Vojvodina je gotovo idealna za korišćenje bicikla jer je ravna, mada biciklisti kažu da je za njih vetar gori od bilo kakvog uspona. Najviše se koristi kao prevozno sredstvo. Gotovo svaka kuća ima bicikl i teško je naći čoveka koji ne zna da ga vozi. U Šajkašu je krajem 90-tih godina XX veka postojao Biciklistički klub „Borac“, koji je naravno ugašen, ali se pokazalo da su postojali nadareni takmičari, poput Nataše Komazec i Nemanje Simatovića. Danas imamo svega nekoliko rekreativaca, od kojih na putevima često susrećemo Sašu Blagojevića, Dušana Turajlića i Miroslavu Paroški. Ipak, najozbiljniji rekreativac među njima je, ujedno i najstarija, Miroslava Paroški.
Bicikl je jedan od najgenijalnijih ljudskih izuma, što potvrđuje i činjenica da se od prve pojave do danas nije mnogo menjao. Vozi ga čovek vlastitom snagom pa vožnja zavisi od kondicije i sposobnosti vozača. Zato se koristi kao prevozno sredstvo, u sportu, rekreaciji a u novije vreme pojavio se i cikloturizam. Kod nas se po gradovima grade biciklističke staze, dok u razvijenim zemljama Evropske unije povezuju sve značajnije gradove. Jedna od najpoznatijih biciklističkih staza u Evropi gradi se uz Dunav, od njegovog izvora do ušća i prolaziće kroz osam zemalja. I Srbija je na tom atraktivnom putu.
Vojvodina je gotovo idealna za korišćenje bicikla jer je ravna, mada biciklisti kažu da je za njih vetar gori od bilo kakvog uspona. Najviše se koristi kao prevozno sredstvo. Gotovo svaka kuća ima bicikl i teško je naći čoveka koji ne zna da ga vozi. U Šajkašu je krajem 90-tih godina XX veka postojao Biciklistički klub „Borac“, koji je naravno ugašen, ali se pokazalo da su postojali nadareni takmičari, poput Nataše Komazec i Nemanje Simatovića. Danas imamo svega nekoliko rekreativaca, od kojih na putevima često susrećemo Sašu Blagojevića, Dušana Turajlića i Miroslavu Paroški. Ipak, najozbiljniji rekreativac među njima je, ujedno i najstarija, Miroslava Paroški.
Biciklom po svetu
Miroslava je bicikl zavolela još u najranijem detinjstvu, vozeći ga ulicama rodnog Titela. Od 1979. godine sa suprugom Lazarom, akademskim slikarom, živi u Šajkašu. Supružnici Paroški vole bicikle i često ih voze, ali Lazar ne ide na duže ture. Gospođa Paroški od 2006. godine vozi duge ture. Počela je sa običnim „kontrašem“ da bi kasnije kupila bolji bicikl koji je lakši za vožnju. Ture rekreativnog cikloturizma organizuje Biciklistiočki klub „Velo“ iz Novog Sada u saradnji sa drugim klubovima ili lokalnim samoupravama. Obično ture traju od sedam do deset dana a putuje se kroz nekoliko zemalja. Učestvuju amateri različite starosti, muški i ženske, ljubitelji prirode i putovanja.
Prva tura na kojoj je Miroslava učestvovala Novi Sad – Trnava (Slovačka) bila je i najduža (oko 650 kilometara). Najviše se seća druge ture Lavov (Ukrajina) – Novi Sad jer su prolazili kroz neverovatno lepe predele, pogotovo pri prelasku Karpata. Trajala je deset dana. Zatim, tu su bile ture: „Rekama Vojvodine“ (Novi Sad – Senta – Bač – Novi Sad, 2009.), Novi Sad – Senteš – Novi Sad (2010.), „Tri regije DKMT“ (Dunav – Kiš – Moriš – Tamiš, 2012. godine). Ove, 2013. godine, učestvovala je na obe ture: „Vojvođanski safari“ (atarskim putevima i dolmama uz reke) i Novi Sad – Šiofok (Balaton, Mađarska) – Novi Sad. Plan putovanja za 2014. godinu još nije poznat.
Miroslava, kao već iskusni putnik-rekreativac, kaže da svi mogu da prevezu svaku turu jer je prilagođena svakom učesniku i nije takmičarskog karaktera. Biciklizam je najzdraviji, najjeftiniji i najbolji način obilaska predela. Preporučila bi svakom da se priključi, bez obzira na životnu dob. Svaka tura je bila lepa jer se prolazi predelima u kojima do tada niste bili. Podjednako su naporne, ali se napor ne oseća, jer je to velika ljubav.
Ima Miroslava i jednu neostvarenu želju – da biciklom ode do delte Dunava i Konstance.
Treba na kraju istaći da je gospođa Miroslava Paroški vrlo svestrana osoba: uz posao računovođe koji profesionalno radi, poznata je kao majstor za pravljenje kolača a naročito torti i još je aktivni član Folklorne sekcije KUD-a „Šajkaš“ od njegovog osnivanja.
Autor: Nikola D. Turajlić
Datum: 04, 12, 2013.