{"id":18634,"date":"2012-08-01T00:00:00","date_gmt":"2012-07-31T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2012\/08\/01\/pre-110-godina-kraljevina-shs-zabranila-komunisticku-partiju\/"},"modified":"2012-08-01T00:00:00","modified_gmt":"2012-07-31T22:00:00","slug":"pre-110-godina-kraljevina-shs-zabranila-komunisticku-partiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=18634","title":{"rendered":"Pre 110 godina Kraljevina SHS zabranila Komunisti\u010dku partiju"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Na dana\u0161nji dan 1921. godine stupio je na snagu &#8222;Zakon o za\u0161titi dr\u017eave&#8220; kojim je, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Komunisti\u010dka partija kao prevratni\u010dka organizacija, sklona teroristi\u010dkim metodama, stavljena van zakona, njeni poslanici li\u0161eni mandata, a propaganda komunizma progla\u0161ena zlo\u010dinom.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t<strong>Danas je \u010detvrtak, 2. avgust, 215. dan 2012. Do kraja godine ima 151 dan.<\/strong><\/p>\n<p>\t1100. &#8211; Engleski kralj Vilijam II, sin Vilijama I Osvaja\u010da, ubijen je strelom dok je lovio u \u0161umi.<\/p>\n<p>\t1552. &#8211; Luteranima (sledbenicima Martina Lutera) je odobrena sloboda veroispovesti u Nema\u010dkoj.<\/p>\n<p>\t1589. &#8211; Ubijen je francuski kralj Anri III, poslednji monarh iz dinastije Valoa, dok je sa svojim trupama opsedao Pariz. Tokom njegove vladavine od 1574. zemlja je bila zahva\u0107ena sukobima rimokatolika i hugenota (francuskih protestanata-kalvinista). Posle pobune 1588. bio je prinu\u0111en da napusti Pariz i udru\u017eio se sa vo\u0111om hugenota iz Navare &#8211; Anrijem od Navare, budu\u0107im kraljem Anrijem IV, prvim vladarem burbonske dinastije.<\/p>\n<p>\t1799. &#8211; Umro je francuski pronalaza\u010d \u017dak Etjen Mongolfje, koji je s bratom \u017dozefom Mi\u0161elom 1783. konstruisao prvi vazdu\u0161ni balon napunjen zagrejanim vazduhom.<\/p>\n<p>\t1802. &#8211; Napoleon Bonaparta je progla\u0161en &#8222;do\u017eivotnim konzulom&#8220; Francuske, \u0161to je tako\u0111e zna\u010dilo da je imao pravo da sam imenuje naslednika.<\/p>\n<p>\t1830. &#8211; Francuski kralj \u0160arl X Burbonski prinu\u0111en je da abdicira pod pritiskom Julske revolucije.<\/p>\n<p>\t1858. &#8211; Britanski parlament usvojio je zakon prema kojem je indijska vlada, do tada u nadle\u017enosti Isto\u010dnoindijske kompanije, potpala pod ingerencije britanske krune.<\/p>\n<p>\t1903. &#8211; U Beogradu su odr\u017eani osniva\u010dki kongresi Srpske socijaldemokratske partije i Radni\u010dkog saveza Srbije, na kojima su za predsednike glavne partijske uprave izabrani Dragi\u0161a Lap\u010devi\u0107 i Nikola Veli\u010dkovi\u0107 a za sekretare Kosta Jovanovi\u0107 i Radovan Dragovi\u0107.<\/p>\n<p>\t1921. &#8211; Umro je italijanski operski peva\u010d Enriko Karuzo, jedan od najve\u0107ih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cenjen kao izvo\u0111a\u010d rola u operama \u0110uzepea Verdija i \u0110akoma Pu\u010dinija i interpretator kancone. Jedan je od prvih peva\u010da koji je snimio gramofonske plo\u010de. Dela: &#8222;Uspomene&#8220;, &#8222;Metodi pevanja&#8220;.<\/p>\n<p>\t1922. &#8211; Umro je ameri\u010dki pronalaza\u010d \u0161kotskog porekla Aleksander Grejem Bel, pronalaza\u010d telefona. Posle studija medicine u Edinburgu i Londonu preselio se u SAD i posvetio le\u010denju gluvih. Telefon je patentirao 1876. u Bostonu, \u0161to je mu je donelo slavu, ali i brige. Patent nije bio za\u0161ti\u0107en pa su ga mnogi pokrali i tek je 1886. Vrhovni sud SAD presudio da je on jedini vlasnik patenta. Bogat i slavan, potom se potpuno posvetio starom poslu &#8211; le\u010denju gluvih.<\/p>\n<p>\t1926. &#8211; Ro\u0111en je \u017dor\u017e Haba\u0161, osniva\u010d (1967.) i dugogodi\u0161nji vo\u0111a palestinske marksisti\u010dke organizacije Narodni front za oslobo\u0111enje Palestine (PFLP). Ro\u0111en je u Lodu, na dana\u0161njoj teritoriji Izraela, u porodici pravoslavnih Palestinaca. Postao je izbeglica 1948. Zavr\u0161io je medicinu na Ameri\u010dkom univerzitetu u Bejrutu i bio jedan od osniva\u010da Arapskog nacionalnog pokreta ranih pedesetih. \u010citavog \u017eivota protivio se pregovorima s Izraelom, i distancirao se od Jasera Arafata, kada je on septembra 1993. potpisao privremeni mirovni sporazum s Izraelom. Haba\u0161 je pre\u017eiveo nekoliko atentata, ali je ostao delimi\u010dno paralizovan.<\/p>\n<p>\t1932. &#8211; Ro\u0111en je irski pozori\u0161ni i filmski glumac Piter O&#39;Tul, kojem su specifi\u010dan izgled i majstorska gluma omogu\u0107ile da nenadma\u0161no tuma\u010di uloge senzitivnih i ambivalentnih li\u010dnosti. Filmovi: &#8222;Lorens od Arabije&#8220;, &#8222;Beket&#8220;, &#8222;Lord D\u017eim&#8220;, &#8222;Zima jednog lava&#8220;, &#8222;No\u0107 generala&#8220;, Ja Petko&#8220;, &#8222;Dovi\u0111enja gospodine \u010cips&#8220;, &#8222;Vladaju\u0107a klasa&#8220;.<\/p>\n<p>\t1934. &#8211; Umro je nema\u010dki predsednik feldmar\u0161al Paul fon Hindenburg, u Prvom svetskom ratu na\u010delnik \u0161taba nema\u010dke Vrhovne komande. Kancelar Adolf Hitler proglasio je istog dana sebe &#8222;firerom&#8220; (vo\u0111om), preuzev\u0161i apsolutnu vlast, \u0161to je bio definitivni kraj Vajmarske republike, uspostavljene posle poraza Nema\u010dke u Prvom svetskom ratu.<\/p>\n<p>\t1936. &#8211; Umro je francuski in\u017eenjer i pilot Luj Blerio, pionir vazduhoplovstva, koji je 1909. prvi avionom preleteo Laman\u0161. Isprva je poku\u0161avao da napravi avion mahokrilac (ornitopter), ali je brzo odustao i 1903. konstruisao je prvi avion, a 1906. avion s motorom koji je imao tri cilindra. U Prvom svetskom ratu proizvodio je avione za francusko ratno vazduhoplovstvo, koji su se pokazali kao vrlo dobri u svoje vreme.<\/p>\n<p>\t1944. &#8211; Zavr\u0161ena je jedna od najve\u0107ih sovjetskih ofanziva u Drugom svetskom ratu. Po\u010dela je 23. juna i za 38 dana sovjetske divizije su oslobodile celu Belorusiju, stupile na tle Poljske i Isto\u010dne Pruske i stigle blizu Var\u0161ave.<\/p>\n<p>\t1945. &#8211; Zavr\u0161ena je Potsdamska konferencija na kojoj su sovjetski vo\u0111a Staljin, predsednik SAD Hari Truman i premijer Velike Britanije Klement Atli odlu\u010dili da Nema\u010dku, pora\u017eenu u Drugom svetskom ratu, podele na \u010detiri okupacione zone.<\/p>\n<p>\t1970. &#8211; Britanski vojnici su u Severnoj Irskoj prvi put upotrebili gumene metke radi smirivanja nereda.<\/p>\n<p>\t1980. &#8211; U eksploziji na \u017eelezni\u010dkoj stanici u Bolonji, ubijeno je 85 i ranjeno vi\u0161e od 200 ljudi. Pretpostavlja se da je iza napada stajala jedna neofa\u0161isti\u010dka grupa.<\/p>\n<p>\t1985. &#8211; Prilikom pada aviona ameri\u010dke kompanije &#8222;Delta erlajnz&#8220;, u Dalasu, poginule su 133 osobe, uklju\u010duju\u0107i i sve \u010dlanove posade.<\/p>\n<p>\t1989. &#8211; Ukinuta su trgovinska ograni\u010denja izme\u0111u Velike Britanije i Argentine, uvedena posle Folklandskog rata 1982.<\/p>\n<p>\t1990. &#8211; Ira\u010dka vojska okupirala je Kuvajt, \u0161to je Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija istog dana jednoglasno osudio, zahtevaju\u0107i od Bagdada da povu\u010de trupe.<\/p>\n<p>\t1997. &#8211; Vo\u0111a najja\u010de liberijske gerilske frakcije \u010carls Tejlor progla\u0161en je predsednikom Liberije, \u010dime je posle sedmogodi\u0161njeg gra\u0111anskog rata okon\u010dana borba za vlast u toj zapadnoafri\u010dkoj zemlji.<\/p>\n<p>\t1999. &#8211; U \u010deonom sudaru dva voza na istoku Indije poginulo je najmanje 285 ljudi.<\/p>\n<p>\t2002. &#8211; Vojne snage gerilskog pokreta UNITA zvani\u010dno su raspu\u0161tene i 18 gerilskih generala integrisano je u armiju Angole.<\/p>\n<p>\t2007. &#8211; Ukupno 13 osoba je poginulo, a 69 je povre\u0111eno kada se sru\u0161io sredi\u0161nji deo mosta preko reke Misisipi koji je spajao dve glavne saobra\u0107ajnice u ameri\u010dkom gradu Mineapolisu.<\/p>\n<p>\t2007. &#8211; Dve ruske mini-podmornice &#8222;Mir-1&#8220; i &#8222;Mir-2&#8220; u okviru ekspedicije &#8222;Arktik-2007&#8220; spu\u0161tene su na dno Severnog ledenog okeana &#8211; na Severnom polu, na dubinu ve\u0107u od \u010detiri kilometra, gde je postavljena ruska trobojka od titanijuma. Pored nau\u010dne, ruska ekspedicija imala je i politi\u010dku dimenziju po\u0161to Rusija pola\u017ee pravo na tu zonu bogatu energetskim resursima.<\/p>\n<p>\t&#8211; Srpska pravoslavna crkva danas slavi svetog proroka Iliju. Sveti Ilija je bio starozavetni prorok. Ilindan &#8211; \u0161to je narodski naziv za ovaj veliki praznik spada me\u0111u posebno po\u0161tovane praznike kod pravoslavnih Srba. Ilindan je kod Srba \u010desta esnafska slava. Slave ga ko\u017eari, \u0107ur\u010dije, taksisti. Udru\u017eenje elektri\u010dara, osnovano 1914. tako\u0111e je uzelo svetog Iliju za svog za\u0161titnika, tako da ga, kao slavu obele\u017eavaju i elektri\u010dari. Po\u0161to ga piloti slave kao svog za\u0161titnika, on je i slava srpskog ratnog vazduhoplovstva.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\tIzvor: <a href=\"http:\/\/rtv.rs\/sr_lat\/drustvo\/vremeplov\/pre-110-godina-kraljevina-shs-zabranila-komunisticku-partiju_266309.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">RTV\/Tanjug<\/a><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Redakcija<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 01, 08, 2012.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan 1921. godine stupio je na snagu &#8222;Zakon o za\u0161titi dr\u017eave&#8220; kojim je, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Komunisti\u010dka partija kao prevratni\u010dka organizacija, sklona teroristi\u010dkim metodama, stavljena van zakona, njeni poslanici li\u0161eni mandata, a propaganda komunizma progla\u0161ena zlo\u010dinom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-18634","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18634","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18634"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18634\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18634"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18634"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18634"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}