{"id":18330,"date":"2012-07-21T00:00:00","date_gmt":"2012-07-20T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2012\/07\/21\/vremeplov-poraz-turaka-kod-beograda\/"},"modified":"2012-07-21T00:00:00","modified_gmt":"2012-07-20T22:00:00","slug":"vremeplov-poraz-turaka-kod-beograda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=18330","title":{"rendered":"Vremeplov: Poraz Turaka kod Beograda"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Na dana\u0161nji dan 1456.godine Hri\u0161\u0107anska vojska pod komandom erdeljskog vojvode Jano\u0161a Hunjadija, koji je u srpskoj epici poznat kao Sibinjanin Janko, u odlu\u010duju\u0107oj bici &#8211; u kojoj su se posebno istakli srpski odredi &#8211; potukla je Turke koji su opkolili Beograd.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"right\" alt=\"\" height=\"55\" hspace=\"6\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Jul2011\/opsada-beograda_130x55.jpg\" vspace=\"6\" width=\"130\" \/>Pre\u017eiveli od oko 150.000 Turaka pod vo\u0111stvom sultana Mehmeda II Osvaja\u010da su sutradan posle bitke, u kojoj je ranjen i sam sultan, odustali od opsade grada. Beograd su tada uz Srbe branili nema\u010dki, ugarski i poljski krsta\u0161i.<\/p>\n<p>\t<strong>Danas je nedelja, 22. jul, 204. dan 2012. Do kraja godine ima 162 dana.<\/strong><b><br \/>\n\t<\/b> <br \/>\n\t1739. &#8211; Turci su porazili Austrijance kod Grocke i primorali ih da napuste Srbiju i Beograd. Beogradskim mirom 18. novembra 1739. Beograd i sve teritorije izme\u0111u Zapadne Morave i Dunava su posle 21 godine austrijske uprave ponovo pripojene Osmanskom carstvu.<\/p>\n<p>\t1784. &#8211; Ro\u0111en je nema\u010dki astronom i matemati\u010dar Fridrih Vilhelm Besel, osniva\u010d i prvi direktor Kenigsber\u0161ke opservatorije, koji je izra\u010dunao putanju Halejeve komete i prvi utvrdio promenljivost kretanja Sirijusa i Prokijusa i zaklju\u010dio da je re\u010d o zvezdama dvojnicima. Na osnovu geodetskih prora\u010duna izveo je nove podatke o obliku i dimenzijama Zemlje. Usavr\u0161io je i neke matemati\u010dke metode u astronomiji.<\/p>\n<p>\t1812. &#8211; U bici kod Salamanke u \u0160paniji britanska vojska pod komandom feldmar\u0161ala Artura Velzlija Velingtona porazila je francuske snage kojima je komandovao mar\u0161al Ogist Marmon.<\/p>\n<p>\t1888. &#8211; Ro\u0111en je ameri\u010dki mikrobiolog Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. Nagradu je dobio za pronalazak streptomicina, prvog antibiotika koji uspe\u0161no suzbija tuberkulozu. Prona\u0161ao je i neomicin. Napisao je autobiografiju &#8222;Moj \u017eivot sa mikrobima&#8220;.<\/p>\n<p>\t1898. &#8211; Ro\u0111en je ameri\u010dki vajar Aleksander Sterling Kalder, negator klasi\u010dnog postupka. Njegove rane skulpture imaju karakter duhovitih igra\u010daka, a u prve apstraktne konstrukcije ugra\u0111ivao je male motore koji su ih pokretali. Docnije tvorevine &#8211; &#8222;mobile&#8220; &#8211; pokretala su vazdu\u0161na strujanja. Njegov &#8222;mobil&#8220; ogromnih razmera postavljen je 1958. ispred palate UNESKO u Parizu. &#8222;Stabile&#8220; je fiksirao odnosom linija i ploha odmerenih proporcija. Bavio se i ilustracijama, scenografijom, primenjenom umetno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>\t1917. &#8211; Aleksandar Kerenski je postao predsednik vlade Rusije. Polo\u017eaj je izgubio zbacivanjem Privremene vlade 7. novembra 1917. (25. oktobra prema Julijanskom kalendaru, tada va\u017ee\u0107em u Rusiji), prvog dana Oktobarske revolucije. Iz Petrograda je pobegao automobilom ameri\u010dkog poslanstva i 1918. je emigrirao.<\/p>\n<p>\t1933. &#8211; Ameri\u010dki pilot Vili Post okon\u010dao je prvi samostalni let oko Zemlje, koju je preleteo za sedam dana, 18 \u010dasova i 49 minuta.<\/p>\n<p>\t1934. &#8211; Ameri\u010dkog plja\u010dka\u0161a banaka i ubicu, &#8222;dr\u017eavnog neprijatelja broj jedan&#8220; D\u017eona Dilind\u017eera, u \u010cikagu su posle 13 meseci potere ubili agenti Federalnog istra\u017enog biroa.<\/p>\n<p>\t1939. &#8211; Ro\u0111ena je Mildred Loving, prva crna \u017eena \u010dije je suprotstavljanje zabrani sklapanja me\u0111urasnog braka dovela do odluke Vrhovnog suda SAD o poni\u0161tenju tog zakona. Mildred je, nakon niza hap\u0161enja u njenoj rodnoj Vird\u017einiji, zbog me\u0111urasnog braka sklopljenog 1958, uputila pismo tada\u0161njem ministru pravde SAD Robertu Kenediju, \u010dime je pokrenut proces koji je 12. juna 1967. doveo do jednoglasne odluke Vrhovnog suda kojom je zakon Vird\u017einije stavljen van snage. Tim putem poni\u0161teni su sli\u010dni zakoni u jo\u0161 najmanje 16 ameri\u010dkih dr\u017eava.<\/p>\n<p>\t1943. &#8211; Savezni\u010dke snage su u Drugom svetskom ratu oslobodile italijanski grad Palermo na ostrvu Sicilija.<\/p>\n<p>\t1944. &#8211; U Lublinu je u Drugom svetskom ratu grupa poljskih politi\u010dara, poslata iz Sovjetskog Saveza, formirala Komitet narodnog oslobo\u0111enja, koji je Moskva priznala kao privremenu poljsku vladu uprkos postojanju legalne vlade Poljske u Londonu.<\/p>\n<p>\t1972. &#8211; Sovjetska kosmi\u010dka sonda &#8222;Venera 8&#8220; prva se meko spustila na povr\u0161inu Venere s koje je 10 minuta emitovala podatke, pre nego \u0161to su sagoreli instrumenti.<\/p>\n<p>\t1981. &#8211; Turski terorista Mehmet Ali Agd\u017ea osu\u0111en je na do\u017eivotnu robiju zbog poku\u0161aja da ubije poglavara rimokatoli\u010dke crkve papu Jovana Pavla II 13. maja 1981.<\/p>\n<p>\t1991. &#8211; Predsedni\u0161tvo SFRJ je na osnovu ustavnih ovla\u0161\u0107enja naredilo razoru\u017eanje i demobilizaciju svih paravojnih jedinica u Hrvatskoj. Ova naredba nije donela nikakve rezultate po\u0161to je rukovodstvo Hrvatske na \u010delu sa Tu\u0111manom &#8211; uz prikrivenu saglasnost mnogih zapadnih zemalja, bilo odlu\u010dno da izdvoji Hrvatsku iz Jugoslavije, svim sredstvima, \u0161to \u0107e izazvati gra\u0111anski rat.<\/p>\n<p>\t1992. &#8211; Najve\u0107i kolumbijski krijum\u010dar droge Pablo Eskobar pobegao je iz zatvora.<\/p>\n<p>\t1994. &#8211; Pozivaju\u0107i se na ekonomsku krizu, predsednik Rafael Kaldera je suspendovao ustavna prava u Venecueli.<\/p>\n<p>\t2000. &#8211; U Pakistanu je zba\u010deni premijer Navaz \u0160arif osu\u0111en na 14 godina te\u0161kog rada i sud mi je, prihvativ\u0161i optu\u017ebu za korupciju, izrekao i zabranu bavljenja politikom 21 godinu.<\/p>\n<p>\t2003. &#8211; Ameri\u010dke trupe su u napadu na vilu u Mosulu na severu Iraka ubile Udaja i Kusaja, sinove biv\u0161eg ira\u010dkog predsednika Sadama Huseina. Kusaj je bio \u0161ef ira\u010dkih specijalnih snaga bezbednosti i tajne policije, o\u010devog li\u010dnog obezbe\u0111enja i Republikanske garde a Udaj komandant paramilitarnih elitnih jedinica Fedajina.<\/p>\n<p>\t2006. &#8211; Izraelska armija je zauzela selo Marun al-Ras, na jugu Libana, klju\u010dno upori\u0161te Hezbolaha.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\tIzvor: <a href=\"http:\/\/www.rtv.rs\/sr_lat\/drustvo\/vremeplov\/vremeplov:-poraz-turaka-kod-beograda_264902.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">RTV\/Tanjug<\/a><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Redakcija<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 21, 07, 2012.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan 1456.godine Hri\u0161\u0107anska vojska pod komandom erdeljskog vojvode Jano\u0161a Hunjadija, koji je u srpskoj epici poznat kao Sibinjanin Janko, u odlu\u010duju\u0107oj bici &#8211; u kojoj su se posebno istakli srpski odredi &#8211; potukla je Turke koji su opkolili Beograd.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-18330","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18330"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18330\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}