Preimenovanje šajkaških naselja

Posle oslobođenja i prisajedinjenja Vojvodine Kraljevini Srbiji i razgraničenja sa Mađarskom i Rumunijom nove srpske vlasti morale su posegnuti za jednom od prvih administrativnih mera na oslobođenom području, a to je preimenovanje naselja.

        Dotadašnji službeni nazivi mesta (ojkonimi) bili su, većinom, mađarizovani, pa je bilo neophodno da se uvedu novi. Učinjeno je to naredbom ministra unutrašnjih dela Kraljevine SHS.
        Stari nazivi su se javljali u dva lika, mađarskom i srpskom. Nove, srpske vlasti su za zvanične ojkonime uzimale one koje je već koristilo srpsko stanovništvo. Ponekad je ime jednostavno prevođeno sa mađarskog na srpski jezik. Vodilo se računa i o istorijskim nazivima, ali i o željama opštinskih organa vlasti. Od šajkaških naselja  jedino današnji Šajkaš nije sačuvao istorijsko ime Kovilj Sveti Ivan, niti ime određeno rečenom naredbom od 15. maja 1922. Kovilj Sveti Ivan. Šajkaška je podeljena, kao i posle razvojačenja Šajkaškog bataljona (1873), na titelski i žabaljski srez.


Žabaljski
 srez Titelski
 srez
staro ime
novo ime staro ime novo ime
Boldogasonjfalva Gospođinci
Tindereš Vilovo
Šajkašđerđ Đurđevo Dunagardonj Gardinovci
Žablja Žabalj Falšekabol Gornji Kovilj
Nadalja Nadalj Tisakalmanfalva Budisava
Čurog Čurug Alšokabol Donji Kovilj
    Kać Kać
    Šajkašsentivan Šajkaški Sveti Ivan
    Šajkašlak Lok
    Možor Mošorin
    Titel Titel

Mađarski nazivi naselja transkribovani su na srpski jezik radi lakšeg snalaženja.

Literatura: Ilija Petrović, Vojvodina srpska, Cvetnik, Novi Sad, 1996.

Autor: Dragan Kolak
Datum: 08, 03, 2008.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *