BEOGRAD: Međunarodni dan pismenosti obeležava se danas, a domaći stručnjaci upozoravaju da pismenost mladih u Srbiji već decenijama nije na zadovoljavajućem nivou, za šta su odgovorni škola, nastavni planovi i programi, roditelji.
Podaci govore da danas u svetu ima oko 900 miliona nepismenih ljudi, a u Srbiji je oko 1,35 miliona stanovnika bez dana škole ili sa nekoliko razreda osmoletke.
Naši učenici imaju problem u poznavanju norme na svim lingvističkim nivoima, počev od gramatičkog, pravopisnog do stilističkog, a leksički fond im je znatno osiromašen, rekla je Tanjugu Jelena Stevanović iz Instituta za pedagoška istraživanja.
Upotreba žargonizama
Među mladima je izražena upotreba žargonizama i stranih reči, posebno anglicizama, rekla je Stevanović, povodom Međunarodnog dana pismenosti.
„Učenici viših razreda osnovne škole ne znaju značenje reči koje možemo čuti u svakodnevnom govoru, poput reči: plato, kolekcija, izazov, terazije“, navela je ona i podsetila da mladi, umesto prideva „izvanredno“, „divno“, „lepo“, kažu da je sve kul, ekstra, super.
Kako kaže, jedan od uzročnika toga jesu nastavni planovi i programi, preopterećeni temama iz gramatike, a zapravo imaju malo sadržaja koji upućuju na upotrebu jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
Takođe, strana leksika, kako je navela, najviše ulazi u jezik preko medija, pa su mediji postali značajno mesto gde se srpski jezik uči, osim škole.
„Mladi imaju osiromašen rečnik, takozvanu instant kulturu, u govoru koriste malo reči, kao da su lenji, kao da ih mrzi da govore“, istakla je Stevanović.
Međutim, uprkos tome što mladi u međusobnoj komunikaciji upotrebljavaju vrlo malo reči, oni se odlično razumeju i, kako kaže, ne bismo im mogli zameriti, jer imamo u vidu određenu društvenu grupu koja ima pravo da izgradi određeni način komuniciranja.
Komunikacija
„Ono što moramo da im zamerimo i na šta treba da utičemo, jeste da način komunikacije sa vršnjacima ne treba da bude jedini model izražavanja i u neformalnom i formalnom izražavanju“, rekla je Stevanović i navela da je u razvijanju jezičkih navika važna uloga škole, roditelja, podsetivši da nastavni planovi i programi za srednje škole nisu menjani od 1991. godine.
Dragica Pavlović Babić iz Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta navela je u izjavi Tanjugu da je obrazovanje jedan od sigurnijih puteva da se izvučemo iz krize, kao pojedinci i kao društvo u celini.
Kliknite ovde da biste videli vest u celini na sajtu rtv.rs »
Autor: Redakcija
Datum: 08, 09, 2012.