Rusini u Đurđevu proslavili parohov 80. rođandan

ĐURĐEVO: Rusini u Đurđevu proslavili su 80. rođendan svog paroha, dekana bačkog, sveštenika Joakima Hološnjaja.

Proslava je bila sećanje na osam decenija njegovog života i više od pola veka svešteničke službe.

Kliknite ovde da biste videli vest u celini na sajtu rtv.rs »

Grkokatolička parohija „Rođenja Presvete Bogorodice“ – Đurđevo

Iako je prisustvo rusinskog življa grkokatoličke veroispovesti u Šajkaškoj oblasti, pa i u Đurđevu dokumentovano već u prvoj polovini XIX veka, njihovo masovnije doseljavanje iz Ruskog Krstura i Kucure započelo je tek posle okončanja Mađarsko-srpskog rata 1849. godine.

Svoju prvu crkvu, smeštenu u preuređenoj privatnoj kući Đure Vislavskog na današnjoj Rusinskoj ulici br. 11, grkokatolički vernici su osvetili 18. februara 1880. godine, na praznik Tri Jerarha. Međutim te iste godine kupljen je plac sa kućom na lokaciji današnje Stare rusinske škole, te je jedan deo kuće pretvoren u bogoslužebni hram, a drugi u prvu rusinsku konfesionalnu školu sa učiteljskim stanom. Druga crkva grkokatoličkog đurđevačkog življa posvećena je 21. novembru iste 1880. g. na praznik sv. arhangela Mihaila.

Gradnja današnjeg grkokatoličkog hrama „Rođenja Presvete Bogorodice“ započela je u proleće 1900. g., a već krajem iste godine, takođe na praznik sv. arhangela Mihaila, tadašnji Križevacki vladika Julij Drogobeckij je obavio čin osvećenja nove „Malogospojinske“ crkve.

Ikonostas je postavljen par godina nakon završetka izgradnje crkve, međutim nije poznato ko je autor ikona. U parohijskoj Hronici postoji samo podatak, da su ikone rađene u Slovačkoj. Oslikavanje enterijera sv. hrama obavljeno je 1914. godine rukom novosadskog dekorativnog slikara A. Hodovanjija, a obnavljano je 1970. godine od strane Vasilija Ujfalušija, po rođenju Đurđevčana.

Grkokatolički sv. hram krase i 16 novih postavljenih ikoničnih vitraža, rad sveštenika Mihaila Hološnjaja, čija je tehnička realizacija obavljena u poznatom somborskom ateljeu „Stanišić“.

Od drugih crkvenih objekata koji zaslužuju posebnu pažnju predstavlja grobljanska kapela sv. Ćirila i Metodija, sagrađena u srpsko-vizantijskom stilu 1938. godine za vreme paroha Mirka Bojića, te druga poveća grobljanska Crkva, podignuta posebnim zalaganjem današnjeg paroha, protojereja stavrofora Joakima Hološnjaja, a čija je izgradnja povezana sa jubilejom 2000-godišnjice hrišćanstva, i posvećena je Rođenju Spasitelja Isusa Hrista. Memorijalni hram je zadužbina đurđevačke porodice Salonski. Hram je u celosti oslikan vizantijskim freskopisom, rad novosadskog ikonografa i profesora na Likovnoj akademiji Vidoja Tucovića.

Parohijski dom takođe spada u jedan od najstarijih i najznačajnijih objekata u selu. Podignut je 1910. godine za vreme paroha Maksimilijana Hranilovića.

Parohija danas broji 1250 vernika. U crkvi se svakodnevno bogosluži Sveta Liturgija, radnim danima osim subote uveče, u letnjem periodu u 19.00 , a u zimskom u 17.00 časova. Subotom je Liturgija ujutru u 7.00 časova, a uveče se služi Bdenije, koje se služi i uoči svakog većeg praznika. Nedeljom se služe dve Liturgije, ranija u 8.00 a kasnija u 10.00 časova, a večernje vreme od 19.00 odnosno 17.00 je rezervisano za večernje bogosluženje. Na sve praznike, ukoliko se oni ne poklapaju sa nedeljom, prva Liturgija počinje ujutru u 10.00 , druga se služi uveče, a nakon Liturgije i večernje. Grkokatolička parohija u Đurđevu pridržava se, kao i sve ostale grkokatoličke parohije na teritoriji Republike Srbije izuzev Ruskog Krstura, starog julijanskog kalendara.

Službu paroha obavlja otac Joakim M. Hološnjaj, koji je i arhijerejski namesnik bački Apostolskog egzarhata za grkokatolike u SCG. Službu kapelana obavlja otac Mihail Hološnjaj, koji je i paroh grkokatoličke crkve sv. arhangela Mihaila u Gospođincima.

Pri Grkokatoličkoj crkvi deluje i hor „Rozanov“, a crkva poseduje i bogatu etnografsku zbirku „Rusinska sprema“ (Ruska odloha), sa stalnom postavkom grafika, slika i crteža slikara Julijana Kolesara, o kojoj brine sveštenik Mihail Hološnjaj.

Tekst preuzet sa www.djurdjevo.rs

Autor: Redakcija
Datum: 25, 01, 2012.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *