SOLUN: Predsednik Srbije Tomislav Nikolić odao je danas na vojničkom groblju Zejtinlik u Solunu počast srpskim vojnicima povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu.
Nakon intoniranja srpske i grčke himne i minuta ćutanja Nikolić je na groblju, gde je sahranjeno preko 20.000 savezničkih vojnika, uključujući 8.500 Srba, položio venac na kojem je pisalo: „Slavom ovenčanim precima“ i zapalio sveće.
Počast srpskim vojnicima odali su i šef srpske diplomatije Ivan Mrkić, ministar kulture Bratislav Petković, savetnik predsednika Srbije Marko Đurić, ambasador Srbije u Grčkoj Dragan Županjevac i predstavnik grčkog Ministarstva spoljnih poslova Tanos Kocionis.
Nikolić se upisao i u spomen knjigu, gde je napisao:“Uvek kao da je prvi put. Ponosno, časno, viteški, srpski. Pamtićemo večno. Prenećemo deci i njihovoj deci“.
Predsednika Srbije je na groblju dočekao deka Đorđe Mihailović, čija porodica već nekoliko decenija brine o tom kompleksu.
Nakon obilaska srpskog vojničkog groblja u Solunu, Nikolić će posetiti Svetu goru.
Vojničko groblje Zejtinlik
U spomen na poginule vojnike u Prvom svetskom ratu na groblju je podignuta i kapela-crkva, ispod koje se nalazi kripta sa preko 6.000 posmrtnih ostataka srpskih vojnika.
O velikom stradanju srpskih vojnika svedoče i stihovi Vojislava Ilića na ulazu u kapelu: „Blago potomstvu što za njima žali, jer oni behu ponos svome rodu. Blago i njima, jer su slavno pali za Otadžbinu, Kralja i Slobodu“.
Delegacija Srbije, koju predvodi Nikolić, sutra će na ostrvu Vido učestvovati na komemorativnoj ceremoniji u Memorijalnom centru i položiti venc u „Plavu grobnicu“.
Kako je najavljeno, delegacija će posetiti i postavku u „Srpskoj kući“ na Krfu, posvećenu boravku srpskih trupa na tom ostrvu tokom Prvog svetskog rata.
Dan primirja u Prvom svetskom ratu – 11. novembar novoustanovljeni je praznik u Srbiji, a ove godine će biti prvi put obeležen, nakon što je Skupština Srbije krajem 2011. godine usvojila izmene Zakona o državnim i drugim praznicima.
Prvi Svetski rat, čiji je neposredni povod bio ubistvo austrougarskog nadvojvode Franca Ferdinanda u Sarajevu, koje je na Vidovdan 1914. izvršio Gavrilo Princip, završen je četiri godine kasnije, potpisivanjem Versajskog mira 28. juna.
Posle briljantnih pobeda nad austrougarsko-nemačkom vojskom tokom 1914. i 1915. godine, srpska vojska i deo naroda su počeli povlačenje pred nadmoćnijim neprijateljem.
Prebacujući se po snegu i ledu preko vrleti Albanije, gde ih je lokalno stanovništvo dočekivalo mržnjom i plotunima, gladni i iznemogli stradalnici hrlili su ka Grčkoj.
Prve kolone Srba zakoračile su na Krf 18. januara 1916. godine, a došli su, dugo čekanim, savezničkim brodovima iz albanske luke Valone, odakle će do 21. februara biti prebačeno ukupno 151.828 vojnika i civila.
Mnogi iz duge kolone stradalnika, međutim, nisu dočekali spas – na „putu smrti“ ih je ostalo više od 240.000.
Dolaskom na Krf, koji su Srbi nazvali „ostrvo spasa“, nisu prestala umiranja – smrt je dnevno kosila oko 300 ljudi.
Zbog velikog umiranja, Srbi su, osim u grčkoj zemlji, bili sahranjivani i u „plavoj grobnici“, odnosno potapani u Jonsko more, a računa se da je na 27 vojničkih grobalja na ostrvu Krfu, na ostrvu Vido i u moru sahranjeno više od 10.000 srpskih vojnika i regruta.
Na Vidu je 1936. godine podignut veliki mauzolej kosturnica, u kojoj leže kosti srpskih vojnika sa Vida i vojničkih grobova iz osam savezničkih logora sa Krfa.
Oporavak vojske na Krfu, gde su bili i srpski parlament i vlada, bio je veoma brz, razvijen je socijalni, kulturni i zabavni život, izlazili su srpski listovi, najmlađi su krenuli u škole, a vojska se oporavljala i pripremala za proboj Solunskog fronta.
Krfska epopeja predstavlja jedan od najtragičnijih i najsudbonosnijih perioda novije nacionalne istorije.
Kliknite ovde da biste videli vest u celini na sajtu rtv.rs »
Autor: Redakcija
Datum: 10, 11, 2012.