{"id":22004,"date":"2012-01-01T00:00:00","date_gmt":"2011-12-31T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2012\/01\/01\/vremeplov-rodjen-kompozitor-balakirjev\/"},"modified":"2012-01-01T00:00:00","modified_gmt":"2011-12-31T23:00:00","slug":"vremeplov-rodjen-kompozitor-balakirjev","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=22004","title":{"rendered":"Vremeplov: Ro\u0111en kompozitor Balakirjev"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>1837. &#8211; Ro\u0111en je ruski kompozitor, pijanista i dirigent Milij Aleksijevi\u010d Balakirjev, pokreta\u010d i idejni vo\u0111a kompozitorske grupe, po njemu nazvane Balakirjevljev kru\u017eok ili &#8222;Velika petorica&#8220;.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\tGrupu su \u010dinili jo\u0161 Cezar Kjuj, Modest Musorgski, Nikolaj Rimski-Korsakov i Aleksandar Borodin. Nadovezuju\u0107i se na ruskog kompozitora Mihaila Glinku, izgradio je muzi\u010dki stil na elementima folklora, prvenstveno ruskog i orijentalnog. Dela: simfonijske poeme &#8222;Rusija&#8220;, Tamara&#8220;, muzika za &#8222;Kralja Lira&#8220;, klavirske kompozicije, uklju\u010duju\u0107i fantaziju &#8222;Islamej&#8220;.<br \/>\n\t<strong><br \/>\n\tDanas je ponedeljak, 2. januar, drugi dan 2012. Do kraja godine ima 364 dana.<\/strong><\/p>\n<p>\t1492. &#8211; \u0160panija je preotela Granadu od Mavara, \u0161to je bio zavr\u0161ni \u010din oslobo\u0111enja \u0160panije od muslimana.<\/p>\n<p>\t1799. &#8211; Trupe francuskog generala Napoleona Bonaparte u\u0161le su u Siriju.<\/p>\n<p>\t1833. &#8211; Britanske trupe zauzele su Folklandska ostrva u Atlantskom okeanu. Taj arhipelag udaljen je oko 500 kilometara od argentinske obale i nalazi se u ju\u017enom Atlantiku. Dan ranije London je proglasio suverenitet nad ostrvima, izbaciv\u0161i s njih argentinski garnizon.<\/p>\n<p>\t1839. &#8211; Francuski pionir fotografije Luj Dager snimio je prvu fotografiju Meseca.<\/p>\n<p>\t1846. &#8211; Otvorena je prva \u010ditaonica u tada\u0161njoj Kne\u017eevini Srbiji, nazvana Srpsko \u010ditali\u0161te, kasnije \u010citali\u0161te beogradsko. Sli\u010dne \u010ditaonice ubrzo su osnovane i u drugim gradovima Srbije.<\/p>\n<p>\t1897. &#8211; Ro\u0111ena je srpska glumica Ljubinka Bobi\u0107, \u010dlanica beogradskog Narodnog pozori\u0161ta. Zapo\u010dela je karijeru 1921. u Beogradu kao tuma\u010d uloga naivnih, nesta\u0161nih, vragolastih devojaka, osvojiv\u0161i ubrzo gledali\u0161te vedrinom i neposredno\u0161\u0107u. Tuma\u010de\u0107i karakterne uloge iskazivala je izuzetno scensko ume\u0107e. Njenu karijeru je najvi\u0161e obele\u017eila nenadma\u0161na interpretacija \u017divke u &#8222;Gospo\u0111i ministarki&#8220; Branislava Nu\u0161i\u0107a.<\/p>\n<p>\t1905. &#8211; Rusija je nakon poraza u Rusko-japanskom ratu prinu\u0111ena da Japanu preda lu\u010dki grad Port Artur, na mand\u017eurskoj obali.<\/p>\n<p>\t1913. &#8211; Turski garnizon na ostrvu Hios predao se Grcima.<\/p>\n<p>\t1915. &#8211; Okon\u010dana je petodnevna bitka kod Sarikamisa u Prvom svetskom ratu tokom koje je ruska vojska nanela te\u017eak poraz turskoj armiji &#8211; Turci su izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.<\/p>\n<p>\t1920. &#8211; Ro\u0111en je ameri\u010dki pisac i profesor biohemije Isak Asimov, pisac nau\u010dno-fantasti\u010dne proze. Nau\u010dno-popularna dela: &#8222;Hemikalije \u017eivota&#8220;, &#8222;Zvezde i njihovi putevi&#8220;, &#8222;Unutar atoma&#8220;, &#8222;Svet nitrogena&#8220;, &#8222;Ljudski mozak&#8220;, &#8222;Nauka, brojevi i ja&#8220;. Knji\u017eevna dela: &#8222;Ja, robot&#8220;, &#8222;\u010celi\u010dne pe\u0107ine&#8220;, &#8222;Golo sunce&#8220;, &#8222;Vasionske struje&#8220;, &#8222;Zadu\u017ebina&#8220;, &#8222;Druga Zadu\u017ebina&#8220;, &#8222;Zadu\u017ebina i carstvo&#8220;, &#8222;Kraj ve\u010dnosti&#8220;.<\/p>\n<p>\t1933. &#8211; U Barseloni je po\u010deo ustanak anarhista i sindikalista, koji je ubrzo ugu\u0161en.<\/p>\n<p>\t1942. &#8211; Japanci su u Drugom svetskom ratu zauzeli glavni grad Filipina (tada kolonija SAD) Manilu.<\/p>\n<p>\t1943. &#8211; Odstupaju\u0107i pred sovjetskom armijom, Nemci su u Drugom svetskom ratu po\u010deli zapovla\u010denje sa Kavkaza.<\/p>\n<p>\t1955. &#8211; U Panami je ubijen predsednik, pukovnik Hose Antonio Remon, koga je nasledio prvi potpredsednik Hose Ramon Gisado. Gisado je dr\u017eao vlast manje od dve sedmice i oboren je pod optu\u017ebom da je u\u010destvovao u zaveri koja je prethodila ubistvu Remona.<\/p>\n<p>\t1959. &#8211; Lansiran je prvi vasionski brod ka Mesecu, sovjetska &#8222;Luna I&#8220; bez ljudske posade.<\/p>\n<p>\t1959. &#8211; Dan po\u0161to je sru\u0161io re\u017eim diktatora Fulhensija Batiste i u\u0161ao u Havanu, Fidel Kastro je za privremenog predsednika Kube naimenovao Manuela Urutiju.<\/p>\n<p>\t1971. &#8211; Tokom fudbalske utakmice Seltika i Rend\u017eersa, u \u0161kotskom gradu Glazgov sru\u0161io se deo tribine na stadionu &#8222;Ajbroks park&#8220; i poginulo je 66 navija\u010da.<\/p>\n<p>\t1980. &#8211; U Velikoj Britaniji po\u010deo je prvi nacionalni \u0161trajk metalaca od 1926.<\/p>\n<p>\t1988. &#8211; Gerilci mozambi\u010dkog desni\u010darskog pobunjeni\u010dkog pokreta Renamo postavili su zasedu putni\u010dkom vozu na zapadu Mozambika, ubiv\u0161i najmanje 22 i raniv\u0161i vi\u0161e od 70 putnika.<\/p>\n<p>\t1992. &#8211; Li\u010dni izaslanik Generalnog sekretara UN Sajrus Vens obelodanio je da je postignuta saglasnost sukobljenih strana u gra\u0111anskom ratu u Hrvatskoj o raspore\u0111ivanju mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.<\/p>\n<p>\t1994. &#8211; Vi\u0161e od 70 ljudi je poginulo i najmanje 670 je ranjeno tokom dvodnevnih borbi sukobljenih islamskih frakcija u glavnom gradu Avganistana Kabulu.<\/p>\n<p>\t1995. &#8211; Biv\u0161i predsednik Somalije Muhamed Sijad Bare, koji je na vlast do\u0161ao pu\u010dem 1969. i na isti na\u010din zba\u010den s nje 1991, umro je u izbegli\u0161tvu u Nigeriji.<\/p>\n<p>\t1998. &#8211; Vlasti Nigera uhapsile su biv\u0161eg predsednika vlade te afri\u010dke dr\u017eave Hamu Amadua, optu\u017eiv\u0161i ga da je u\u010destvovao u navodnoj zaveri sa ciljem likvidacije \u0161efa dr\u017eave Ibrahima Bare Mainasare.<\/p>\n<p>\t2001. &#8211; Prvi tajvanski brod legalno je pristao u Kini posle vi\u0161e od pola veka, uploviv\u0161i u luku u gradu Fu\u0111ijan na jugoistoku Kine.<\/p>\n<p>\t2002. &#8211; Prvi kontingent me\u0111unarodnih mirovnih snaga za Avganistan, sastavljen od predstavnika 11 zemalja, stigao je u Kabul, gde se pridru\u017eio ve\u0107 prisutnim Britancima.<\/p>\n<p>\t2007. &#8211; Umro je Tedi Kolek, legendarni gradona\u010delnik Jerusalima, koji je tim gradom upravljao gotovo tri decenije. Kolek, koji je dobio ime po ocu cionizma Teodoru Herclu, bio je prvi \u010dovek Jerusalima od 1965. do 1993. godine u \u010dak \u0161est mandata. Neobi\u010dni gradona\u010delnik, poznat po \u010dinjenici da je njegov privatni telefonski broj dostupan svima, ro\u0111en je 1911. nedaleko od Budimpe\u0161te, a odrastao je u Be\u010du. Bio je blizak saradnik oca izraelske nacije Davida Ben-Guriona i \u010dlan njegovog kabineta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\tIzvor: <a href=\"http:\/\/rtv.rs\/sr_lat\/drustvo\/vremeplov\/vremeplov:-rodjen-kompozitor-balakirjev_292702.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">RTV\/Tanjug<\/a><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Redakcija<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 01, 01, 2012.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>1837. &#8211; Ro\u0111en je ruski kompozitor, pijanista i dirigent Milij Aleksijevi\u010d Balakirjev, pokreta\u010d i idejni vo\u0111a kompozitorske grupe, po njemu nazvane Balakirjevljev kru\u017eok ili &#8222;Velika petorica&#8220;.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-22004","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22004"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22004\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}