{"id":31058,"date":"2013-04-05T00:00:00","date_gmt":"2013-04-04T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2013\/04\/05\/pet-i-po-decenija-od-smrti-isidore-sekulic\/"},"modified":"2013-04-05T00:00:00","modified_gmt":"2013-04-04T22:00:00","slug":"pet-i-po-decenija-od-smrti-isidore-sekulic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=31058","title":{"rendered":"Pet i po decenija od smrti Isidore Sekuli\u0107"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Na dana\u0161nji dan 1958. godine umrla je srpska knji\u017eevnica Isidora Sekuli\u0107, izuzetan stilista \u0161irokog obrazovanja i visoke kulture, tanan posmatra\u010d ljudskih \u017eivota i sudbina, pisac visoke duhovnosti i prefinjenog duha, \u010dlan Srpske kraljevske akademije. Kada je 1958. umrla jedan knji\u017eevni kriti\u010dar je ocenio da je umro &#8222;literarno najkulturniji \u010dovek na\u0161eg tla od \u0106irila i Metodija do ju\u010de, do danas, mo\u017eda do prekosutra&#8220;. Zavr\u0161ila je Vi\u0161i pedagogijum u Budimpe\u0161ti i doktorirala u Nema\u010dkoj. Bila je nastavnica i upravnica devoja\u010dke \u0161kole u Pan\u010devu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. Sa velikim uspehom bavila se i prevo\u0111enjenjem. Dela: putopis &#8222;Pisma iz Norve\u0161ke&#8220;, roman &#8222;\u0110akon Bogorodi\u010dine crkve&#8220;, pripovetke &#8222;Hronika palana\u010dkog groblja&#8220;, &#8222;Saputnici&#8220;, &#8222;Gospa Nola&#8220;, eseji &#8222;Analiti\u010dki trenuci i teme&#8220;, &#8222;Zapisi o mome narodu&#8220;, &#8222;Mir i nemir&#8220;, &#8222;Njego\u0161u &#8211; knjiga duboke odanosti&#8220;, &#8222;Govor i jezik kulturna smotra naroda&#8220;.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"right\" alt=\"\" height=\"334\" hspace=\"6\" src=\"\/UserFiles\/Image\/April2009\/Isidora-Sekulic.jpeg\" style=\"font-family: Arial, sans-serif; font-size: small; text-align: justify;\" vspace=\"6\" width=\"200\" \/><\/p>\n<p>\n\t\u00a0<\/p>\n<p>\n\tIsidora Sekuli\u0107 (<a href=\"http:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/%D0%98%D1%81%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D0%A1%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D0%B8%D1%9B\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Wikipedia<\/a>) je ro\u0111ena 16. februara 1877. godine podno Titelskog brega, u ba\u010dkom selu Mo\u0161orinu. Detinjstvo je provela u Zemunu, Rumi i Novom Sadu. \u0160kolovala se u Novom Sadu (Vi\u0161a devoja\u010dka \u0161kola), Somboru (Srpska preparandija) i Budimpe\u0161ti (Pedagogijum). Radila kao nastavnica u Pan\u010devu, \u0160apcu i Beogradu.<br \/>\n\tDo kraja, i bez ostatka, posve\u0107ena lepoti smislene re\u010di, knji\u017eevnica Isidora Sekuli\u0107 je za \u017eivota stekla uva\u017eenje kao najobrazovanija i najumnija Srpkinja svoga vremena. Znalac vi\u0161e jezika, i poznavalac vi\u0161e kultura i podru\u010dja umetni\u010dkog izra\u017eavanja, Isidora Sekuli\u0107 je kao pisac, prevodilac i tuma\u010d knji\u017eevnih dela ponirala u samu su\u0161tinu srpskog narodnog govora i njegovog umetni\u010dkog izraza, smatraju\u0107i govor i jezik kulturnom smotrom naroda.<br \/>\n\tPenzionisana je 1931. godine. Izabrana je za dopisnog \u010dlana Srpske kraljevske akademije 16. februara 1939, a za redovnog \u010dlana Srpske akademije nauka 14. novembra 1950, kao prva \u017eena akademik. Umrla je 5. aprila 1958. godine u Beogradu.<br \/>\n\tDuboko promi\u0161ljen i umetni\u010dki istan\u010dan njen knji\u017eevni, prevodila\u010dki i kriti\u010dki izraz je praznik na\u0161e pisane re\u010di.<br \/>\n\tRekla je: \u201eTa larma \u0161to je dignuta oko mene mnogo me je potresla. Molila sam neke poznanike, mlade ljude, da gde god vide ne\u0161to o meni napisano, prigu\u0161e. Ali eto \u0161ta su uradili. Zvali su me na neko ve\u010de o meni, ali ja sam odbila, rekla sam da sam bolesna. Svi su hteli da me skinu sa dnevnog reda. Ka\u017eu: ima 80 godina, skoro \u0107e umreti, daj da napi\u0161emo ne\u0161to i da je ostavimo. To stra\u0161no vre\u0111a. Volim ti\u0161inu, zato me je ta buka oko mene mnogo potresla. Ako ne\u0161to vredim, neka ka\u017eu posle moje smrti, a ni dva dana pred smrt ne \u017eelim da me hvale. Nisam bila sre\u0107na. S tim sam se pomirila. Postoji vasionska sre\u0107a koja opredeljuje ljude. Ako niste voljeni, uzalud \u0107ete vi nastojati da vas vole.\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"388\" src=\"\/UserFiles\/Image\/April2010\/mosorin.jpg\" style=\"font-family: Arial, sans-serif; font-size: small;\" width=\"520\" \/><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Redakcija<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 05, 04, 2013.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan 1958. godine umrla je srpska knji\u017eevnica Isidora Sekuli\u0107, izuzetan stilista \u0161irokog obrazovanja i visoke kulture, tanan posmatra\u010d ljudskih \u017eivota i sudbina, pisac visoke duhovnosti i prefinjenog duha, \u010dlan Srpske kraljevske akademije. Kada je 1958. umrla jedan knji\u017eevni kriti\u010dar je ocenio da je umro &#8222;literarno najkulturniji \u010dovek na\u0161eg tla od \u0106irila i Metodija do ju\u010de, do danas, mo\u017eda do prekosutra&#8220;. Zavr\u0161ila je Vi\u0161i pedagogijum u Budimpe\u0161ti i doktorirala u Nema\u010dkoj. Bila je nastavnica i upravnica devoja\u010dke \u0161kole u Pan\u010devu, zatim profesor gimnazije u Beogradu. Sa velikim uspehom bavila se i prevo\u0111enjenjem. Dela: putopis &#8222;Pisma iz Norve\u0161ke&#8220;, roman &#8222;\u0110akon Bogorodi\u010dine crkve&#8220;, pripovetke &#8222;Hronika palana\u010dkog groblja&#8220;, &#8222;Saputnici&#8220;, &#8222;Gospa Nola&#8220;, eseji &#8222;Analiti\u010dki trenuci i teme&#8220;, &#8222;Zapisi o mome narodu&#8220;, &#8222;Mir i nemir&#8220;, &#8222;Njego\u0161u &#8211; knjiga duboke odanosti&#8220;, &#8222;Govor i jezik kulturna smotra naroda&#8220;.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-31058","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31058","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31058"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31058\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}