{"id":18025,"date":"2012-07-08T00:00:00","date_gmt":"2012-07-07T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2012\/07\/08\/vremeplov-umro-osnivac-muzeja-fruskogorskih-manastira\/"},"modified":"2012-07-08T00:00:00","modified_gmt":"2012-07-07T22:00:00","slug":"vremeplov-umro-osnivac-muzeja-fruskogorskih-manastira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=18025","title":{"rendered":"Vremeplov: Umro osniva\u010d Muzeja fru\u0161kogorskih manastira"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Na dana\u0161nji dan 1989. godine umro je srpski istoriograf Fedor Niki\u0107, osniva\u010d Muzeja fru\u0161kogorskih manastira. Univerzitetsku karijeru po\u010deo je u Beogradu pod okriljem profesora Slobodana Jovanovi\u0107a, a nastavio u Subotici na Pravnom fakultetu.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\tBavio se ustavnim pravom, manjinskim pitanjem i crkvenom reformom. Napisao je vi\u0161e dela, uklju\u010duju\u0107i &#8222;Lokalne uprave Srbije u 19. i 20. veku&#8220;. Kao veliki bibliofil sakupio je veliku i posebno vrednu biblioteku i zave\u0161tao je va\u017enim nacionalnim institucijama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\t<br \/>\n\t<strong>Danas je ponedeljak, 9. jul, 191. dan 2012. Do kraja godine ima 175 dana.<\/strong><\/p>\n<p>\t1441 &#8211; Umro je flamanski slikar Jan van Ajk, jedan od najve\u0107ih evropskih slikara 15. veka, za\u010detnik renesansnog realisti\u010dkog slikarstva u severnoj Evropi, tvorac flamanske slikarske \u0161kole. Me\u0111u prvima je po\u010deo da slika uljanim bojama i spajao je goti\u010dko nasle\u0111e i duh renesanse, uz vrhunsko majstorstvo u slikanju detalja. Proslavio se oslikavanjem oltara u katedrali u Ganu i izradio je niz izuzetnih portreta, iskazav\u0161i retko ume\u0107e.<\/p>\n<p>\t1519 &#8211; \u0160panski osvaja\u010d Ernan Kortez iskrcao se na obalu Meksi\u010dkog zaliva, gde je osnovao grad Vera Kruz i zapo\u010deo osvajanje Meksika, koje je okon\u010dao 1521. uni\u0161tenjem carstva Asteka.<\/p>\n<p>\t1762 &#8211; Abdicirao je ruski car nema\u010dkog porekla Petar III Fjodorovi\u010d Romanov, koji je vladao samo nekoliko meseci. Dvorskom prevratu prethodilo je nezadovoljstvo labilnim Petrom III, koje je kulminiralo sramnim okon\u010danjem sedmogodi\u0161njeg rata s Pruskom, kad je pruski uticaj postao presudan u ruskoj unutra\u0161njoj i spoljnoj politici. Zaverenici su pridobili carsku gardu, Senat i Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve i prisilili cara na abdikaciju, potom ga uhapsili i otrovali na osnovu naredbe njegove supruge Katarine II Aleksejevne, poznate kao Katarina Velika.<\/p>\n<p>\t1810 &#8211; Francuski car Napoleon I anektirao je Holandiju posle abdikacije sa prestola te zemlje njegovog brata Luja Napoleona.<\/p>\n<p>\t1816 &#8211; Kongres u Tukumanu objavio je nezavisnost Ujedinjenih provincija Rio de la Plate (sada\u0161nja Argentina) od \u0160panije.<\/p>\n<p>\t1877 &#8211; U Vimbldonu je po\u010deo prvi teniski turnir.<\/p>\n<p>\t1879 &#8211; Ro\u0111en je italijanski kompozitor Otorino Respigi, \u0111ak Nikolaja Rimskog-Korsakova, koji je stvarao dela rasko\u0161nih orkestarskih boja, uglavnom u impresionisti\u010dkom maniru. Dela: &#8222;Gregorijanski koncert&#8220; za violinu i orkestar, simfonijske poeme &#8222;Rimske pinije&#8220;, &#8222;Rimske fontane&#8220;, &#8222;Rimski praznici&#8220;, opere.<\/p>\n<p>\t1913 &#8211; Pobedom srpske vojske nad bugarskim trupama zavr\u0161ena je Bregalni\u010dka bitka, \u0161to je bilo odlu\u010duju\u0107e za pobedu Srbije u Drugom balkanskom ratu protiv Bugarske. Kao posledicu ove pobede Kraljevina Srbija je oslobodila i pripojila Ju\u017enu Srbiju (otprilike dana\u0161nja Makedonija) kao i Staru Srbiju (otprilike dana\u0161nje Kosovo i Metohija).<\/p>\n<p>\t1916 &#8211; Ro\u0111en je engleski dr\u017eavnik Edvard Hit, vo\u0111a Konzervativne partije od 1965. do 1975. Kao premijer Velike Britanije od 1970. do 1974, uveo je zemlju u Evropsku ekonomsku zajednicu (sada\u0161nja Evropska unija).<\/p>\n<p>\t1922 &#8211; Amerikanac D\u017eoni Vajsmiler preplivao je 100 metara za 58,6 sekundi, postav\u0161i prvi \u010dovek kojem je trebalo manje od minuta da prepliva tu deonicu.<\/p>\n<p>\t1932 &#8211; Umro je ameri\u010dki pronalaza\u010d King Kemp D\u017eilet pronalaza\u010d no\u017ei\u0107a za brijanje &#8211; kod nas poznatog kao &#8222;\u017eilet&#8220;, prema francuskoj verziji njegovog prezimena.<\/p>\n<p>\t1944 &#8211; Predsednik izbegli\u010dke vlade Kraljevine Jugoslavije Ivan \u0160uba\u0161i\u0107 upoznao je svetsku javnost preko Radio Londona sa sporazumom koji je sklopio s mar\u0161alom Josipom Brozom Titom.<\/p>\n<p>\t1960 &#8211; Sovjetski lider Nikita Hru\u0161\u010dov upozorio je SAD da ne interveni\u0161u protiv Kube, jer \u0107e u tom slu\u010daju sovjetske snage podr\u017eati suverenost te karipske zemlje.<\/p>\n<p>\t1963 &#8211; Potpisan je sporazum o formiranju Federacije Malezije, u \u010diji sastav su u\u0161li Malaja (vi\u0161e razli\u010ditih sultanata sa teritorije Malaje), Singapur i Severni Borneo (Sabah i Saravak). Dve godine docnije Singapur je istupio iz Malezije.<\/p>\n<p>\t1988 &#8211; Vi\u0161e desetina hiljada Novosa\u0111ana je na protestnom mitingu, na kojem je u\u010destvovalo i oko hiljadu Srba sa Kosova i Metohije, izrazilo nezadovoljstvo autonoma\u0161kom politikom rukovodstva Vojvodine i zahtevalo jedinstvenu Srbiju.<\/p>\n<p>\t1993 &#8211; Britanski nau\u010dnici identifikovali su kosti ruskog cara Nikolaja II i \u010dlanova njegove porodice, koje su bolj\u0161evici, na osnovu naredbe Lenjina, ubili i potom iskasapili 1918. u Jekaterinburgu (u sovjetsko vreme Sverdlovsk).<\/p>\n<p>\t2001 &#8211; \u010cileanski sud presudio je da biv\u0161i lider vojne hunte u \u010cileu &#8211; Augusto Pino\u010de, nije mentalno sposoban da pred sudom odgovara za zlo\u010dine koje je naredio, uklju\u010duju\u0107i masovna ubistva politi\u010dkih protivnika.<\/p>\n<p>\t2006 &#8211; Najmanje 127 ljudi je poginulo u nesre\u0107i aviona ruske kompanije &#8222;Sibir&#8220; koji je leteo iz Moskve u sibirski grad Irkutsk. Nesre\u0107u aviona tipa Erbas&#8220; A-310 pre\u017eivela su 72 putnika. Nesre\u0107a se dogodila pri sletanju na aerodrom u Irkutsku, 5.200 kilometara isto\u010dno od Moskve kada je avion sna\u017eno udario u pistu, sleteo sa nje i udario u zgradu pored aerodroma.<\/p>\n<p>\t2007 &#8211; Umrla je Gordana Jevtovi\u0107-Minov, prvak Beogradske opere. Ro\u0111ena u Beogradu, posle zavr\u0161ene muzi\u010dke \u0161kole &#8222;Stankovi\u0107&#8220;, u kojoj je u\u010dila solo pevanje kod Olge Gradni\u010dki, upisala je Muzi\u010dku akademiju i englesku knji\u017eevnost na Filolo\u0161kom fakultetu. Diplomirala je u klasi Nikole Cveji\u0107a, a ve\u0107 na drugoj godini studija anga\u017eovana je kao solista u Beogradskoj operi. Ostvarila je preko 40 operskih uloga, poput Rozine u Rosinijevom &#8222;Seviljskom berberinu&#8220; (103 nastupa), Violeta u &#8222;Travijati&#8220; (97 puta). Upam\u0107ena je i po velikom broju uloga u operama doma\u0107ih autora kao \u0161to su Konjevi\u0107eva &#8222;Ko\u0161tana&#8220;, Raji\u010di\u0107eva &#8222;Simonida&#8220;, Vaudina &#8222;Je\u017eeva ku\u0107ica&#8220;.<\/p>\n<p>\t2011 &#8211; Progla\u0161ena je nezavisnost Ju\u017enog Sudana. Novoprogla\u0161ena dr\u017eava postala je 193. \u010dlanica Ujedinjenih nacija. Progla\u0161enje suverenosti Ju\u017enog Sudana usledilo je nakon vi\u0161e od pet decenija sukoba nagla\u0161eno muslimanskog severa i delimi\u010dno hri\u0161\u0107anskog juga, u kojem je poginulo, kako se procenjuje, oko dva miliona ljudi. Na referendumu, koji je predvi\u0111en mirovnim sporazumom iz 2005. a koji je odr\u017ean januara 2011. ogromnom ve\u0107inom, izglasano je osamostaljenje Ju\u017enog Sudana.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\tIzvor: <a href=\"http:\/\/rtv.rs\/sr_lat\/drustvo\/vremeplov\/vremeplov:-umro-osnivac-muzeja-fruskogorskih-manastira_329903.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">RTV\/Tanjug<\/a><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Redakcija<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 08, 07, 2012.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan 1989. godine umro je srpski istoriograf Fedor Niki\u0107, osniva\u010d Muzeja fru\u0161kogorskih manastira. Univerzitetsku karijeru po\u010deo je u Beogradu pod okriljem profesora Slobodana Jovanovi\u0107a, a nastavio u Subotici na Pravnom fakultetu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-18025","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18025","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18025"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18025\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18025"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18025"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18025"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}