{"id":20923,"date":"2011-11-11T00:00:00","date_gmt":"2011-11-10T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2011\/11\/11\/jubileji-dostojevskog-1821-1881-2011\/"},"modified":"2011-11-11T00:00:00","modified_gmt":"2011-11-10T23:00:00","slug":"jubileji-dostojevskog-1821-1881-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=20923","title":{"rendered":"Jubileji Dostojevskog 1821-1881-2011"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Na dana\u0161nji dan, pre 190 godina (11. 11. 1821.) rodio se Fjodor Mihajlovi\u010d Dostojevski, klasik ruske i svetske knji\u017eevnosti. \u201eUzdizanje poginulog \u010doveka, zadavljenog nepravednim ropstvom  sudbine\u201c &#8211; to je bila glavna njegova tema kojom do dana dana\u0161njeg zaokuplja ne samo ruskog \u010ditaoca nego i ljubitelje njegovog dela u celom svetu koji \u010deznu za pravedno\u0161\u0107u.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t<strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"right\" alt=\"\" height=\"337\" hspace=\"6\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Novembar2011\/dostojevski.jpg\" vspace=\"6\" width=\"250\" \/>Dostojevski je pisanjem zara\u0111ivao za \u017eivot<\/strong><\/p>\n<p>\tSmatra se da je Fjodor Mihajlovi\u010d bio jedna od prvih velikih ruskih \u201eprofesionalnih\u201c pisaca: on je pisanjem zara\u0111ivao za \u017eivot, \u017eiveo je od knji\u017eevnog stvaranja. Istina, prvi profesionalni ruski pisac bio je Pu\u0161kin: on je, kako je govorio Majakovski, prvi po\u010deo da honorare unosi u porodi\u010dni bud\u017eet. A Dostojevski je profesionalac u tom smislu \u0161to osim novca koji je zara\u0111ivao od pisanja knjiga nije imao drugih sredstava za \u017eivot, pa prema tome, nije imao od \u010dega drugo da \u017eivi. Zavisio je, dakle, isklju\u010divo od knji\u017eevnog rada. Lako je bilo Turgenjevu &#8211; on je imao kmetove, Tolstoj &#8211; Jasnu Poljanu, Gon\u010darov &#8211; dr\u017eavnu slu\u017ebu. A Dostojevski nije imao ni\u0161a.<br \/>\n\t<strong><br \/>\n\t\u201eAko ne pi\u0161em, bolje da se bacim u Nevu\u201c<\/strong><\/p>\n<p>\tOn je \u010dak jednom prilikom rekao i ovo: ne daj Bo\u017ee da ne zar\u0161im svoj prvi roman \u201eBedni ljudi\u201c, u protivnom mi ne preostaje ni\u0161ta drugo nego da se bacim u Nevu. Me\u0111utim, dao je te \u201eBedne ljude\u201c Njekrasovu za \u010dasopis \u201ePeterbur\u0161ki zbornik\u201c u bescenje \u2013 za svega 150 rubalja. To je bio prevashodno njegov akt idejne solidarnosti sa tada\u0161njim svojim istomi\u0161ljenjicima &#8211; krugu oko Bjelnskog itd. Nije uzalud klicao: \u201eO, s njima, k njima!\u201c A kud bi drugo mogao po\u0107i.<\/p>\n<p>\t<strong>\u017diveo je od pozajmica<\/strong><\/p>\n<p>\tU su\u0161tini ceo svoj \u017eivot je proveo u zadu\u017eivanju, \u017eiveo je od pozajmica. U jednom pismu se \u017eali kako Turgenjev dobija 400 rubalja za \u0161tamapani tabak, a njemu daju jedva 100, zaklju\u010duju\u0107i: \u201eJa dobro znam da pi\u0161em gore od Turgenjeva, ali ipak, ne toliko gore.\u201c<br \/>\n\tSvi glavni likovi u delima Dostojevskog su bez zaposlenja, bez profesije. Niko od njih ni\u0161ta drugo i ne radi osim \u0161to se du\u0161evno mu\u010di, razdirani protivure\u010dnostima.<\/p>\n<p>\t<strong>Dostojevski opisuje \u201e\u010disto vreme \u017eivota\u201c<\/strong><\/p>\n<p>\tAutor \u201eBra\u0107e Karamazova\u201c slika \u201e\u010disto vreme \u017eivota\u201c kada se sve kolizije razvijaju van profesije. Ko je ustvari Raskoljnjikov? Marginalac bez odre\u0111enog zanimanja. Profesionalna delatnost kod Dostojevskog ne predstavlja su\u0161tinu. Glavna delatnost je ona du\u0161evna. To je ina\u010de karakteristi\u010dno za rusku prozu uop\u0161te. Onjegin, Oblomov, Pjer Bezuhov, Karamazovi, svi su oni po dana\u0161njim merilima neradnici, dokoli\u010dari.<\/p>\n<p>\t<strong>\u010covekovo stradanje kod Dostojevskog dovedeno do krajnjih granica<\/strong><\/p>\n<p>\tPu\u0161kin je govorio: \u201eAnatomija nije ubistvo\u201c. Dostojevski je jednostavno otkrio ono \u0161to je \u010dovek uvek bio. Ljudi su se, kao \u0161to re\u010de Voland iz Bulgakovljevog \u201eMajstora i Margarite\u201c, malo promenili. I to ne samo od vremena Dostojevskog, nego i od Hrista naovamo. Stradanja kod Dostojevskog su vazda pro\u010di\u0161\u0107avanje, jer je to iskustvo du\u0161e.<br \/>\n\t<strong><br \/>\n\t\u201eZlo\u010din i kazna\u201c obavezna \u0161kolska lektira u sovjetskoj epohi<\/strong><\/p>\n<p>\t\u201eZlo\u010din i kazna\u201c je delo koje je u\u0161lo u program u sovjetskoj \u0161koli. Ovo delo ima najizra\u017eeniju socijalnu tematiku od svih romana Dostojevskog. A starac Zosima i \u201eruski monah\u201c Aljo\u0161a u \u201eKaramazovima\u201c to nisu heroji koje bi sovjetska vlast mogla ista\u0107i kao primere omladini.<br \/>\n\t<strong><br \/>\n\t\u201eMoja bolest je zdravija od va\u0161eg zdravlja\u201c<\/strong><\/p>\n<p>\tDostojevski je sam bio psihi\u010dki neuravnote\u017eena li\u010dnost. Postoje verzije po kojima je on svoje komplekse projektovao na likove u svojim romanima. Ali kad je on jednom pro\u010ditao mi\u0161ljenje kritike o svojim romanima kao o \u201ebolesnim proizvodima\u201c, zapisao je \u201eza sebe\u201c i ove re\u010di: \u201eMoja bolest je zdravija od va\u0161eg zdravlja\u201c. On je bolovao od epilepsije, koja, kao \u0161to je poznato, u ve\u0107ini slu\u010dajeva obru\u0161ava \u010dovekovu li\u010dnost. Ali kod njega je stvarala\u010dka mo\u0107 stalno narastala. To je svojevrsno \u010dudo. Ali to i jeste ono \u0161to je on nazivao realizmom u vi\u0161em smislu. Dostojevski nije kopirao stvarnost, on je maksimalno izvla\u010dio iz nje ono \u0161to je u njoj duboko skriveno.<\/p>\n<p>\t<strong>Svi njegovi brakovi su bili goli rizik<\/strong><\/p>\n<p>\tU \u017eivotu Dostojevskog \u017eene su igrale zna\u010dajnu ulogu. Svi njegovi brakovi su, me\u0111utim, predstavljali \u010dist rizik. On se zaljubio u Marju Dmitrovnu Isajevu i o\u017eenio se njome, udovicom sa detetom, i to dok je jo\u0161 bio politi\u010dki osu\u0111enik na robiji bez ikakve jasne perspektive za budu\u0107nost. Zar to nije rizik? Ali, to je bila ljubav. Izme\u0111u ostalog, neke crte Marije Dmitrovne \u201eugra\u0111ene\u201c su u lik Katarine Ivanovne iz \u201eZlo\u010dina i kazne\u201c. Ako se govori o njegovoj drugoj \u017eeni, Ani Grigorijevnoj, ni tu bez rizika nije pro\u0161lo: njegova izabranica je bila 25 godina mla\u0111a od njega. I to je svojevrsna igra na ruletu, igra sa sudbinom&#8230;<br \/>\n\tAli i on je sam bio kockar. I to ne samo u bukvalnom, nego i u duboko metafizi\u010dkom smislu. Na kraju, on je pobedio u svojoj Velikoj igri&#8230;<\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Branko Rako\u010devi\u0107<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 11, 11, 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan, pre 190 godina (11. 11. 1821.) rodio se Fjodor Mihajlovi\u010d Dostojevski, klasik ruske i svetske knji\u017eevnosti. \u201eUzdizanje poginulog \u010doveka, zadavljenog nepravednim ropstvom  sudbine\u201c &#8211; to je bila glavna njegova tema kojom do dana dana\u0161njeg zaokuplja ne samo ruskog \u010ditaoca nego i ljubitelje njegovog dela u celom svetu koji \u010deznu za pravedno\u0161\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-20923","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20923"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20923\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}