{"id":9966,"date":"2008-03-10T00:00:00","date_gmt":"2008-03-09T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2008\/03\/10\/itebejceva-vetrenjaca\/"},"modified":"2008-03-10T00:00:00","modified_gmt":"2008-03-09T23:00:00","slug":"itebejceva-vetrenjaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=9966","title":{"rendered":"Itebej\u010deva vetrenja\u010da"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Nekada je vojvo\u0111anski pejza\u017e bio prepoznatljiv po vetrenja\u010dama. Danas su ovi krilati divovi toliko retki da predstavljaju pravu atrakciju svakom putniku-namerniku.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<span class=\"Apple-style-span\" style=\"font-family: Arial; font-size: 13px; \">\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Od svih \u010detrnaest naselja \u0160ajka\u0161ke jedino su ostale u \u010curugu i Gospo\u0111incima. Ni ove nisu u upotrebi, ali bi se dale obnoviti da nas ponovo podsete na neka stara dobra vremena u kojima je \u010dovek \u017eiveo u harmoniji sa prirodom.<\/span><\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><span style=\"\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>\u0160ajka\u0161 je svojevremeno imao dve vetrenja\u010de. Jedna se nalazila na severnom rubu naselja, na Ko\u0107u, kod dana\u0161njeg dvorca Gojka Todorovi\u0107a. Bila je u vlasni\u0161tvu \u0161ajka\u0161kih \u0160vaba. Sru\u0161ena je posle Drugog svetskog rata a od nje je ostao samo deo patosa.<br \/>\n\t<span style=\"\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Druga se nalazila na jugoisto\u010dnom rubu sela, kod groblja, na mestu koje i danas zovu &#39;&#39;Vetrenja\u010da&#39;&#39;. Na tom zemlji\u0161tu su sada tri ku\u0107e Ani\u010di\u0107a, u Partizanskoj ulici od broja 14 do 18. \u0160ajka\u0161ani su je zvali Itebej\u010deva vetrenja\u010da, po vlasnicima Todoru i njegovom sinu Stevanu Itebejcu. Ona je bila mnogo starija pa je, prema tome, i du\u017ee radila. Od nje na terenu nema vi\u0161e ni traga, ali je zato ostala po\u017eutela fotografija i neobi\u010dna pri\u010da. Igrom slu\u010daja, sa\u010duvan je \u010dak i nacrt po kome bi se mogla obnoviti u svom prvobitnom izgledu.<\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"center\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" border=\"2\" height=\"655\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Stare fotografije\/itebejceva-vetrenjaca-sajka.jpg\" width=\"450\" \/><\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<span class=\"Apple-style-span\" style=\"font-family: Arial; font-size: 13px; \"><span style=\"\">\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0<\/span>Prva vetrenja\u010da, prete\u010da Itebej\u010deve, sagra\u0111ena je oko 1820. godine. Ona je sa du\u017eim ili kra\u0107im prekidima radila sve do prve poplave reke Tise, kad joj je voda podlokala temelje i vetrenja\u010da je pala.<\/span><\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><span style=\"\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Krajem 19. veka Todor-To\u0161a Itebejac se sa porodicom doselio iz \u017dablja u \u0160ajka\u0161. Od Stevana Stojanovog ili Stoj\u0161inog, koga su zvali &#39;&#39;\u0160togla&#39;&#39;, kupio je zemlji\u0161te sa ostacima vetrenja\u010de. Okupio je dobre majstore, zidare i tesare, koji su mu sagradili novu vetrenja\u010du. Zajedno sa Todorom, koji je tako\u0111e bio majstor, vetrenja\u010du su zidali: Gedeon \u0106ur\u010di\u0107, Ignjat Milnovi\u0107 (koji je kasnije oti\u0161ao u SAD) i neki Ma\u0111ar Na\u0111. Drveni deo gra\u0111evine radio je raniji vlasnik &#39;&#39;\u0160togla&#39;&#39;, koji je bio drvodelja.<br \/>\n\t<span style=\"\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Kad su sazidali vetrenja\u010du, Todor godine 1904. ili 1905. odlazi u Ma\u0111arsku i u mestu Va\u0161ari kupuje kamenje i ostale ma\u0161inske delove potrebne za mlevenje i sve to u \u0160ajka\u0161 doprema la\u0111om rekom Tisom.<br \/>\n\t<span style=\"\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Itebej\u010deva vetrenja\u010da imala je dva para kamenja. Radna \u0161irina kamenja bila je 120 centimetara. Mlela je \u017eito (p\u0161enicu), kukuruz, je\u010dam, zob i gra\u0161ak. Jedan par kamenja mogao je da samelje za jedan sat 150 kilograma p\u0161enice, 200 kilograma kukuruza, 150-200 kilograma je\u010dma, 150 kilograma zobi ili 300 kilograma gra\u0161ka. Na samlevenu koli\u010dinu uzimano je 10% u\u0161ura. Vlasnicima vetrenja\u010da dr\u017eava je napla\u0107ivala porez prema ceni hrane.<br \/>\n\t<span style=\"\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>U vetrenja\u010di, kao i svakom mlinu, ispredale su se svakojake pri\u010de, a bilo je mnogo zgoda i nezgoda. Tu je stradala i jedna devoj\u010dica koju je udarilo krilo vetrenja\u010de. Jednom prilikom se vlasnik Stevan Itebejac popeo na krilo vetrenja\u010de da postavi platno pred po\u010detak rada. Iznenada je dunuo vetar i okrenuo ga zajedno s krilom za 360 stepeni. Na sre\u0107u, bilo je tu jo\u0161 ljudi koji su uspeli da zaustave krila pa je Stevan si\u0161ao nepovre\u0111en. Posle tog doga\u0111aja u \u0161ali su ga \u010desto zapitkivali: &#39;&#39;Jesi li video odozgo Sremske Karlovce?&#39;&#39;<br \/>\n\t<span style=\"\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Dolaskom struje i sve ve\u0107om upotrebom motornih mlinova zamirao je rad vetrenja\u010da. Tako su one postepeno nestajale iz vojvo\u0111anskog pejza\u017ea.<br \/>\n\t<\/span><\/font><font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Itebej\u010deva vetrenja\u010da je radila sve do 1955. godine, ali je do danas ostala u se\u0107anjima najstarijih me\u0161tana.<\/span><\/font><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Nikola D. Turajli\u0107<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 10, 03, 2008.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nekada je vojvo\u0111anski pejza\u017e bio prepoznatljiv po vetrenja\u010dama. Danas su ovi krilati divovi toliko retki da predstavljaju pravu atrakciju svakom putniku-namerniku.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-9966","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9966","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9966"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9966\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}