Tipik arhiepiskopa Nikodima

Srpska kultura je dobila još jedno kapitalno izdanje koje pripada riznici bogatog nasleđa kojom bi se ponosilo svako civilizovano društvo – obavestila je svoje čitaoce Politika.

        Uz pomoć Sekretarijata za kulturu grada Beograda Tipik arhiepiskopa Nikodima je 2004. izdala Čigoja štampa. Jedan primerak ovog dvotomnog izdanja nalazi se u Narodnoj biblioteci „Stojan Trumić“ u Titelu. Tipik je prevod jerusalimskog tipika koji je u 5-6. veku sastavio Sv. Sava osvećeni. Za štampu ga je priredio profesor beogradskog univerziteta dr Đorđe Trifunović. Tipik je bio osnovna bogoslužbena knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a to je i danas. Ova knjiga se od sredine 19. veka nalazila u Narodnoj biblioteci Srbije sve do 6. aprila 1941. kada je zajedno sa još 1300 rukopisa izgorela u vreme nemačkog bombardovanja Beograda. I sad, otkud knjiga koja je izgorela? Tako su Božja promisao i sama sreća hteli da Lazar Mirković, profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu ceo rukopis Nikodimovog prevoda fotografiše uoči Drugog svetskog rata. Posle rata, pošto je rastumačio tipik i napisao studiju o njemu, Lazar Mirković je pokušao da objavi spis, ali SANU to nije želela. Potom je on svoje radove predao arhivu, a posle pet decenija od prvog pokušaja objavljivanja tipik je u bibliotekama.

 

        A ko je bio Lazar Mirković? On je Bačvanin, rođen u Pivnicama 4. jula 1885. godine. Započeo je školovanje u Vukovaru, a nastavio u Sremskim Karlovcima. Kao gimnazijalac pevao je u crkvi u karlovačkom gimnazijskom horu koji je vodio profesor muzike Dušan Kotur. Tako je zavoleo crkveno pojanje i bogosluženje. Kao bogoslov nastavio je da se zanima za muziku, pomagao je proti Jovanu Živkoviću, profesoru bogoslovije, da izda „Notni zbornik crkvenih pesama“, radio je, danas bi se to reklo, aranžmane crkvenih pesama, bio je dirigent bogoslovskog muškog hora, koji je postao čuveni hor u Vojvodini. Doktorirao je  na Bogoslovskom fakultetu u Černovcima. Bio je profesor, dekan i prodekan Bogoslovskog fakulteta u Beogradu, dopisni član Srpske akademije nauka, upravnik muzeja SPC (predložio njegovo osnivanje 1922.), bio je v. d. upravnika Univerzitetske biblioteke u Beogradu, saradnik Arheološkog instituta, Instituta za književnost i saradnik Matice srpske.

 

        U crkvi je odlikovan crvenim pojasom, činom protojereja i pravom nošenja naprsnog krsta. Od države je odlikovan ordenom Sv. Save IV, III i II stepena i ordenom beloga orla V stepena.

 

        Ovaj znameniti čovek je od septembra 1908. do septembra 1909. bio u Titelu horovođa titelskog srpskog crkvenog društva  „Gusle“.

Autor: Dragan Kolak
Datum: 28, 12, 2007.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *