ČURUG: Jedina registrovana vinarija sa područja žabaljske opštine, “Biserno”, kao i prošle godine, dobila je na ovogodišnjoj, drugoj po redu manifestaciji “Nova vina Potisja” održanoj u petak, 30. novembra u prostorijama Lovačkog doma “Jelen” u Žablju, sve pohvale prisutnih posetilaca za svoja vina. Vinarija „Biserno“ iz Čuruga je ovom nagradom, koju dodeljuju vinoljupci, upotpunila niz mnogobrojnih priznanja osvojenih u proteklom periodu. Pomenimo samo ona sa Sajmu vina u Temerinu, sa Vinofesta u Vršcu, drugo mesto u kategoriji vina Rose, na 47. Svetskom kongresu evropskih vinskih vitezova “Sveti Georgije” održanom u Novom Sadu, početkom juna 2012. godine.
Porodična vinarija „Biserno“, sa vinogradima površine nepuna 3 hektara, predstavlja pravi biser potiskog vinogorja, jer u njoj ljubav i kvalitet zauzimaju podjednako mesto. U vinogradima su zastupljene uglavnom vinske sorte i nešto malo stonih sorti. Od belih su to Sauvignon Blanc, Chardonnay i nešto Semiona, a od crnih je 80 % Frankovka, ostalih 20 % čine Cabernet Sauvignon, Merlot, Game Bojadiser.
Mada može da se podvede pod iskusne vinare i vinogradare, jer je preko dvadeset godina aktivno uključen u gajenje i preradu grožđa, Gavra Botić je bio prisutan od početka do kraja na predavanjima koje je u okviru žabaljske manifestacije pripremili prof. dr Nada Korać i prof. dr Đorđe Papić i jedini je imao više pitanja za eminentne novosadske stručnjake sa Poljoprivrednog fakulteta.
-Uvek ima šta da se čuje, nauči, a reč stručnjaka je „zlata vredna“ – kaže gospodin Botić i dodaje: -Sa bavljenjem vinogradarstvom u Potisju vi ste na pravom mestu i nikako ne možete da pogrešite, jer se sva velika svetska vinogorja nalaze u porečjima, kako po Francuskoj i Nemačkoj, tako i kod nas. U Podunavlju, Potisju, Pomoravlju je bitno samo odabrati sorte, kako belog tako i crnog grožđa i uskladiti ih sa podlogom. Pošto je kod nas zemljište bujnije, mora se voditi računa da bujne sorte idu na slabo bujne podloge, a sorte slabije bujnosti, da idu na bujnije podloge.
Ova godina je bilo problematična kada je u pitanju zima i izmrzavanja. Prema mom iskustvu za veliki broj problema u vinogradu pod rodom, treba tražiti rešenje u korišćenju stajnjaka. Najbolje je doziranje umerene količine svake treće ili četvrte godine, a ne bi se pogrešilo ni svake druge sa manjom dozom stajnjaka, koji reguliše i vlažnost, i sve drugo u vinogradu, što sam na sopstvenom primeru dokazao unazad niz godina.
A vino će ove godine, kao i uvek, zavisiti od sorti i umeća vinara. Italijani za to imaju izreku „90% u vinogradu 90% u podrumu“. Za sorte grožđa slabijih kiselina ove godine je potrebna korekcija, a što se tiče kvalitetnih sorti, npr. Cabertnet Sauvignon nije bilo potrebno nikakave korekcije, samim tim što su šećeri bili na zavidnom nivou, a i kiseline su baš kako treba. Tako da je ova godina dala harmonična i mirisna vina, koja bi trebalo arhivirati.
Razvoj vinograda gospodin Botić ne planira samo u pravcu širenja zasada, već da bi dopunio sortiment npr. jednom „interesantnom“ sortom Muscatom Belim. Iako poseduje 15 hektara zemlje, smatra da bi 6 do 7 hektara pod vinogradom bilo dovoljno za jedan prosečan život. Gro novih zasada vinograda prepustiće željama i interesovanjima svog sina, studenta završne godine na Tehnološkog fakultetu u Novom Sadu, i u tome ga podržati. Ali, što se tiče vinarije, izazovi su neiscrpni. Njegova poslednja ideja je da napravi čisto prirodno desertno vino od sasušenog grožđa, bez dodatka destilata i mirisnih trava, kao što se dodaje u slučaju Bermeta.
Smatra da je posle izuzetno posnih godina za vinogradarstvo i vinarstvo nastupilo neko bolje vreme. Ljudi se više interesuju za vino i prepoznaju njegov kvalitet, i to mu daje dodatnu satisfakciju. Baviti se vinogradarstvom i vinarstvom je jedan „em lep, em prijatan posao“ od kojeg se doduše nekada moglo lakše i lepše živelo, ali vinogradarstvo kao privredna grana „predstavlja kraljicu poljoprivrede, a kraljica je uvek bila zahtevna“.
Da bi se vinogradarstvo i vinarstvo unapredilo, po mišljenju gospodina Botića, država mora da pokaže više interesa, i što se tiče marketinga i organizacije međunarodnih skupova. Naša vina, naravno ne isključujući i jaka pića, moraju da budu prisutna na svakoj prezentaciji, na svakom poslovnom skupu, da isprate svaki događaj, naročito ako je međunarodni, da predstavimo svetu ono što je dobro, najbolje.
-Mislim da je dovoljno što smo mi proizvođači, prerađivači i komercijalisti, pa država može da se pozabavi propagandom, pošto je to prilično skupo i ne možemo to u ovom trenutku da podnesemo. Što se tiče medija, pre svega televizije, tu treba da se da akcenat pogotovo sada, kada je sezona potrošnje vina. Nekada se, kada sam ja počinjao pre 20 godina, moglo solidno živeti od ovog posla, čak da se posade novi zasadi i da se ostavi nešto za život. Međutim, danas je u Srbiji mala kupovna moć, sve je na ivici egzistencije i što se tiče prodaje grožđa i mi kao proizvođači, prerađivači i komercijalisti jedva krpimo kraj s krajem. Naš problem kao proizvođača je što sa ovakvim cenama vina ne možemo da pratimo razvoj savremene mehanizacije u svetu koji nam je mnogo odmakao. Cena prosečnih vina u svetu je 4,5 evra i njihov promet je veliki, a mi jedva doguramo cenu do 3 evra i to za vrhunsko vino. Tu je veliki problem i standarda, jer dobro vino pije onaj ko ima novaca – kaže Gavra Botić.
Pitali smo gospodina Botića na kraju, koja vina iz Vinarije „Biserno“ smatra najboljim, a on je u stilu pravog umetnika-kreatora odgovorio da su njegova vina kao prsti njegove ruke, sva su njegova i sva su dobra. Jedan predivan Rose, pa jedna lepa kupaža Sauvignon Belog i Rizlinga i u drugoj godini Frankovka Crna, koja tek sada počinje da pokazuje svoje pravo lice, miris i ukus šumskog voća kao i ostala vina, za sada možete probati i kupiti u Vinariji „Biserno“ u Čurugu, zatim u letos otvorenoj Vinoteci „BOUQUETWINE HOUSE” u Dunavskoj ulici u Novom Sadu, kao ina Ribarskom ostrvu, na čardi Dunavac.
Izvor: topsrbija.com
Autor: Redakcija
Datum: 04, 12, 2012.