Tajna Milićeve kapele u titelskom groblju
Potomci i naslednici bogatog trgovca i veleposednika Lazara Jankovića iz Titela podigli su mu 1928. nadgrobnu, porodičnu kapelu u Titelskom groblju. Janković je imao na stotine jutara plodne šajkaške zemlje i dvadesetak kuća u samoj varoši titelskoj. Lazar Janković je i zaslužio da mu naslednici ovolikog imetka podignu lepu malu crkvu, provizantijskog stila, ali i da je ikonama ukrasi niko drugi do u ona vremena nezaobilazni i čuveni slikar Uroš Predić, poslednji značajni srpski ikonopisac. Dogodilo se to 1929. na 1930. godinu.
Putovao je i slikao Uroš Predić kud god su ga zvali i postao je najplodniji u istoriji srpski slikar. Slikao je za bogate ktitore, slavne pojedince po Beču i drugim velikim varošoma, ali slikao je on ikone i zidne slike i za seoske bogomolje, grobljanske, porodične ili lične kapele. Putovao je mnogo i često i uvek se vraćao svome Orlovatu, odakle je kretao na nova svoja umetnička putovanja. Krajem 1930-ih obreo se u Titelu. Tu ga je zatekla naručena izrada ikona za nadgrobnu kapelu najimućnijeg Titeljanina onoga vremena, poč. Trgovca i veleposednika Lazara Jankovića. Uradio je Uroš Predić za mali ikonostas kapele devet ikona, kako je zapisao u svojoj Autobiografiji i nabrojao ih: Bogorodica, Isus, Sv. Dimitrije, Sv. Jovan, Djeva Marija, Arhanđel Gavrilo, Velikomučenik Vasilije, Bogoslov Gligorije i Vaskrs Lazara.
Istraživači i proučavaoci života i rada slavnoga slikara posvetili su u svojim pisanijama onoliko prostora koliko zavređuje ikonostas nadgrobne kapele u Titelu. Mnogo više redaka je prof. Dr Miodrag Jovanović posvetio događajima koji su pratili Predićev rad na ukrašavanju Jankovićeve kapele. I novinar Dragan Milošević raspliće priču o kapeli u revijalnoj novini Sport i svet (br. 361, od 24.09. 1963, str.7). Suština priče je da su naslednici Lazara Jankovića prekoračili uobičajene norme iz istorije srpskog ktitorstva i zahtevali su od slikara da njihove likove unese u likove poznatih svetiteljki i svetitelja. I veliki slikar koji, kako sam priznaje, nikada to do onda nije radio, „mek i pun samilosti“ popustio je i „učinio im je po volji“. Tako je lik naručiteljke Jovanke dobila Bogorodica, lik pok. Julke udenuo je u Blagovesti a onovremeni sreski načelnik dr Branko Milić izričito je zahtevao da njegov lik unese u lice svetoga Dimitrija.
Titeljani koji su otkrili čiji su likovi na ikonama, pričalo se da su govorili: „Ta nećemo se valda u toj crkvi moliti pred sreskim načelnikom kao pred svetim Dimitrijem“. I samu kapelu su nazvali Milićevom, a ne Jankovićevom u čiji spomen je i podignuta. Sudbina kapele u titelskom groblju je nevesela. Kapela je ostala neosveštana. Od devet Predićevih ikona ukradene su Bogorodica i Hrist, a preostale su odnete u Sremske Karlovce. Kapela je poharana, zapuštena i više ne služi svojoj prvobitnoj nameni, ali je svedočanstvo o našim naravima.
Autor: Dragan Kolak
Datum: 09, 02, 2008.