{"id":14260,"date":"2011-01-14T00:00:00","date_gmt":"2011-01-13T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2011\/01\/14\/pitanje-kalendara-bitno-za-crkvu\/"},"modified":"2011-01-14T00:00:00","modified_gmt":"2011-01-13T23:00:00","slug":"pitanje-kalendara-bitno-za-crkvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=14260","title":{"rendered":"Pitanje kalendara bitno za Crkvu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Pitanje kalendara uobi\u010dajeno se postavlja uo\u010di obele\u017eavanja Julijanske Nove godine koja danas po\u010dinje za sve pravoslavne crkve koje vreme ra\u010dunaju prema kalendaru sastavljenom u doba Julija Cezara, zanemaruju\u0107i astronomsku razliku od 13 dana, nastalu tokom vekova.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\tJulijanski kalendar, koji primenjuju Ruska, Srpska i Gruzijska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijar\u0161ija, Sveta Gora i Ruska zagrani\u010dna crkva, prihvatile su 46. godine crkve i na Istoku i na Zapadu i po\u0161tovale ga do pred kraj XVI veka.<\/p>\n<p>\tReformu je izvr\u0161io papa Gregorije XII, koji jednostavno naredio da se u kalendar, umesto 4. oktobra, upi\u0161e 15. oktobar 1582. godine.<\/p>\n<p>\tGregorijanski kalendar prihva\u0107en je Francuskoj 20. decembra 1582. dok je Ruski car Petar Veliki ruski kalendar modernizovao istog dana 1669. godine, saop\u0161tiv\u0161i da \u0107e Nova godina po\u010dinjati 1. januara, a ne 1. septembra kao do tada.<\/p>\n<p>\tPetar Veliki je tada odbacio vizantijski kalendar kao zvani\u010dni kalendar Carevine i, slede\u0107i evropske uzore, proglasio je reformu.<\/p>\n<p>\tGregorijanski kalendar prihva\u0107en je kao ta\u010dniji od Julijanskog, \u010dija je kalendarska godina du\u017ea od prirodne za 14 minuta i 14 sekundi, \u0161to zna\u010di da se svake 128. godine &#8222;nakupi&#8220; po jedan dan vi\u0161e u odnosu na astronomsku godinu, \u010dija prirodna odstupanja do sada nisu u potpunosti uneta u zvani\u010dne kalendare.<\/p>\n<p>\tGregorijanska godina je du\u017ea od prirodne za 26. sekundi, pa se jedan dan dodaje svake 3.323. godine.<\/p>\n<p>\t<a href=\"http:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Milutin_Milankovi%C4%87\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"left\" alt=\"\" height=\"293\" hspace=\"6\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Januar2011\/MilutinMilankovic.PNG\" vspace=\"6\" width=\"200\" \/><\/a>Najta\u010dnije re\u0161enje do sada dao je veliki srpski nau\u010dnik profesor nebeske mehanike <strong>Milutin Milankovi\u0107<\/strong>, prema kome je odstupanje samo dve sekunde, pa je za upisivanje jednog dana potrebno da protekne 43.200 godina.<\/p>\n<p>\tMilankovi\u0107 je svoj predlog izneo na Saboru pravoslavnih u Carigradu 1923. godine, kada je uva\u017eena o\u010digledna gre\u0161ka Julijanskog kalendara, ali i prakti\u010dni razlozi pravoslavnih crkava i posebno najve\u0107e me\u0111u njima Ruske pravoslavne crkve, koje opravdano strahuju od mogu\u0107eg raskola.<\/p>\n<p>\tImaju\u0107i u vidu lo\u0161e iskustvo Bugarske, Rumunske i Gr\u010dke pravoslavne crkve, koje imaju problem sa pokretom starokalendaraca koji se zala\u017eu za stara ortodoksna pravila vere ustanovljena na Prvom Vaseljenskom saboru, \u0161to podrazumeva i bezuslovno dalje kori\u0161\u0107enje Julijanskog kalendara.<\/p>\n<p>\tCarigradski sabor je tada uva\u017eio \u010dinjenicu da ima 150 miliona pravoslavnih Rusa, da raskol zbog kalendara ne bi bio po\u017eeljan, kao i da su matematika i astronomija periferne za crkvu.<\/p>\n<p>\tSrpska pravoslavna crkva, tako\u0111e, se susre\u0107e s problemom tradicionalista koji ne dopu\u0161taju nikakve promene, pa bi i promena kalendara naglasila ve\u0107 postoje\u0107e probleme sa zilotima, koji se zala\u017eu za striktnu primenu pravila, ne priznaju\u0107i da je crkva &#8222;\u017eiv organizam&#8220; koji zahteva i sklad sa novim vremenom.<\/p>\n<p>\tU SPC, tako\u0111e, ka\u017eu da je poseban problem na grani\u010dnim delovima prema Zapadu, u Dalmaciji na primer, gde katolici i pravoslavni razli\u010dito shvataju hri\u0161\u0107anstvo i uobi\u010dajeno slave Bo\u017ei\u0107 u razli\u010dito vreme.<\/p>\n<p>\tU prilog starom kalendaru izjasnila se i Jerusalimska patrijar\u0161ija, koja je sme\u0161tena u centru u kome se o praznicima sre\u0107u milioni vernika, pa su razli\u010diti datumi proslave Bo\u017ei\u0107a i drugih hri\u0161\u0107anskih i nehri\u0161\u0107anskih praznika &#8222;prednost&#8220; koja ne zahteva novu odluku na vaseljenskom nivou pravoslavnih.<\/p>\n<p>\tPraznik Ro\u0111enja Isusa Hrista, koji je prema Jevan\u0111elju ro\u0111en 25. decembra, pravoslavni koji po\u0161tuju Julijanski kalendar obele\u017ei\u0107e uobi\u010dajeno 13. dana kasnije, odnosno 7. januara.<\/p>\n<p>\tVaskrs, \u010diji se datum odre\u0111uje prema prirodnom kalendaru, prve nedelje punog meseca posle prole\u0107ne ravnodnevnice, za pravoslavne posle jevrejske Pashe, tako\u0111e se slavi u razli\u010dito vreme, u kome veliki zna\u010daj ima isto\u010dno i zapadno shvatanje hri\u0161\u0107anske dogme.<\/p>\n<p>\tSve ljudske civilizacije imale su svoje kalendare &#8211; stari Egip\u0107ani, Vavilonci, Grci, Rimljani, muhamedanci, Judeji &#8211; i ti su kalendari bili odraz njihovog na\u010dina mi\u0161ljenja i shvatanja nastanka sveta, kosmosa i odnosa me\u0111u ljudima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\tIzvor: <a href=\"http:\/\/rtv.rs\/sr_lat\/drustvo\/pitanje-kalendara-bitno-za-crkvu_233602.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">RTV\/Tanjug<\/a><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Redakcija<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 14, 01, 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pitanje kalendara uobi\u010dajeno se postavlja uo\u010di obele\u017eavanja Julijanske Nove godine koja danas po\u010dinje za sve pravoslavne crkve koje vreme ra\u010dunaju prema kalendaru sastavljenom u doba Julija Cezara, zanemaruju\u0107i astronomsku razliku od 13 dana, nastalu tokom vekova.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-14260","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14260"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14260\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}