Počinje nastava na fakultetima

Za više od 200.000 studenata u Srbiji danas počinje nova školska godina, u kojoj akademce očekuju mnogobrojne novine usvojene izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, dok će fakultetima, prema najavi ministra prosvete Žarka Obradovića, država isplatiti deo duga za materijalne troškove.

        Danas ili eventualno u ponedeljak, 4. oktobra, sa Upravom za trezor dogovoreno je da povećamo izdvajanja za materijalne troškove fakulteta, rekao je Obradović Tanjugu, povodom početka akademske godine.

        Takođe, planiramo rebalansom budžeta da deo sredstava odvojimo za namirenje duga fakultetima, pogotovo onim ustanovama koje imaju problema na primer sa grejanjem, kako bi mogli redovno da drže nastavu, rekao je Obradović.

        Prema njegovim rečima, izmenama i dopunama Zakona povećan je broj ispitnih rokova.

Studenti sedmično treba da rade 40 sati

        Akademci koji u Srbiji uče po principima Bolonjske deklaracije, sedmično treba da rade 40 sati, kako bi ostvarili maksimalno predviđenih 60 bodova u toku godine.

        Prema rečima predsednice Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta prof. dr Vere Vujčić, ukoliko studenti to prihvate, prolaznost će biti znatno veća.

        Jedan bod odgovara 30-časovnom angažovanju na predavanjima, drugim aktivnostima i u učenju kod kuće, što znači da u školskoj godini akademci treba da rade 1.800 sati u oba semestra i tokom spremanja ispita, kazala je Vujčićeva.

         Studenti u toku godine, kako je navela, imaju po 15 radnih nedelja u svakom semestru, 15 sedmica za ispite i preostalih sedam nedelja za raspust i odmor.

        „Prosečno, studenti treba da rade 20 sati sedmično na fakultetu i dodatnih 20 časova kod kuće, što znači 40 sati nedeljno“, rekla je Vujčićeva ranije Tanjugu i objasnila da – kada se tih 40 sati pomnoži sa 45 sedmica dobija se da studenti treba da rade 1.800 sati godišnje.

        Bolonjska deklaracija, po kojoj naši studenti rade pet godina, a neki od njih i duže, traži od akademaca svakodnevno angažovanje, redovan dolazak na nastavu i prisustvo na vežbama, aktivnije uključivanje u druge obaveze, kao i da se dobar deo vremena kod kuće provodi u učenju.

        To podseća na gimnazijski način rada, rekla je Vujčićeva, dodajući da naši studenti i dalje ne dolaze redovno na predavanja i vežbe i da rade daleko manje od predviđenih 40 sati sedmično.

        Na sajtu Komisije za akreditaciju se nalaze podaci o svim akreditovanim fakultetima, univerzitetima, studijskim programima.

Kliknite ovde da biste videli vest u celini na sajtu rtv.rs »

Autor: Redakcija
Datum: 01, 10, 2010.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *