{"id":13477,"date":"2010-09-12T00:00:00","date_gmt":"2010-09-11T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2010\/09\/12\/cerevic\/"},"modified":"2010-09-12T00:00:00","modified_gmt":"2010-09-11T22:00:00","slug":"cerevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=13477","title":{"rendered":"\u010cEREVI\u0106"},"content":{"rendered":"

<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\u010cEREVI\u0106<\/font><\/font><\/i><\/b><\/div>\n

\n\t
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tMoju fotografiju motiva sa crkvom, slikanu sa istog mesta nekom ranijom prilikom, video sam na vi\u0161e mesta na Internetu. Stavljam sada nekori\u0161\u0107enu, sa dramati\u010dnijim oblacima.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a>
\n\tU cetru, slikano od spomenika.<\/div>\n

\n\t
\n\t\u2018\u2019\u2026Bogdan Petrovi\u0107 u svojoj knjizi „Gospodsko selo \u010cerevi\u0107“ navode\u0107i da se Srbi prvi put pominju u Podunavlju oko 630. godine, da je ime \u010cerevi\u0107 prvi put zapisano 1231. godine i da je jedno vreme bio sedi\u0161te srpskog despota Jovana Brankovi\u0107a, a da je sto godina pre Kosovske bitke Srem bio pod vla\u0161\u0107u srpskog kralja Uro\u0161a I Dragutina Nemanji\u0107a. Posle isterivanja Turaka iz Srema, krajem 17. veka, austrijski car Leopold pozvao je Srbe da nasele opusto\u0161ene krajeve. Ve\u0107 1704. godine \u010cerevi\u0107 je imao po\u0161tu, 1732. godine pravoslavnu crkvu, naredne godine i \u0161kolu… To „gospodsko selo“ iznedrilo je mnogo poznatih li\u010dnosti iz razli\u010ditih sfera dru\u0161tvenog i javnog \u017eivota.'' (Fragment \u010dlanka u Gra\u0111anskom listu)<\/i>
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a>
\n\tU centru, slikanao sa istog mesta.<\/p>\n

\t\"\"<\/a>
\n\tLevo je spomenik dobrovoljcima 1914-18. sa 52 imena; u sredini kompleks obele\u017eja sa \u0161ezdesetak imane boraca i oko sto imena \u017ertava u II svetskom ratu, a odnedavno i bista vajara Jovana Soldatovi\u0107a.<\/div>\n

\n\t
\n\t'' Prvi put je pomenut jo\u0161 1339. godine kao utvr\u0111eno naselje, a 1372. ve\u0107 se vodi kao varo\u0161. Dolaskom Turaka po\u010detkom XVI veka stanovni\u0161tvo se raseljava, te je \u010cerevi\u0107 opusteo. Tek po\u010detkom XVIII veka ponovo se pojavljuje na ovom mestu stalno naselje. Pre Drugog svetskog rata u \u010cerevi\u0107u je \u017eivelo dosta Nemaca, koji su se posle iselili.'' Vikipedija)<\/i>
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a>
\n\tNa 'nema\u010dkoj' crkvi (levo) su, izgleda zapo\u010deti radovi na obnovi.<\/p>\n

\t\"\"<\/a>
\n\tVatrogasni dom Dobrovoljnog vatrogasnog dru\u0161tva.<\/p>\n

\t\"\"<\/a>
\n\tUlica kojom se prilazilo pristani\u0161tu.<\/div>\n

\n\t
\n\t\u010cerevi\u0107, Bano\u0161tor, Susek i Ne\u0161tin u ovom delu Srema su mesta istovremeno i fru\u0161kogorska i podunavska. Raletivno visoki okrajci Fru\u0161ke Gore tu sti\u017eu do Dunava a mesta su se ugnjezdila tako da ne ostavljlaju ni Dunav ni goru Fru\u0161ku. To njihovom izgledu daje posebnu idili\u010dnu slikovitost i \u0161arm.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a>
\n\tPristani\u0161na zgrada.<\/div>\n

\n\t
\n\t''U \u010cerevicu je, ka\u017ee prota Konstantinovi\u0107 1896. u knjizi 30 Dana na ubavu putu<\/i>, sve dok filoksera nije unistila fru\u0161kogorske vinograde, bila veoma \u017eiva stanica parobroda dunavskih. I danas je tu stanica, dodu\u0161e, ali je dosta zabataljena, jer nema vi\u0161e onih silnih, na stotine, buradi vina da se iz cele okoline tu dovoze pa odatle dalje \u0161irom celog sveta raznose, \u0161to je nekad u jeku bilo. Iz tih su se krajeva prva i najbolja vina izvozila; osobito je bilo na glasu crno vino.''
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tNa licu pristani\u0161ne zgrade okrenutom Dunavu stoji godina 1926. a te\u0161ko se mo\u017ee razabrati da je natpis bio 'Pristani\u0161te \u010cerevi\u0107'<\/p>\n

\tBrodski saobra\u0107aj je sasvim zamro tokom \u0161ezdesetih-sedamdesetih godina XX veka. Biletarnica sa \u010dekaonicom sada je samo uspomena u tu\u017enom stanju.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tDo nekada\u0161njeg pristani\u0161ta je sada fudbalsko igrali\u0161te a na obali pla\u017ea.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/p>\n

\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tNekada su ku\u0107e na obalu izlazile dvori\u0161tima a sada ima i ovakvih, sa pogledom na reku.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tNa Dunav se mo\u017ee izi\u0107i i kroz tri ili \u010detiri uli\u010dice.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/p>\n

\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tNai\u0161ao sam na netu na razglednicu verovatno sa kraja XIX veka. Nadam se da sam uspeo da lociram odakle je snimak napravljlen, pa sam i ja slikao isto mesto. Visoki drveni krst sada je zamenjen ni\u017eim kamenim – zagledajete, vide\u0107ete. A op\u0161ti izgled ostao je isti!
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/p>\n

\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tOd glavne ulice pored Dunava kre\u0107e se i u ovakve.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/p>\n

\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tSlikovitih motiva, kao ovaj \u0161to stavljam 'za uzorak' ima u \u010cerevi\u0107u na pretek. Posveti\u0107u \u010cerevi\u0107u bar jo\u0161 jedan post.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tPijaca je kod centra, naspram nje je Parohijski dom i glavni prilaz Pravoslavnoj crkvi. Bunar na pijaci je u ku\u0107ici izgra\u0111enoj 1914.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a>
\n\tNekada\u0161nja \u0161kolska zgrada u crkvenoj porti je sada sa muzejskom namenom.<\/div>\n

\n\t
\n\tProta Konstantinovi\u0107 iz svog obilaska 1896. izve\u0161tava: ''… Ima svoje dve uredne \u0161kole sa \u010detir razreda, mu\u0161ku i \u017eensku, svaka za sebe, u posebnoj zgradi.Te \u0161kole polazi uredno oko 72 mu\u0161ka i 82 \u017eenska deteta.''
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a> \"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tKameni krst ispred Crkvene op\u0161tine, naspram pijace, kako su mi rekli, podgnut je 1792. ''za vrema carice Marije Terezije''. Iako sigurno jedan od ta dva podatka nije ta\u010dan (Marija Terezija je umrla 1780.) krst je sigurno star. Takodje mi je re\u010deno da je do velike poplave 1965. krst bio blizu pristani\u0161ta i tada je prenet na sada\u0161nje mesto.<\/p>\n

\tVi\u0161e je znamentih i zaslu\u017enih \u010cerevi\u0107ana. o jednom govori nadgrobni spomenik u porti. Pi\u0161e na spomeniku:
\n\t''Narodnom dobrotvoru Petru Kosti\u0107u … \u010derevi\u0107aninu … osniva\u010du zadu\u017ebine stipendijske omladini srpskoj na nauci'' a podigla je Matica Srpska.<\/p>\n

\tA prota Konstantinovi\u0107 ka\u017ee i ovo: ''Okolina \u010cerevi\u0107ka je vrlo divna, osobito kad se putnik ili stranac popne na breg, po imenu Grad, gde je gornji deo tog sela sa svojim lepim ku\u0107ercima, otkuda se sav kraj s obe strane Dunava i do dvadesetak sela ravne Ba\u010dke mo\u017ee videti i s druge strane prema Kamenici i dalje, najprijatnija je slika za oko.''
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\t''Selo ovo ima svoju veoma lepu, bakrom pokrivenu crkvu, koja je sa svojih bogatih ukrasa i lepih crkvenih utvari nadaleko u okolini poznata, i slavi znatnu slavu svake godine 14. januara na Svetoga Savu (po starom kalendaru).<\/i>'' Ka\u017ee prota Konstantinovi\u0107 o crkvi. Crkvu Svetog Save sagra\u0111enu 1744. sam detaljno predstavio na temi 'Crkve u Vojvodini XVIII i IX veka' pa ne\u0107u vi\u0161e o njoj.<\/p>\n

\tI pored toga \u0161to crkvu ne\u0107u ovde posebno predstavljeti, ne odolevam da jo\u0161 par slika sa njom, kao posebno lep motiv \u010cerevi\u0107a, ne stavim sada.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/p>\n

\t\"\"<\/a><\/p>\n

\t\"\"<\/a><\/div>\n

\n\t
\n\tU \u010cerevi\u0107u je prema popisu iz 2002. bilo 2826 stanovnika.<\/p>\n

\tNije \u010cerevi\u0107 samo selo – i okolina je vredna pa\u017enje: Testera, Andrevlje … i odnedavno ure\u0111ena vodica na Kalu\u0111erici.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/a><\/div>\n

Autor:<\/strong> Nenad Gli\u0161i\u0107
\nDatum:<\/strong> 12, 09, 2010.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-13477","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13477","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13477"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13477\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}