{"id":21953,"date":"2012-01-02T00:00:00","date_gmt":"2012-01-01T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2012\/01\/02\/ko-je-normalan-a-ko-genije\/"},"modified":"2012-01-02T00:00:00","modified_gmt":"2012-01-01T23:00:00","slug":"ko-je-normalan-a-ko-genije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=21953","title":{"rendered":"Ko je normalan, a ko genije?"},"content":{"rendered":"

Pri kraju godine koja nam izma\u010de, a da je \u010destito nismo ni osetili, Svetska zdravstvena organizacija nastupila je sa \u0161okantnim prognozama – broj ludaka u svetu po\u010dinje naglo da raste.<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

\n\tSude\u0107i prema zvani\u010dnim podacima, ovaj najlep\u0161i od svih svetova danas naseljava i 450 miliona ljudi sa nervnim rastrojstvom i psihi\u010dkim smetnjama, a njihov broj u narednoj deceniji \u0107e drasti\u010dno porasti. Da li to zna\u010di da \u0107e ta tendencija dovesti i do pove\u0107anja broja genija? Jer mnogi od njih u pro\u0161losti su bili \u201esumnjivi\u201c i ovako, i onako.<\/p>\n

\t1. Vincet Van Gog (1853-1890), tereti se da je sebi odsekao levo uvo, naslikao je autoportret u \u201ebezu\u0161nom\u201c obliku. Ali je manje poznato da je ovaj slikarski genije jeo boje. I to tubama.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n

\t2. Nikolaj Vasiljevi\u010d Gogolj (1809-1852), u slobodnom vremenu spaljivao rukopise, video na Nevskom prospektu grobove, i tvrdio da mu je \u017eeludac okrenut naopako. Zato je, blagodare\u0107i \u201e\u0161izi\u201c, napisao genijalna dela.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n

\t3. \u017dukovski Nikolaj Jegorovi\u010d (1847-1921), otac ruske avijacije je vozio bicikl sa ogromnim krilima. \u010cesto je pozivao k sebi goste i poku\u0161avao da zatim ode zajedno s njima. Razgovarao je stalno o pticama, hteo da zna kako lete.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n

\t4. Sergej Jesenjin (1895-1925), pesnik je \u010desto lupao name\u0161taj po stanu, vre\u0111ao poznate i nepoznate ljude, uzvikuju\u0107i uvrede i psovke. Ali, kao \u0161to to \u010dine i neki savremeni politi\u010dari, iskreno je nastojao da se le\u010di.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n

\t5. Fridrih Ni\u010de (1844-1900), dijagnoza mu je \u017eivopisno nazvana \u201emozai\u010dna \u0161izofrenija\u201c. Voleo je da ljubi konje, da pije iz \u010dizama, ali je sve to radio na uzvi\u0161eni, spokojni, filosofski na\u010din.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n

\t6. Isak Njutn (1643-1727), \u010desto je za pisa\u0107im stolom sedeo i pisao go kao od majke ro\u0111en. Redovno je umesto jaja kuvao… satove. Ru\u010davao je po nekoliko puta dnevno, potpuno zaboravljaju\u0107i na prethodne obede. Uostalom, \u0161ta u tome ima \u010dudno, kad tako radi ve\u0107ina o\u017eenjenih.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n

\t7. D\u017eonatan Svift (1867-1745), Guliverov otac je i zvani\u010dno bio progla\u0161en za ludaka, ali je uspeo da svojom \u0107aknuto\u0161\u0107u zarazi ne samo svoje, nego i budu\u0107a pokoljenja. Zahvaljuju\u0107i njemu posetili smo zemlju Liliputanaca.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n

\t8. Fridrih \u0160iler (1759-1805), ovaj nema\u010dki pesnik i filosof se odlikovao velikim nastranostima. Autor \u201eViljema Tela\u201c mogao je da pi\u0161e samo ako su na stolu bile postavljene u odgovaraju\u0107oj \u010diniji gnjile jabuke. Iste one koje su prethodno pale sa Njutnove glave.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n

\t9. Artur \u0160openhauer (1788-1860), bio je uvek spreman da napravi skandal u portirnici hotela ako bi portir slu\u010dajno pogre\u0161no napisao njegovo ime. Paranoi\u010dno se bojao infekcije i ceo \u017eivot je proveo u strahu od epidemija. Kako je pri svemu tome stvorio tako genijalna filosofska dela?<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n

\t10. Robert \u0160uman (1810-1856), ovaj veliki nema\u010dki kompozitor po\u010deo je pomalo da \u201eskre\u0107e\u201c ve\u0107 u 24. godini, a sa 43. potpuno je poludeo. Pri\u010dinjavalo mu se da ga prate stolovi koji mu stalno ne\u0161to govore, a kleo se i da je video \u2013 zvuke. A mo\u017eda ih je zaista i video, njegova muzika dopire do svemira.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

Autor:<\/strong> Branko Rako\u010devi\u0107
\nDatum:<\/strong> 02, 01, 2012.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pri kraju godine koja nam izma\u010de, a da je \u010destito nismo ni osetili, Svetska zdravstvena organizacija nastupila je sa \u0161okantnim prognozama – broj ludaka u svetu po\u010dinje naglo da raste.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-21953","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21953","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21953"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21953\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}