{"id":22233,"date":"2012-01-14T00:00:00","date_gmt":"2012-01-13T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2012\/01\/14\/slava-sveti-vasilije-veliki-vasiljevdan\/"},"modified":"2012-01-14T00:00:00","modified_gmt":"2012-01-13T23:00:00","slug":"slava-sveti-vasilije-veliki-vasiljevdan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=22233","title":{"rendered":"Slava Sveti Vasilije Veliki – Vasiljevdan"},"content":{"rendered":"

14.januara, u srpskom narodu se slavi Slava Sveti Vasilije Veliki, svetitelju poznatom kao velikom svetovnom i duhovnom u\u010ditelju crkve.<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\tVasiljevdan ili Vasilica, u srpskom narodu nazvan Mali Bo\u017ei\u0107, jedan je od najzna\u010dajnijih hri\u0161\u0107anskih praznika, u kalendaru Srpske pravoslavne crkve upisan crvenim slovima, a u Bogoslu\u017ebenom ustavu znakom velikog praznika (crveni krsti\u0107 u crvenom krugu), \u0161to zna\u010di da je u prvoj od \u0161est grupa u koje su rangirani svi crkveni praznici u godini.<\/p>\n

\tSlave\u0107i Slavu, Srbi vr\u0161e spomen na svetitelja koji je za\u0161titnik njihove porodice i zastupnik pred Gospodom. Dubina i smisao srpske Slave je da se putem molitve sve\u010dari prise\u0107aju svih svojih predaka, koji su proslavljali tog istog svetitelja i slavili Slavu toga dana. Slava je strogo doma\u0107i kult i veruje se da „ko krsno ime slavi onome i poma\u017ee“.<\/p>\n

\tArhiepiskop Vasilije, nazvan je Velikim zbog svojih zasluga i smatra se u\u010diteljem vascele Crkve, ocem isto\u010dnog mona\u0161tva, braniocem vere od jeretika. Sveti Vasilije Veliki ro\u0111en je od ocaVasilija i majke Emelije u vreme cara Konstantina Velikog, oko 329 godine, a umro 1. januara 379 godine,. Zbog izuzetne bistrine uma roditelji su ga poslali u Atinu, koja je u to vreme bila majka helenske mudrosti. U Atini je tokom petnaest godina izu\u010davao filozofiju, retoriku, astronomiju, gramatiku, fiziku, medicinu i druge nauke tog vremena. U\u010ditelj mu je bio slavni Evula, ali i Himerija i Proeresija, a \u0161kolski drugovi Grigorije Bogoslov i Julijan, kasnije car odstupnik.<\/p>\n

\tJedne no\u0107i, neka bo\u017eanska svetlost iznenada mu je obasjala srce i probudila u njemu \u017eelju za izu\u010davanjem Svetog pisma. To je bio razlog zbog kojeg je napustio Atinu i oti\u0161ao u Egipat, i kod arhimandrita Porfirija, godinu dana izu\u010davao svete knjige. Posle godinu dana obreo se u Jerusalimu. Pun novih znanja i iskustva, vratio se opet u Atinu s namerom da svog u\u010ditelja Evula privede veri, i na taj na\u010din mu uzvrati za njegov trud. Evula na\u0111e u \u0161koli u predgra\u0111u, kako vodi razgovor sa u\u010denicima o filozofskim pitanjima, na koje je Vasilije odmah dao re\u0161enje. Prisutni upita\u0161e:\u201dKo je taj \u0161to tako odvrati filozofu?\u201d, a Evul odgovori:\u201dIli Bog ili Vasilije\u201d.<\/p>\n

\tEvul je od tada pratio Vasilija i zajedni\u010dkim snagama su se trudili da se izbave iz zamki realnog \u017eivota. Razdelili su siromasima sve \u0161to su imali i oti\u0161li u Sveti grad da vide tamno\u0161nja \u010dudesa, da tamo steknu \u201cslobodu prema Bogu\u201d. U Jerusalimu su od episkopa Maksima III (patrijarha jerusalimskog od 333 do 348. godine) molili da ih krsti u reci Jordan. Episkom Maksim, kada vide da su puni vere, iza\u0111e im u suret.<\/p>\n

\tKasnije, Vasilije je bio episkop Kesarije Kapadokijske blizu deset godina. \u017diveo je kao velik pobornik vere, moralne \u010distote i revnosti, pa se, prema tom, Vasilije punozaslu\u017eno naziva Velikim. U crkvenoj slu\u017ebi, naziva se „p\u010delom crkve Hristove“, koja nosi med vernima i \u017eaokom svojom, bode jeretike – bezbo\u017enike. Svoj \u017eivot je posvetio Bogu, molitvi, slu\u017eenju i pomaganju svima. U svoje vreme niko mu nije bio ravan po mudrosti. Sa\u010duvana su mnogobrojna njegova dela: bogoslovska, apologetska, podvi\u017eni\u010dka i kanonska. Sastavlja\u010d je teksta liturgije, koja nosi njegovo ime. Ova slu\u017eba se slu\u017ei 10 puta u godini, i to: 1. januara, uo\u010di Bo\u017ei\u0107a, uo\u010di Bogojavljenja, u sve nedelje \u010casnog posta, osim Cvetne, na Veliki \u010cetvrtak i na Veliku Subotu.<\/p>\n

\tVasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan.<\/p>\n

\tKod Srba se povodom Svetog Vasilija priprema poseban kola\u010d, poga\u010dice od p\u0161eni\u010dnog bra\u0161na \u2013 vasilica. Kod Grka je sli\u010dan kola\u010d nazvan \u00bbvasilopita\u00ab.<\/p>\n

\tU srpskoj kne\u017eevini su u XIX veku ovoga dana odr\u017eavane narodne skup\u0161tine, a u Hilandaru je obi\u010daj da biva godi\u0161nji sabor staraca.<\/p>\n

\tPravoslavna crkva 14. januara proslavlja jo\u0161 dva praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Novu godinu. Osmog dana po ro\u0111enju, Hristos je po Mojsijevom zakonu, koji je va\u017eio za svu jevrejsku mu\u0161ku decu, obrezan, pri tome je dobio ime Isus, kako je zabele\u017eio evangelist Luka, a po \u010demu se i pridaje izuzetan zna\u010daj ovom datumu.<\/p>\n

Autor:<\/strong> Redakcija
\nDatum:<\/strong> 14, 01, 2012.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

14.januara, u srpskom narodu se slavi Slava Sveti Vasilije Veliki, svetitelju poznatom kao velikom svetovnom i duhovnom u\u010ditelju crkve.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-22233","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22233","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22233"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22233\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22233"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22233"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22233"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}