{"id":25040,"date":"2012-04-30T00:00:00","date_gmt":"2012-04-29T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2012\/04\/30\/vremeplov-nato-ubio-60-ljudi-od-toga-15-dece\/"},"modified":"2012-04-30T00:00:00","modified_gmt":"2012-04-29T22:00:00","slug":"vremeplov-nato-ubio-60-ljudi-od-toga-15-dece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=25040","title":{"rendered":"Vremeplov: NATO ubio 60 ljudi, od toga 15 dece"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Na dana\u0161nji dan 1999. godine, u putni\u010dkom autobusu &#8222;Ni\u0161-ekspresa&#8220;, prepolovljenom projektilom iz NATO aviona, dok je prelazio most u Lu\u017eanima, 18 kilometara severno od Pri\u0161tine, ubijeno je najmanje 60 ljudi, uklju\u010duju\u0107i 15 dece. Most nije uni\u0161ten, a napad je izveden oko podneva, pri potpuno vedrom vremenu, \u0161to zna\u010di da su piloti jasno videli \u0161ta ga\u0111aju. Vozila hitne pomo\u0107i ga\u0111ana su oko 50 minuta potom i pri tom je te\u0161ko ranjen jedan lekar.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\t\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: center; \">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"320\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Maj2012\/bombardovanje-nato-nis-ekspres-autobus_520x320.jpg\" width=\"520\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\t\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\t<strong>Danas je utorak, 1. maj, 122. dan 2012. Do kraja godine ima 244 dana.<\/strong><\/p>\n<p>\t1218. &#8211; Ro\u0111en je Rudolf I, osniva\u010d dinastije Habzburg. Vladao je od 1273. do smrti 1291. U bici na Moravskom polju 1278. pobedio je \u010de\u0161kog kralja Otokara II P\u0161emisla i od njega otrgnuo Austriju, Kranjsku i \u0160tajersku koje su, sa docnije pripojenom Koru\u0161kom, postale nasledne habzbur\u0161ke zemlje, \u010dime je udaren temelj kasnije austrijske monarhije.<\/p>\n<p>\t1672. &#8211; Ro\u0111en je engleski pisac i politi\u010dar D\u017eozef Adison, kojeg su proslavili duhoviti, jasni i jezi\u010dki elegantni eseji. Ve\u0107inu tih moralisti\u010dko-racionalisti\u010dkih eseja objavljivao je u listovima &#8222;Tatler&#8220; i &#8222;Spektator&#8220;, kojeg je u martu 1711. osnovao s Ri\u010dardom Stilom. Napisao je i tragediju &#8222;Katon&#8220;, a esejima je znatno uticao na srpskog prosvetitelja Dositeja Obradovi\u0107a.<\/p>\n<p>\t1778. &#8211; U Somboru je po\u010dela s radom \u0161kola, poznata kao &#8222;Norma&#8220;. Radila je do 1811. a od 3. novembra 1812. njenu ulogu preuzela je U\u010diteljska \u0161kola u Sent Andreji. \u010cetiri godine potom \u0161kola je vra\u0107ena u Sombor.<\/p>\n<p>\t1779. &#8211; Subotica je dobila status Slobodnog kraljevskog grada pod imenom Maria Terezian\u0161tat. Grad je tada dobio i slu\u017ebeni grb barokne heraldi\u010dke forme koji je zvani\u010dni grb grada i sada.<\/p>\n<p>\t1853. &#8211; U Srpskoj Vojvodini i Tami\u0161kom Banatu, kako je glasio zvani\u010dni naziv srpske autonomne Vojvodine u Habzbur\u0161koj Austriji, stupio je na snagu Op\u0161ti austrijski gra\u0111anski zakonik.<\/p>\n<p>\t1866. &#8211; U Srbiji su pu\u0161tene u promet prve po\u0161tanske marke.<\/p>\n<p>\t1873. &#8211; \u0160kotski lekar, misionar i istra\u017eiva\u010d Afrike Dejvid Livingston, koji je otkrio Viktorijine vodopade, prona\u0111en je mrtav u mestu \u010citambo u sada\u0161njoj Zambiji. Prvi je istra\u017eivao pustinju Kalahari, basen reke Zambezi, jezero Njasa i druga afri\u010dka jezera i izvori\u0161te reke Kongo. Vi\u0161e od 30 godina je proveo u Africi. Sahranjen je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.<\/p>\n<p>\t1886. &#8211; U \u010cikagu je 40.000 ameri\u010dkih radnika stupilo u \u0161trajk, zahtevaju\u0107i bolje uslove rada, izra\u017eene u paroli &#8222;tri osmice&#8220; &#8211; po osam sati rada, odmora i slobodnog vremena. U sukobu sa policijom ubijeno je \u0161est i ranjeno oko 50 radnika, a veliki broj je uhap\u0161en. Pet radni\u010dkih vo\u0111a osu\u0111eno je na smrt, a trojica na robiju. Na Prvom kongresu Druge internacionale 1889. odlu\u010deno je da se svake godine 1. maja masovno demonstrira u znak se\u0107anja na \u010dika\u0161ke radnike.<\/p>\n<p>\t1894. &#8211; U Srbiji je prvi put sve\u010dano proslavljen 1. maj. Proslava je organizovana u Beogradu, \u0160apcu, Negotinu, Kragujevcu, Po\u017earevcu, Obrenovcu i Bajinoj Ba\u0161ti. Proslave su poprimile masovniji karakter posle osnivanja Glavnog radni\u010dkog saveza i Srpske socijaldemokratske stranke 1903.<\/p>\n<p>\t1904. &#8211; Umro je \u010de\u0161ki kompozitor Antonjin Dvor\u017eak, jedan od tvoraca \u010de\u0161ke nacionalne \u0161kole. Bio je sledbenik romanti\u010darskog neoklasicizma Johana Bramsa. Dela: opere &#8222;Rusalka&#8220;, &#8222;Jakobin&#8220;, &#8222;\u0110avo i Ka\u0107a&#8220;, devet simfonija, uklju\u010duju\u0107i \u010duvenu &#8222;Simfoniju iz Novog sveta&#8220;, orkestarska kompozicija &#8222;Slovenske igre&#8220;, &#8222;Koncert za violon\u010delo i orkestar br. 2 u h-molu&#8220;, &#8222;Koncert za violinu i orkestar u a-molu&#8220;, koncerti za klavir i orkestar, kamerna muzika.<\/p>\n<p>\t1923. &#8211; Ro\u0111en je ameri\u010dki pisac D\u017eozef Heler, koji je iskustva iz vazduhoplovstva SAD, u kojem je slu\u017eio u Drugom svetskom ratu, o\u017eiveo u crnohumornom romanu &#8222;Kvaka 22&#8220;. U toj apsurdnoj, tehni\u010dki originalnoj i moralno anga\u017eovanoj satiri militarizma, podvrgao je kritici funkcionisanje savremene dr\u017eave. Ostala dela: romani &#8222;Ne\u0161to se desilo&#8220;, &#8222;Dobar kao zlato&#8220;, drama &#8222;Bombardovali smo u Njuhejvnu&#8220;.<\/p>\n<p>\t1924. &#8211; Ro\u0111en je srpski kompozitor Enriko Josif, \u010dlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Njegov kompozitorski opus izuzetno je bogat i raznolik, uklju\u010duju\u0107i Lirsku simfoniju za \u010detiri flaute, harfu i guda\u010dki orkestar, &#8222;Snovi\u0111enja&#8220; za flautu, harfu i klavir, &#8222;Tri psalma&#8220; za klavir, &#8222;Smrt Stefana De\u010danskog&#8220;. Osim komponovanja i pedago\u0161kog rada, bavio se i muzi\u010dkom kritikom, esejistikom i publicistikom, tako\u0111e veoma uspe\u0161no.<\/p>\n<p>\t1931. &#8211; Zvani\u010dno je otvoren 102 sprata visoki oblakoder Empajer stejt bilding u Njujorku, u to vreme najvi\u0161a zgrada u svetu.<\/p>\n<p>\t1945. &#8211; Jedinice \u010cetvrte armije NV Jugoslavije izbile su u Drugom svetskom ratu na reku So\u010du i zauzele Trst, Goricu i Tr\u017ei\u010d.<\/p>\n<p>\t1945. &#8211; U bunkeru u Berlinu samoubistvo je izvr\u0161io \u0161ef nema\u010dke propagande u Drugom svetskom ratu Jozef Gebels.<\/p>\n<p>\t1960. &#8211; Duboko iznad sovjetske teritorije oboren je ameri\u010dki \u0161pijunski avion &#8222;U-2&#8220;. Pilot Frensis Pauers, koji se spasao iskakanjem, zarobljen je i u februaru 1962. razmenjen za jednog sovjetskog \u0161pijuna.<\/p>\n<p>\t1978. &#8211; Japanski istra\u017eiva\u010d Naomi Uemura postao je prvi \u010dovek koji je uspeo da sam dopre do Severnog pola.<\/p>\n<p>\t1993. &#8211; Umro je biv\u0161i francuski predsednik vlade, socijalista Pjer Beregovoa, koji je prethodno pucao u sebe.<\/p>\n<p>\t1993. &#8211; Predsednika \u0160ri Lanke Ranasingea Premadasu u Kolombu je tokom prvomajske proslave bombom ubio atentator-samoubica.<\/p>\n<p>\t1994. &#8211; Brazilski automobilski as Ajrton Sena poginuo je na stazi u Imoli, tokom trke za &#8222;Gran Pri San Marina&#8220;. Titulu prvaka sveta u &#8222;Formuli 1&#8220; osvajao je 1988, 1990. i 1991. U Brazilu je imao status nacionalnog heroja i njegova pogibija je do\u017eivljena kao nacionalna tragedija.<\/p>\n<p>\t1995. &#8211; Vojska Hrvatske otpo\u010dela je agresiju na zapadnu Slavoniju i zauzela taj deo Republike Srpske Krajine za dva dana, ubiv\u0161i pritom &#8211; prema izvorima Srpske pravoslavne crkve &#8211; najmanje 3.000 srpskih civila. Iz tog podru\u010dja izbeglo je vi\u0161e desetina hiljada Srba, starosedelaca u zapadnoj Slavoniji.<\/p>\n<p>\t2002. &#8211; U Holandiji je zakon o eutanaziji stupio na snagu, godinu dana po\u0161to je skup\u0161tina izglasala odluku kojom je ta zemlja postala prva u svetu u kojoj je dozvoljeno ubistvo iz milosr\u0111a.<\/p>\n<p>\t2004. &#8211; Na ceremoniji u Briselu sve\u010dano su podignute na jarbol zastave 10 novih \u010dlanica Evropske unije, \u010dime je obele\u017eeno istorijsko \u0161irenje EU na istok.<\/p>\n<p>\t2005. &#8211; U napadu bomba\u0161a samoubice na pogrebnu povorku u gradu Tal Afaru, na severu Iraka, poginulo je najmanje 25 ljudi, a 30 je povre\u0111eno.<\/p>\n<p>\t2006. &#8211; Islamski ekstremisti ubili su najmanje 35 Hindusa u indijskom delu Ka\u0161mira. Napad se dogodio u dva sela u oblasti Doda, na oko 170 kilometara od D\u017eamua, zimske prestonice indijske dr\u017eave D\u017eamu i Ka\u0161mir. Nijedna ekstremisti\u010dka grupa nije preuzela odgovornost za napad. Desetak pobunjeni\u010dkih grupa bori se za nezavisnost indijskog dela Ka\u0161mira ili njegovo pripajanje Pakistanu.<\/p>\n<p>\t2009. &#8211; U \u0160vedskoj je stupio na snagu zakon kojim je omogu\u0107eno homoseksualcima da se ven\u010davaju i u crkvi. \u0160vedska je tako postala druga zemlja na svetu, posle Norve\u0161ke, u kojoj je ovakav \u010din ozakonjen.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\tIzvor: <a href=\"http:\/\/www.rtv.rs\/sr_lat\/drustvo\/vremeplov\/vremeplov:-nato-ubio-60-ljudi-od-toga-15-dece_316437.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Tanjug\/RTV<\/a><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Redakcija<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 30, 04, 2012.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan 1999. godine, u putni\u010dkom autobusu &#8222;Ni\u0161-ekspresa&#8220;, prepolovljenom projektilom iz NATO aviona, dok je prelazio most u Lu\u017eanima, 18 kilometara severno od Pri\u0161tine, ubijeno je najmanje 60 ljudi, uklju\u010duju\u0107i 15 dece. Most nije uni\u0161ten, a napad je izveden oko podneva, pri potpuno vedrom vremenu, \u0161to zna\u010di da su piloti jasno videli \u0161ta ga\u0111aju. Vozila hitne pomo\u0107i ga\u0111ana su oko 50 minuta potom i pri tom je te\u0161ko ranjen jedan lekar.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-25040","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25040"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25040\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}