{"id":20811,"date":"2011-11-02T00:00:00","date_gmt":"2011-11-01T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2011\/11\/02\/gonkurovu-nagradu-dobio-aleksis-zeni\/"},"modified":"2011-11-02T00:00:00","modified_gmt":"2011-11-01T23:00:00","slug":"gonkurovu-nagradu-dobio-aleksis-zeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=20811","title":{"rendered":"Gonkurovu nagradu dobio Aleksis \u017deni"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>U \u010duvenom restoranu \u201eDruan\u201c (Drouant) u Parizu u sredu, 2. novembra, u 15 sati i 45 minuta po srednjeevropskom vremenu, u skladu sa tradicijom na specijalnom ru\u010dku saop\u0161teno je ime  laureata Gonkurove nagrade za knji\u017eenost za 2011. godinu. Dobitnik najpresti\u017enije i najstarije francuske knji\u017eevne nagrade za ovu godinu postao je 48-godi\u0161nji biolog iz Liona, koji je i smatran za najve\u0107eg favorita sa u\u017ee liste od \u010detiri pretendenta, Aleksis \u017deni (Alexis Jenni) za  svoj roman \u201eFracuska umetnost vo\u0111enja rata\u201c (L&#8217;Art frnacais de la guere), pun fascinatnih slika iz  kolonijlanih ratova koje su Francuzi pune dve decenije vodili u Indokini i Al\u017eiru, a koji su ostavili trag na savremenom duhu nacije i njenih pripadnika.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"294\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Novembar2011\/Alexis-Jenni.jpg\" width=\"520\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\tRukopis romana od 700 stranica pisac je poslao po\u0161tom iz Liona izdava\u010du Galimaru (Gallimard) u Pariz, koji ga je objavio u godini jubileja svoje stogodi\u0161njice kao otkri\u0107e koje mu se isplatilo. U u\u017eem izboru su bili ratni reporter i pisac Sora\u017e \u0160alandon (Soraj Chalandon) koji je ovih dana za svoj roman \u201ePovratak u Kilbegs\u201c (Retour a Killybegs) dobio nagradu Francuske akademije, zatim Karol Martines (Carol Martinez) sa romanom \u201ePosedi Mirmira\u201c (Du Domain des Murmires), kao i spisateljica tahi\u0107anskog porekla Lojanela Trujo (Lyonel Trouillot) sa svojim delom \u201ePrelepa ljibav \u010dove\u010dja\u201c (La belle amour humaine).<br \/>\n\tKako je na sve\u010danom ru\u010dku u restoranu Druant saop\u0161tio \u010dlan \u017eirija Gonkurove akademije Dider Dekoin (Didier Decoin), biolog iz Liona je pobedio ve\u0107 u prvoj turi glasanja svog glavnog konkurenta Karola Martinesa rezultatom 5:3.<br \/>\n\t\u017dani se ve\u0107 dvadeset godina bavi knji\u017eevnim stvaranjem, ali je svoje rukopise \u010duvao u ladici. Poslednjih pet godina je uporno sistematski radio na svom prvom romanu, koji je krunisan najvi\u0161om francuskom knji\u017eevnom nagradom. Kako je ocenila knji\u017eevna kritika, roman Aleksisa \u017denia, iako spisateljski debi, je ve\u0107 ozbiljno literarno delo sa \u010dvrstom kompozicijom, zasnovan na postulatima klasi\u010dne poetike romana, koje je uz to i pogodno za ekranizaciju. U svom romanu \u017dani pi\u0161e o uvek spornim vi\u0111enjima doga\u0111aja iz istorije Francuske ne samo u ratovima u Indokini i Al\u017eiru, nego i u Drugom svetskom ratu kroz uspomenu glavnog junaka Viktorena Salanjona (Victorien Salagnon) &#8211; biv\u0161eg vojnika koji je postao slikar. Autor romana karakteri\u0161e mere koje Francuska preduzima i primenjuje kao \u201edonkihotovske\u201c maloefektivne.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"221\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Novembar2011\/goncourt-drouant.jpg\" width=\"520\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t<br \/>\n\tOvu presti\u017enu nagradu koja se dodeljuje svake godine od 1903. u \u010dast bra\u0107e pisaca Edmona Lui Antoana i \u017dila Alfreda Edmona de Gonkur (Goncourt) za najbolji roman objavljen na francuskom jeziku, pisac mo\u017ee dobiti samo jednom u \u017eivotu. Mla\u0111i sin, Edmon, zave\u0161tao je svoje ogromno nasledstvo knji\u017eevnoj akademiji koja je dobila naziv Gonkur i koja dodeljuje jednogodi\u0161nju literarnu nagradu. O nagradi se odlu\u010duje glasanjem deset \u010dlanova Akademije na specijalnom ru\u010dku u pariskom restoranu \u201eDruan\u201c. Svaki \u010dlan Akademije ima jedan glas, i on ga mo\u017ee dati samo jednom predlogu, samo predsednik raspola\u017ee sa dva glasa. Iznos Gonkurove nagrade je simboli\u010dan &#8211; svega 10 evra, ali zato otvara laureatu ne samo afirmaciju i priznanje, nego mu garantuje i visoki tira\u017e kao i prevode na mnoge strane jezike. Roman \u201eFrancuska umetnost vo\u0111enja rata\u201c ve\u0107 je prodat u preko 50.000 primeraka,a romani sa za\u0161titnim znakom Gonkura nikad nemaju tira\u017e ispod 400.000 primeraka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"221\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Novembar2011\/academia-goncourt.jpg\" width=\"520\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t<br \/>\n\tMe\u0111u dobitnicima Gonkurove nagrade bile su i knji\u017eevne veli\u010dine kao Marsel Prust, koji je ovo priznanje dobio 1919. godine, Moris Drion (1948), Simon de Bovoar (1954), Andrej Makin, emigrant iz Sovjetskog Saveza (1955. za roman \u201eFrancusko zave\u0161tenje\u201c, preveden na 30 jezika). Pro\u0161le (2010.) godine Gonkurovu nagradu je dobio jedan od najprevo\u0111enijih i u svetu naj\u010ditanijih francuskih pisaca Mi\u0161el Uelbek za roman \u201eKarta i teritorija\u201d.<\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Branko Rako\u010devi\u0107<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 02, 11, 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U \u010duvenom restoranu \u201eDruan\u201c (Drouant) u Parizu u sredu, 2. novembra, u 15 sati i 45 minuta po srednjeevropskom vremenu, u skladu sa tradicijom na specijalnom ru\u010dku saop\u0161teno je ime  laureata Gonkurove nagrade za knji\u017eenost za 2011. godinu. Dobitnik najpresti\u017enije i najstarije francuske knji\u017eevne nagrade za ovu godinu postao je 48-godi\u0161nji biolog iz Liona, koji je i smatran za najve\u0107eg favorita sa u\u017ee liste od \u010detiri pretendenta, Aleksis \u017deni (Alexis Jenni) za  svoj roman \u201eFracuska umetnost vo\u0111enja rata\u201c (L&#8217;Art frnacais de la guere), pun fascinatnih slika iz  kolonijlanih ratova koje su Francuzi pune dve decenije vodili u Indokini i Al\u017eiru, a koji su ostavili trag na savremenom duhu nacije i njenih pripadnika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-20811","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20811","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20811"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20811\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20811"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20811"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20811"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}