Vremeplov: Umro književnik Jovan Đorđević

Na današnji dan 1900. godine umro je srpski književnik Jovan Đorđević, veliki kulturni i nacionalni radnik. Studirao je filozofiju i medicinu u Pešti. Bavio se publicistikom i novinarstvom, uređivao je „Srpski dnevnik“.

Bio je sekretar Matice srpske i urednik „Letopisa“. Osnivač je Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i jedan od osnivača Narodnog pozorišta u Beogradu i njegov upravnik. Bio je profesor istorije na Velikoj školi u Beogradu, lični učitelj kralja Aleksandra Obrenovića, nakratko i ministar prosvete. Objavio je „Opštu istoriju“ i više prevoda, posebno dramskih tekstova. Autor je dramskog dela „Markova sablja“ čiji je, između ostalog, sastavni deo i pesma „Bože pravde“ koja je postala himna Srbije (1872). Muziku za himnu komponovao je srpski kompozitor Davorin Jenko. Ostala dela: „Radnja Blagoveštenskog sabora“ (bio je poslanik na saboru 1861.) „Latinsko-srpski rečnik“, putopisi, uspomene (po periodici – „Letopis“, „Javor“).

Danas je subota, 21. april, 112. dan 2012. godine. Do kraja godine ima 254 dana.

753. p. n. e. – Romul je – prema istoričaru Marku Terenciju Varonu (I vek pre.n.e.) – osnovao Rim.

1142. – Umro je francuski filozof i teolog Pjer Abelar, poznat po tragičnoj ljubavi prema Eloizi – njihova ljubavna pisma (epistolae) spadaju u bisere svetske literature. Zabranjena ljubav, pošto je ona bila njegova učenica, svirepo je okončana kastriranjem Abelara, koji se potom – kao i Eloiza – povukao u manastir. Poput većine filozofa tog vremena rešavao je tzv. problem univerzalija, a njegovi teološki pogledi osuđeni su na sinodima u Soasonu 1121. i Sansu 1141. Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije, verovao je u ljudski razum i poricao crkvene dogme. Dela: „Dijalektika“, „Teologija, Etika ili Poznaj samog sebe“, „O božanskom jedinstvu i trojstvu“, „Istorija nedaća“.

1509. – Umro je engleski kralj Henri VII, osnivač dinastije Tjudor. Njegovim dolaskom na presto 1485. okončan je četrdesetogodišnji „Rat dveju ruža“ – nazvan tako jer je dinastija Lankaster, s kojom je Henri VII bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jork belu ružu. Presto je osigurao pobedom u bici kod Bosvorta 1485. u kojoj je poginuo kralj Ričard III, a 1486. je ujedinio kuće Lankaster i Jork oženivši se Elizabetom, sestrom Ričarda III.

1699. – Umro je francuski pisac Žan Rasin, istaknuti predstavnik klasicizma, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju, uprostio radnju i insistirao na psihološkoj analizi ljudskih, naročito ljubavnih strasti. Pisao je veoma melodičnim stihom. Dela: tragedije „Andromaha“, „Fedra“, „Britanikus“, „Berenisa“, „Mitridat“, „Atalija“, komedija „Parničari“.

1816. – Rođena je engleska književnica irskog porekla Šarlota Bronte, koja se proslavila već prvim romanom „Džejn Ejr“. S mlađim sestrama Emilijom i Anom napisala je zbirku pesama. Ostala dela: „Vileta“, „Profesor i Ema“.

1828. – Rođen je francuski teoretičar umetnosti i filozof Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umetnosti i društva. Zastupao je pretežno deterministička shvatanja istorije i umetnosti i smatrao da pojedinac, izrazito određen jednom „preovlađujućom osobinom“, trpi jak uticaj „rase“, „sredine“ i „trenutka“. Kao filozof bavio se problemima saznanja, a kao istoričar je istraživao korene dekadencije u Francuskoj. Dela: „Istorija engleske književnosti“, „Filozofija umetnosti“, „O inteligenciji“, „Postanak savremene Francuske“.

1836. – Teksašani su porazili Meksikance kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost Teksasa, koji je 1845. ušao u sastav SAD.

1856. – Australija je prva u svetu uvela osmočasovni radni dan.

1882. – U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je prva srpska opereta „Vračara“ Davorina Jenka, autora muzike za srpsku himnu „Bože pravde“. Tekst himne delo je Jovana Đorđevića, poznatog intelektualca, klasičara, dramskog pisca.

1903. – Umro je srpski vojvoda Peko Pavlović, jedan od prvih oficira kneza Danila I Petrovića. Tokom ustanka u Hercegovini 1875. predvodio je hiljadu dobrovoljaca i organizovao je ustaničku vojsku. Evropska štampa, koja je opširno pisala o ustanku, posebno je isticala njegovo vrsno komandovanje koje je Turcima nanelo ozbiljne gubitke. Zbog sukoba s knezom Nikolom I Petrovićem, koji mu je oduzeo komandu nad ustanicima, izvesno vreme boravio je u emigraciji.

1910. – Umro je američki pisac Mark Tven. Pravo ime bilo mu je Semjuel Lenghorn Klemens. Jedan je od najvećih humorista svetske književnosti. U romanima „Pustolovine Toma Sojera“, „Život na Misisipiju“, „Pustolovine Haklberi Fina“, „Život na dvoru kralja Artura“, kojima je stekao svetsku slavu, prikazao je jedinstvene životne situacije i autentičan američki stil i govor.

1915. – Rođen je američki filmski glumac meksičkog porekla Entoni Rudolf Oaksaka Kvin, sjajan tumač izrazitih karaktera, snažne individualnosti. Filmovi: „Parola“, „Viva Zapata“, „Crno zlato“, „Ulica“, „Žudnja za životom“ (Oskar), „Grk Zorba“, „Topovi sa Navarona“, „Poslednji ratnik“, „Nasledstvo Feramonte“.

1918. – U vazdušnoj borbi poginuo je nemački pilot Manfred fon Rihthofen, poznat kao „Crveni baron“, najslavniji nemački avijatičar u Prvom svetskom ratu. Tokom rata oborio je više od 80 neprijateljskih aviona.

1926. – Rođena je britanska princeza Elizabet Aleksandra Meri, od 1952. britanska kraljica Elizabeta II.

1941. – Šefovi diplomatija Nemačke i Italije Joakim fon Ribentrop i grof Galeaco Ćano dogovorili su se u Drugom svetskom ratu o podeli Jugoslavije na nemačku i italijansku zonu.

1945. – Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu ušla u predgrađa Berlina, probivši liniju odbrane nemačkih snaga.

1946. – Umro je engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz, najznačajniji makroekonomista 20. veka, koji je pokazao da tržišni mehanizam ne stvara automatski punu zaposlenost i da je neophodna intervencija države radi izvlačenja iz nezaposlenosti i kriza. Delom „Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca“ uzdrmao je tradicionalnu ekonomsku teoriju. Ostala dela: „Ekonomska posledica mira“, „Rasprava o novcu“, „Revizija mirovnog ugovora“, „Traktat o novčanoj reformi“, „Sredstva ka prosperitetu“.

1960. – Glavni grad Brazila premešten je iz Rio de Žaneira u novosagrađenu Braziliju. Pre Rija prestonica Brazila bio je San Sebastijan (Baija).

1967. – Vojnim udarom u Atini uspostavljen je desničarski režim grčkih pukovnika.

1971. – Umro je haićanski predsednik Fransoa „Papa Dok“ Divalije, koji je diktatorski vladao Haitijem od 1957. do smrti. Uz pomoć vojske 1964. proglasio se doživotnim predsednikom, a sina Žana Kloda Divalijea odredio je za naslednika. Tvorac je gangsterske milicije poznate kao „Tonton Makut“, poznate po teroru.

1984. – U rudniku „Rembas-Zastava“ u Resavici u nesreći su poginula 33 rudara.

1987. – U eksploziji koju su teroristi podmetnuli u Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke, poginulo je najmanje 150 ljudi.

1993. – Vrhovni sud Bolivije je na 30 godina robije osudio bivšeg diktatora Luisa Garsiju Mesu, pod optužbom za ubistva, pljačku, prevare i kršenje ustava.

1995. – Na insistiranje SAD i Nemačke, čemu se protivila Rusija, koja se s Kinom uzdržala od glasanja, Savet bezbednosti UN produžio je delimičnu suspenziju sankcija protiv Savezne Republike Jugoslavije u sportu, kulturi, avionskom i rečnom saobraćaju za 75 dana, skrativši raniji rok od 100 dana.

1996. – Koalicija levog centra „Maslinovo drvo“ dobila je parlamentarne izbore, što je bila prva pobeda levice u Italiji od Drugog svetskog rata.

1997. – Prvi kineski vojnici ušli su u Hongkong (britanski kolonijalni naziv bio je Viktorija), u okviru priprema za prelazak pod vlast Pekinga 1. jula 1997.

1999. – U napadu avijacije NATO sa osam projektila je razoreno „Majino naselje“ kod Đakovice i ubijeno najmanje 10 izbeglica, uključujući trogodišnjeg Marka Ivanovića i sedmogodišnjeg Ivana Ivančića. U naselju smeštenom u zgradama bivše poljoprivredne zadruge živelo je 98 srpskih civila izbeglih iz Hrvatske i 22 iz Bosne i Hercegovine.

1999. – Tokom agresije NATO-a na Srbiju (SRJ) bombardovana je zgrada negdašnjeg Centralnog komiteta SKJ (Poslovni centar „Ušće“) u Novom Beogradu i Žeželjev most na Dunavu u Novom Sadu, a drugi put je napadnut most na Dunavu kod Beške koji je onesposobljen, čime je prekinut saobraćaj na autoputu E-75 između Beograda i srpsko-mađarske granice.

1999. – Vojni sud u Pireju osudio je na dve i po godine zatvora, uslovno na tri godine, potporučnika Ratne mornarice Grčke Marinosa Ricudisa zato što je odbio da isplovi u Jadran na razaraču „Temistokle“, koji je kao deo snaga NATO učestvovao u agresiji na Srbiju (SRJ). Optuženi se pravdao da kao pravoslavni hrišćanin ne može da učestvuje u napadu na jedan pravoslavni narod.

2004. – U seriji samoubilačkih bombaških napada na policijske stanice u Basri na jugu Iraka poginule su 73 osobe.

2006. – Poginuo je američki pilot Skot Krosfild koji je prvi leteo dvostrukom brzinom zvuka. Probni pilot Krosfild je poginuo kada se njegov avion jednomotorac srušio u američkoj saveznoj državi Džordžija. Ušao je u istoriju aeronautike 20. novembra 1953. godine kada je na avionu D-558-II razvio brzinu od dva maha, odnosno 2.124 kilometra na čas.

2007. – Najmanje 73 stanovnika Somalije, većinom civila, poginulo je u sukobu između snaga Etiopije i Somalije protiv islamskih pobunjenika u Mogadišu, većim delom u kvartu Al Barakah. Etiopske snage su u decembru 2006. ušle u Somaliju kako bi pomogle privremenoj vladi u borbi protiv snaga „Unije šerijatskih sudova“.

Izvor: RTV/Tanjug

Autor: Redakcija
Datum: 20, 04, 2012.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *