Novi Sad: U Novom Sadu juče je održan međunarodni privredni forum pod nazivom „Privredni informacioni servis kao uslov za uspešno privređivanje“, sa učesnicima iz Slovačke i Srbije, koji organizuje Slovačko-srpska privredna komora u saradnji sa Privrednom komorom Vojvodine.
Forum je okupio predstavnike iz Slovačke i Srbije koji su izložili i uporedili svoja iskustva u ovoj oblasti. Skup je počeo pozdravnim rečima predsednika Slovačko-srpske privredne komore dr Miroslava Kralika i predsednika Privredne komore Vojvodine Nikole Stojšića. Potpredsednica Vlade AP Vojvodine i pokrajinski sekretar za informacije Ana Tomanova Makanova učestvovala je na ovom forumu i nakon svečanog otvaranja imala izlaganje na temu: „Stanje, perspektive i mogućnosti lokalnih sredstava informisanja“.
Predsednik Slovačko-srpske privredne komore dr Miroslav Kralik je rekao da kvalifikacija da su odnosi Srbije i Slovačke na visokom nivou ne važi i za privrednu saradnju. Naime, trgovinska razmena Slovačke i Srbije predstavlja svega jedan odsto celokupne razmene Slovačke sa drugim država. To je bio prostor za delovanje ove specijalizovane komore, čije osnivanje su inicirali sami privrednici. Početkom novembra prošle godine Slovačka agencija za međunarodnu razvojnu saradnju finansijski je podržala projekat pod nazivom „Lokalne samouprave u Srbiji -mesto za saradnju i privređivanje“, koji će se realizovati kroz niz stručnih seminara, konferencija i radionica, tokom kojih će predstavici lokalnih samouprava u Srbiji dobiti mogućnost da zaintersovanim stranim ulagačima iz Slovačke predstave uslove privređivanja u svojim sredinama.
Današnji poslovni skup jedna je u nizu planiranih aktivnosti u okviru ovog projekta.
– Lokalni mediji su ovog puta u fokusu, jer su veoma često bez pažnje koju zaslužuju s obzirom na značaj koji mogu imati za razvoj privrede – rekao je dr Kralik.
Predsednik Privredne komore Vojvodine Nikola Stojšić je naveo da je ova komora prepoznala značaj ovog projekat i u potpunosti ga podržala i dodao da je velika prednost za poboljšanje slovačko-srpskih privrednih veza i to što deo slovačkom naroda živi u našoj zemlji.
Potpredsednica Vlade Vojvodine i pokrajinski sekretar za informacije Ana Tomanova Makanova je naglasila da mediji imaju moć da putem razmene mogu da promovišu sebe i svoju sredinu. Na taj način doprinose opštem dobru i, radeći za ukupan razvoj, rade i za sebe i svoj razvoj. U svom izlaganju, Tomanova je navela da mediji u Vojvodini u ovom tranzicionom periodu prolaze kroz težak i neizvestan period, u kojem je teško sa sigurnošću predvideti koliko će broj lokalnih medija uspeti da opstane. Razlozi za nepovoljan položaj javnih glasila su višestruki i, prema problemima, mogu se podeliti na nasleđene, sistemske i subjektivne.
– S obzirom da je privatizacija lokalnih, ali i drugih javnih glasila zakonska obaveza prema sistemskom Zakonu o javnom informisanju, neke lokalne samouprave više ne žele da na bilo koji način sufinansiraju rad lokalnih medija, dok su neke sačuvale svoja javna preduzeća, iako se to kosi sa pomenutim Zakonom. Izuzetno retko, u svega četiri lokalne samouprave od 45, mediji se finansiraju putem javnih konkursa. Ipak, danas imamo veliki broj medija, koji ne mogu da opstanu na siromašnom i malom tržištu. Pri tome, ne treba smetnuti s uma ni njihovo tehničko – tehnološko zaostajanje u odnosu na okruženje, pad tiraža štampanih medija, smanjeni obim oglašavanja i u štampanim i elektronskim medijima, što je posledica smanjene poslovne sposobnosti potencijalnih oglašivača, ali i centralizacije oglašavanja. Poseban problem elektronskim medijima predstavlja nelegalna konkurencija, odnosno piratske radio stanice i televizije, koje ne plaćaju poreze i ostale dažbine državi, regulatornim telima i udruženjima za zaštitu autorskih prava, a koji dodatno putem neverovatno niskih cena oglašavanja smanjuju potencijalne prihode od oglasa legalnim emiterima. Kao rezultat osiromašenja medija dobri novinari su napustili redakcije javnih glasila, a novinarska struka se ne osvežava mladim kvalitetnim i kvalifikovanim kadrom, analizirala je sadašnje stanje u ovoj oblasti Ana Tomanova Makanova i obrazložila mere koje resorni pokrajinski sekretarijat preduzima radi poboljšanja ove situacije.
Navedeni problemi podstakli su Pokrajinski sekretarijat za informacije, da od 2005. godine putem konkursa pomaže rad lokalnih medija. U početku su konkursi raspisivani za nabavku nove opreme, a sada se pored opreme sufinasiraju novi programski sadržaji i afirmacija interkulturalizma. Pored toga, pomažu se mediji civilnog sektora i mediji u nerazvijenim opštinama. Posebna pažnja se posvećuje edukaciji kadrova, pa se konkursno sufinasiraju stručni skupovi i seminari, a od prošle godine Pokrajinski sekretarijat za informacije raspisuje i konkurse za stipendiranje studenata žurnalistike i drugih medijskih struka neophodnih za normalno funkcionisanje javnih glasila. Naravno sredstva kojima raspolaže Pokrajinski sekretarijat za informacije ne mogu da zadovolje potrebe lokalnih medija, već se ona mogu smatrati podsticajem i putokazom lokalnim samoupravama da upravo putem konkursnog finsiranja pomognu rad javnih glasila na svojoj teritoriji.
– Uz sve probleme i mere na rešavanju tih problema koje smo nabrojali, na kraju je kazala Tomanova, želimo istaći da predstavnici lokalnih vlasti, ali i vlasnici lokalnih medija ne smeju smetnuti sa uma da su mediji svuda prisutni faktor uticaja, koji preko svojih sadržaja i informacija, kao najtraženije robe koja se dobro plaća, značajno mogu uticati na razvoj tih lokalnih sredina. Naravno, preduslov za pomenuto poboljšanje rada medija je praćenje modernih trendova, tehnološko i kadrovsko usavršavanje, a pre svega sistematsko, po potrebi kritičko praćenje političkih ekonomskih i društvenih događanja i promena. Tako shvaćeni mediji, kao promoteri razvoja lokalne sredine, a ne kao nepotrebni trošak za opštinsku blagajnu, mogu postati interesantni potencijalnim investitorima u određenoj sredini.
O značaju privatnih informativnih agencija u oblasti ekonomskog informisanja govorio je Pavel Urban, zamenik glavnog urednika slovačke informativne agencije „SITA“ iz Bratislave. To je agencija koja se bavi samo privrednim servisom i od toga i živi. O uticaju lokalne televizije na razvoj privredne sredine govorio je direktor regionalne tv-stanice „MTT“ iz Trnave Peter Chmela, o mogućnosti saradnje sa specijalizovanim agencijama i o specijalnom privrednom servisu izalagao je Jan Filip, urednik publicistike regionalne radio stanice „ZET“ iz Žiline, dok je o ulozi regionalnih novina u kontekstu privredne sredine govorila Janka Schlarmannova iz Nitre.
Autor: Redakcija Ravnica INFO
Datum: 23, 04, 2010.