Predstavljen „Pravopisni rečnik srpskog jezika“

Novi Sad, 13. april – „Pravopisni rečnik srpskog jezika“, kapitalno jezičko leksikografsko izdanje, autora doktora Milana Šipke, predstavljeno je na svečanosti u Vladi Vojvodine. O knjizi su govorili predsednik Vlade Vojvodine dr Bojan Pajtić, autor Milan Šipka, teatrolog Jovan Ćirilov i direktor izdavačke kuće „Prometej“ Zoran Kolundžija.

        Knjiga koja je predstavljena, praktično je prvi srpski standardnojezički priručnik u poslednjih sto godina. Opširniji pravopisni rečnik poslednji put je publikovan 1960. godine, ali u okviru Pravopisa srpskohrvatskog jezika. Kako je na promociji istaknuto, „Pravopisni rečnik srpskog jezika“ Milana Šipke u srpskoj normativistici je preko potrebna knjiga, ne samo onima koji se normom srpskog jezika bave u okviru struke nego i širem krugu korisnika koji „neguju sopstvenu jezičku kulturu i žele da postignu viši nivo pismenosti“.

        Kapitalno delo Milana Šipke na više od 1.400 strana objavio je novosadski „Prometej“ zahvaljujući velikom broju pretplatnika i uz podršku Vlade Vojvodine.

        Predsednik Vlade Vojvodine dr Bojan Pajtić izrazio je zadovoljstvo što je Vlada Vojvodine imala priliku da podrži ovaj istorijski projekat.

        – Jezik i knjiga su osnova svake kulture. Zbog toga je ova knjiga o jeziku kamen temeljac srpske kulture i identiteta u decenijama koje su pred nama i biće nezaobilazna literatura u svakoj školi, biblioteci, kući u Srbiji i tamo gde Srbi i srpski narod živi – rekao je predsednik Vlade Vojvodine dr Bojan Pajtić. – Ne spadam među jezičke čistunce i one koji se plaše slenga, ali treba jednom za svagda da znamo šta je kanon, šta je izvorno i autentično i zbog toga hvala gospodinu Milanu Šipki, Ivanu Klajnu, Jovanu Ćirilovu i svima onima koji su dali doprinos da ovaj projekat bude realizovan.

 


 

        Autor Rečnika, doktor Milan Šipka je rekao da je knjiga koja je danas predstavljena javnosti i predata u ruke zainteresovanim korisnicima, kako stoji u glavnom naslovu, pravopisni priručnik srpskog jezika, ili, tačnije, srpskog jezičkog standarda.

 

 

        – Namenjen je izvornim govornicima srpskog jezika, pre svega onima koji su po svojoj profesiji dužni da govore i pišu pravilno, kao i onima koji druge poučavaju kako valja govoriti i pisati, zatim onima koji se spremaju za poziv nastavnika maternjeg jezika, ali i svima drugima koji žele da bolje upoznaju i savladaju savremeni srpski jezički standard i time usavrše svoje jezičko znanje i svoju jezičku kulturu podignu na viši nivo – rekao je Šipka. – Prema toj nameni utvrđen je i sadržaj priručnika: on je lišen reči i oblika koji ne pripadaju srpskom jezičkom standardu, pre svega nepotrebnog srpsko-hrvatskog dubletizma, uz to i balasta vlastitih arhaizama, manje poznatih dijalektizama, žargonizama, pa i usko stručne terminologije, ali i svakodnevnih srpskih reči i izraza u čijoj će upotrebi malo ko od izvornih govornika srpskog jezika pogrešiti.
S druge strane, naveo je doktor Šipka, ovo je specifičan rečnik, kome je osnovna svrha da informiše o pravopisnoj, gramatičkoj i akcenatskoj pravilnosti u okviru srpskog jezičkog standarda i upozori na brojne greške u praksi koje se u vezi s tim javljaju.

 

 

        – To, dakle, nije nikakav „novi pravopis“, kako neki misle, niti je u konkurentskom odnosu prema postojećem „zvaničnom“ srpskom pravopisu Matice srpske. On upućuje na specifična (čak i krajnje neprihvatljiva) rešenja u tom pravopisu, a daje dosta informacija i o osporavanjima nekih njegovih normi i brojnim propustima, umesto kojih su ponuđena rešenja iz pouzdanih jezičkih savetnika – naveo je doktor Šipka i dodao da je ovakav priručnik podrazumeva čvrst oslonac na savremene, sveobuhvatne i pouzdane standardnojezičke normative: pravopis, normativnu gramatiku, rečnik standardnog jezika i dr., a mi svega toga nemamo, bar ne na potrebnom i zadovoljavajućem nivou.
        Na samom kraju, doktor Šipka je izrazio nadu da će novi rečnik onima koji će ga koristiti biti od pomoći u nastojanju da podignu nivo svoje pismenosti u pravopisno-gramatičkom i prozodijskom pogledu, ali i u iznalaženju rešenja za nedoumice koje su ih pri pisanju dosad mučile.

Autor: Redakcija Ravnica INFO
Datum: 13, 04, 2010.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *