{"id":14006,"date":"2010-12-19T00:00:00","date_gmt":"2010-12-18T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2010\/12\/19\/vremeplov-rodjen-jan-cajak\/"},"modified":"2010-12-19T00:00:00","modified_gmt":"2010-12-18T23:00:00","slug":"vremeplov-rodjen-jan-cajak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=14006","title":{"rendered":"Vremeplov: Ro\u0111en Jan \u010cajak"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Na dana\u0161nji dan 1897. godine u Selen\u010di je ro\u0111en slova\u010dki pisac Jan \u010cajak, \u010dija je knji\u017eevna aktivnost, duga \u010dak pola veka, bila vezana za slova\u010dku manjinu u Srbiji.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"right\" alt=\"\" height=\"96\" hspace=\"6\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Decembar2010\/jan-cajak.jpeg\" vspace=\"6\" width=\"68\" \/>Ure\u0111ivao je \u010dasopise &#8222;Narodno jedinstvo&#8220; i &#8222;Na\u0161 \u017eivot&#8220;. Dela: pripovetke &#8222;Gledanje mladenaca&#8220;, &#8222;Evo \u010doveka&#8220;, &#8222;Ba\u0107a Onri\u0161 Pazurik&#8220;, &#8222;Poslednji sered\u017ean&#8220;, romani &#8222;Zipa Cupak&#8220;, &#8222;Zuzka Turanova&#8220;, &#8222;U zarobljeni\u0161tvu na Holi\u010dskom zamku&#8220;, &#8222;Porodica Rovesni&#8220;.<\/p>\n<p>\tDanas je nedelja, 19. decembar, 353. dan 2010. Do kraja godine ima 12 dana.<\/p>\n<p>\t1741. &#8211; Umro je ruski pomorac i istra\u017eiva\u010d danskog porekla Vitus Bering, na ostrvu koje je potom dobilo njegovo ime. Plove\u0107i uz Aleutska ostrva dospeo je 1728. s Aleksejem \u010cirikovom do Aljaske, otkriv\u0161i put u Ameriku sa zapadne strane, odnosno moreuz izme\u0111u Amerike i Azije. Taj prolaz koji spaja Severni ledeni okean s Tihim okeanom nazvan je po njemu &#8211; Beringov moreuz. Na povratku je u moru, koje je tako\u0111e po njemu dobilo ime, pretrpeo brodolom i morao je da se iskrca na do tada nepoznato ostrvo.<\/p>\n<p>\t1793. &#8211; Francuski general Napoleon Bonaparta izvojevao je prvu zna\u010dajnu vojnu pobedu, potukav\u0161i Engleze i zauzev\u0161i Tulon, \u0161to je bio njegov prvi korak ka preuzimanju apsolutne vlasti u Francuskoj 1799.<\/p>\n<p>\t1842. &#8211; SAD su priznale nezavisnost Havaja, ali je ta pacifi\u010dka ostrvska zemlja &#8211; u koju su doseljenici iz SAD po\u010deli da pristi\u017eu 1820. otimaju\u0107i zemlju od domorodaca &#8211; samo formalno postala samostalna. Havajska dinastija je 1875. prihvatila punu politi\u010dku i ekonomsku zavisnost od SAD koje su Havaje 1898. pretvorile u koloniju. Odlukom ameri\u010dkog Kongresa 1959. Havaji su postali 49. dr\u017eava SAD.<\/p>\n<p>\t1848. &#8211; Umrla je engleska knji\u017eevnica irskog porekla Emili Bronte, koja se proslavila romanom &#8222;Orkanski visovi&#8220;.<\/p>\n<p>\t1851. &#8211; Umro je engleski slikar D\u017eozef Malord Vilijam Tarner, izvrstan pejza\u017eista, prete\u010da impresionista.<\/p>\n<p>\t1863. &#8211; Ro\u0111en je srpski pisac Svetolik Rankovi\u0107. Po obrazovanju bio je teolog. Pripovedao je o seoskom \u017eivotu, a junaci njegovih dela uglavnom su ljudi duboko razo\u010darani u \u017eivot. Naj\u010de\u0161\u0107e je prikazivao tamne strane raspadanja patrijarhalnog sveta. Zavr\u0161io je Duhovnu akademiju u Kijevu i bio nastavnik veronauke u Kragujevcu, Ni\u0161u i Beogradu i profesor bogoslovije u Beogradu. Napisao je 25 pripovedaka, tri romana, vi\u0161e stru\u010dnih i politi\u010dkih \u010dlanaka i ud\u017ebenika i prevodio je s ruskog. Dela: romani &#8222;Gorski car&#8220;, &#8222;Seoska u\u010diteljica&#8220;, &#8222;Poru\u0161eni ideali&#8220;, pripovetke &#8222;Jesenje slike&#8220;, &#8222;Slike iz \u017eivota&#8220;.<\/p>\n<p>\t1863. &#8211; Engleski pronalaza\u010d Frederik Volton patentirao je u Londonu linoleum &#8211; glatki podni prekriva\u010d.<\/p>\n<p>\t1895. &#8211; Na inicijativu Profesorskog dru\u0161tva, u Beogradu je osnovan Jestastveni\u010dki (prirodnja\u010dki) muzej. Prirodnja\u010dki muzej spada me\u0111u najstarije muzejske institucije u Srbiji. Prva stalna postavka otvorena je 1904. godine povodom stogodi\u0161njice Prvog srpskog ustanka. U osnivanju muzeja u\u010destvovala su brojna velika imena srpske nauke, poput Jovana \u017dujovi\u0107a, Josifa Pan\u010di\u0107a, Petra Pavlovi\u0107a.<\/p>\n<p>\t1902. &#8211; Ro\u0111en je engleski pozori\u0161ni i filmski glumac Ralf Dejvid Ri\u010dardson, \u010diju je glumu karakterisala suzdr\u017eanost i stilska \u010distota. U pozori\u0161tu je s uspehom tuma\u010dio uloge u komedijama i tragedijama, u modernim i klasi\u010dnim delima. Filmovi: &#8222;Zvu\u010dna barijera&#8220;, &#8222;Citadela&#8220;, &#8222;Ana Karenjina&#8220;, &#8222;Pali idol&#8220;, &#8222;Naslednica&#8220;, &#8222;Ri\u010dard III&#8220;, &#8222;Na\u0161 \u010dovek u Havani&#8220;, &#8222;Dr \u017divago&#8220;, &#8222;Kartum&#8220;.<\/p>\n<p>\t1906. &#8211; Ro\u0111en je ruski dr\u017eavnik Leonid Ilji\u010d Bre\u017enjev, generalni sekretar Centralnog komiteta Komunisti\u010dke partije i predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza, koji je najvi\u0161u vlast u Sovjetskom Savezu zadobio 1964. zbacivanjem Nikite Hru\u0161\u010dova i dr\u017eao je do smrti 1982. Doprineo je uspostavljanju dijaloga sa SAD posle dugog perioda hladnih odnosa, ali je najvi\u0161e zapam\u0107en po onemogu\u0107avanju promena nagove\u0161tenih u Hru\u0161\u010dovljevo vreme, \u0161to je imalo ozbiljne posledice po budu\u0107nost Sovjetskog Saveza.<\/p>\n<p>\t1915. &#8211; Ro\u0111ena je francuska peva\u010dica italijanskog porekla Edit \u0110ovana Gasion, poznata kao Edit Pjaf, nazvana &#8222;Mali vrabac&#8220;, simbol francuske \u0161ansone. Komponovala je \u0161ansone i pisala tekstove za njih. Dela: autobiografije &#8222;Moj \u017eivot&#8220;, &#8222;Na balu uspeha&#8220;.<\/p>\n<p>\t1941. &#8211; Posle neuspele ofanzive na Moskvu u Drugom svetskom ratu, nema\u010dki vo\u0111a Adolf Hitler smenio je komandanta kopnenih trupa feldmar\u0161ala Valtera fon Brauhi\u010da i li\u010dno preuzeo komandu nad armijom.<\/p>\n<p>\t1946. &#8211; U Indokini je po\u010deo oslobodila\u010dki rat jedinica pod vo\u0111stvom Ho \u0160i Mina protiv francuskih kolonijalnih trupa.<\/p>\n<p>\t1950. &#8211; Savet NATO imenovao je ameri\u010dkog generala Dvajta Ajzenhauera za vrhovnog komandanta snaga tog vojnog bloka u Evropi.<\/p>\n<p>\t1961. &#8211; Gou i dve manje portugalske enklave na zapadnoj obali Indije zaposele su indijske trupe. Goa je od samog po\u010detka 16. veka bila portugalski posed.<\/p>\n<p>\t1972. &#8211; Kapsula vasionskog broda &#8222;Apolo 17&#8220; spustila se u Tihi okean, \u010dime je zavr\u0161en ameri\u010dki program &#8222;Apolo&#8220; ljudskih letova na Mesec.<\/p>\n<p>\t1984. &#8211; Britanski premijer Margaret Ta\u010der i njen kineski kolega D\u017eao Cijang potpisali su u Pekingu sporazum prema kojem Hongkong (britanski naziv bio je Viktorija) od 1. jula 1997. &#8211; posle 99 godina britanske uprave &#8211; prelazi pod suverenitet Kine.<\/p>\n<p>\t1991. &#8211; Nema\u010dka vlada priznala je Sloveniju i Hrvatsku. Pri tom, Nema\u010dka se nije osvrtala na brojna upozorenja da takav \u010din mo\u017ee da izazove krvoproli\u0107e, zbog nere\u0161enog statusa Srba.<\/p>\n<p>\t1996. &#8211; Umro je italijanski filmski glumac Mar\u010delo Mastrojani, uspe\u0161an kao komi\u010dar, romanti\u010dni heroj, dramski glumac, ljubavnik i tuma\u010d rola u filmovima hermeti\u010dnog intelektualizma. Filmovi: &#8222;Devojke sa \u0160panskog trga&#8220;, &#8222;Hronika o siroma\u0161nim ljubavnicima&#8220;, &#8222;Bele no\u0107i&#8220;, &#8222;Sladak \u017eivot&#8220;, &#8222;Razvod na italijanski na\u010din&#8220;, &#8222;No\u0107&#8220;, &#8222;Porodi\u010dna hronika&#8220;, &#8222;Osam i po&#8220;, &#8222;Privatan \u017eivot&#8220;, Leo poslednji&#8220;, &#8222;Miris \u017eene&#8220;.<\/p>\n<p>\t1997. &#8211; Singapurski putni\u010dki avion tipa &#8222;Boing 737-300&#8220; sru\u0161io se blizu indone\u017eanskog grada Palembangare, \u0161to nije pre\u017eiveo niko od 104 osobe u letilici.<\/p>\n<p>\t1999. &#8211; Portugalska enklava Makao ponovo je postala sastavni deo kineske dr\u017eave.<\/p>\n<p>\t2001. &#8211; U eksploziji socijalnih nemira \u0161irom Argentine do\u0161lo je do masovne plja\u010dke prodavnica, pri \u010demu je poginulo 27 ljudi. Predsednik Fernando de la Rua proglasio je vanredno stanje, ali je ve\u0107 narednog dana i sam podneo ostavku, kao i vlada Argentine.<\/p>\n<p>\t2003. &#8211; Libija, SAD i Velika Britanija istovremeno su potvrdile da su postigle dogovor kojim vlada u Tripoliju pristaje da obustavi sve programe za proizvodnju hemijskog, biolo\u0161kog i nuklearnog naoru\u017eanja i tako\u0111e dozvoljava potpunu me\u0111unarodnu kontrolu libijskih postrojenja.<\/p>\n<p>\t2004. &#8211; Umrla je italijanska operska peva\u010dica Renata Tebaldi, sopran. Na me\u0111unarodnu scenu stupila je 1946. na koncertu povodom ponovnog otvaranja milanske Skale nakon zavr\u0161etka Drugog svetskog rata. Pevaju\u0107i pre svega u Pu\u010dinijevim i Verdijevim operama, nastupala je zajedno sa mnogim poznatim operskim peva\u010dima, me\u0111u kojima su bili Mario del Monako i Karlo Bergonci.<\/p>\n<p>\t2004. &#8211; U dve eksplozije automobila bombi u svetim \u0161iitskim gradovima Nad\u017eafu i Karbali, u centralnom Iraku, poginulo je najmanje 60 osoba, a vi\u0161e od stotinu je ranjeno.<\/p>\n<p>\t2007. &#8211; Najmanje 40 ljudi je poginulo, a 269 je povre\u0111eno u \u017eelezni\u010dkoj nesre\u0107i na jugu Pakistana, kod mesta Merabpur, oko 400 kilometara severno od Kara\u010dija, po\u0161to je ekspresni voz prepun putnika na liniji Kara\u010di-Lahor isko\u010dio iz \u0161ina. U vozu se nalazilo oko 700 putnika, od kojih se ve\u0107ina vra\u0107ala ku\u0107i povodom islamskog praznika Kurban bajrama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\tIzvor: <a href=\"http:\/\/www.rtv.rs\/sr_lat\/drustvo\/vremeplov\/vremeplov:-rodjen-jan-cajak_229298.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">RTV\/Tanjug<\/a><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Redakcija<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 19, 12, 2010.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan 1897. godine u Selen\u010di je ro\u0111en slova\u010dki pisac Jan \u010cajak, \u010dija je knji\u017eevna aktivnost, duga \u010dak pola veka, bila vezana za slova\u010dku manjinu u Srbiji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-14006","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14006","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14006"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14006\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14006"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14006"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14006"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}