{"id":13297,"date":"2010-08-11T00:00:00","date_gmt":"2010-08-10T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2010\/08\/11\/laza-curcic-o-bukvaru-inoka-save-decanca-iz-1597-godine\/"},"modified":"2010-08-11T00:00:00","modified_gmt":"2010-08-10T22:00:00","slug":"laza-curcic-o-bukvaru-inoka-save-decanca-iz-1597-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=13297","title":{"rendered":"Laza \u010cur\u010di\u0107 o Bukvaru inoka Save De\u010danca iz 1597. godine"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Kada je bibliotekar titelske O\u0160 \u201eSvetozar Mileti\u0107\u201c, Stevan Avgu\u0161tin, nameravao da obele\u017ei godi\u0161njicu izdavanja prvog srpskog bukvara obratio se nekim uglednim institucijama u Beogradu (Narodna biblioteka Srbije, Vukova zadu\u017ebina) sa molbom da mu tim povodom pomognu u izboru gostiju i pisanog materijala. Oni su mu odgovorili: \u201eZa\u0161to tra\u017eite od nas pomo\u0107 kada u va\u0161em mestu imate najboljeg poznavaoca tog bukvara \u2013 Lazu \u010cur\u010di\u0107a.\u201c(!)<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"right\" alt=\"\" height=\"300\" hspace=\"6\" src=\"\/UserFiles\/Image\/da li ste znali\/laza-curcic.jpg\" vspace=\"6\" width=\"250\" \/>\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 Izdava\u010dke ku\u0107e \u201eSlu\u017ebeni glasnik\u201c i Zavod za ud\u017ebenike su 2009. izdali su Prvi srpski bukvar inoka Save koji je priredio Mihailo Ble\u010di\u0107. U toj knjizi su se na\u0161li tekstovi nekolicine stru\u010dnjaka, ali ne i Laze \u010cur\u010di\u0107a. Za\u0161to? <br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Mo\u017eda odgovor treba tra\u017eiti u poslednjoj re\u010denici rasprave na temu o srpskom bukvaru koja je objavljena na 400. godi\u0161njicu ovog bukvara u Danici za godinu 1997. u izdanju Vukove zadu\u017ebine iz Beograda (str.333-41). A ona glasi: \u201e<strong>Mihailo Ble\u010di\u0107 je reprint primerka bukvara Narodne biblioteke Srbije propratio predgovorom koji sadr\u017ei <u>nedopustive neta\u010dnosti i proizvoljnosti<\/u><\/strong>\u201c (podvukao D.K.).<br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Drag mi je Mihailo, ali mi je dra\u017ea istina (\u010ditaj: Laza)! Laza \u010cur\u010di\u0107 se u raspravi bavio \u010dinjenicama, a ne Mihailom Ble\u010di\u0107em. <br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Tekst Laze \u010cur\u010di\u0107a Bukvar inoka Save De\u010danca iz 1597. godine ovde donosim u skra\u0107enom obimu:<\/p>\n<p>\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Srpski bukvar inoka Save De\u010danca, poslednji je, koliko se zna, slovenski bukvar \u0161tampan u 16. veku. Prethode mu hrvatski glagolji\u010dki bukvar (1527), zatim hrvatski glagolji\u010dki bukvar Psaltir (1530) i Table za dicu, \u0161tampane glagoljicom i \u0107irilicom (1561). <br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Prvi ruski bukvar \u0161tampao je Ivan Fjodorov 1574. godine. Fjodorov je \u0161tampao u Ostrogu 1578. mali gr\u010dko-slovenski bukvar. Kona\u010dno, Fjodorov je \u0161tampao, bi\u0107e u Ostrogu, izme\u0111u 1578. i 1580: Na\u010dalo u\u010dei\u044f detem hot\u044f\u0449im razumeti pisanie. <br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Inok Sava De\u010danac (monah i pisac, prim. D.K.) priredio je dva izdanja srpskog bukvara, a \u0161tampao ih je \u0110ovani Antonije Rampaceto u Veneciji 1597. Dvadesetog maja 1597. zavr\u0161eno je \u0161tampanje bukvara na dva nepaginovana (nenumerisana, prim. D.K.) lista na osmini, a 25. maja drugo izdanje na \u010detiri nepaginovana lista na \u0161esnaestini. <br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Bukvarski deo knji\u017eice inoka Save za u\u010denje \u010ditanja sla\u017ee se umnogome sa hrvatskim glagolji\u010dkim bukvarom iz 1527. godine. <br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Mnogo vi\u0161e se razlikuje azbuka inoka Save od azbuke u ruskom bukvaru Ivana Fjodorova iz 1574. godine. (Uporedo su data slova iz bukvara Save i Fjodorova, prim. D.K.).Posle slogova u bukvaru inoka Save su imena slova azbuke, kojih nema u glagolji\u010dkom bukvaru, a u bukvaru Ivana Fjodorova iz1574. Ona su u odeljku Azbuka . I u ovom tekstu ima razlika.(Slede imena slova u oba bukvara, prim. D.K.). u bukvaru inoka Save posle naziva slova slede tekstovi za \u010ditanje. Oni su nesumnjivo uzeti iz ruskog bukvara Ivana Fjodorova. U ruskom bukvaru na po\u010detku je re\u010denica koje nema kod inoka Save: Za molitv sv\u044ft\u044bh otec na\u0161ih, Gospodi Isuse Hriste sine Bo\u017eii pomilu\u0439 nas. Ali je zato preuzeo slede\u0107i stih: Slava tebe Bo\u017ee na\u0161, slava tebe. [\u2026]<br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Ne samo tekst, nego i slova kojih nema u azbuci bukvara inoka Save svedo\u010de da je tekst preuzet iz ruskog bukvara. Takva su slova: ou, \u044b i \u044a.<br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Bitne razlike izme\u0111u bukvara inoka Save, hrvatskog glagolji\u010dkog bukvara iz1527. I ruskog bukvara iz1574. U tome su \u0161to je inok Sava posle azbuke dao samoglasnike, vokale: a, e,i, \u03c9, ou, ali ne i 8 (u).<br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Inok Sava je na kraju bukvara dao i gr\u010dke brojeve \u0107irili\u010dkim slovima. Valja re\u0107i da u glagolji\u010dkom bukvaru nema nikakvih brojeva, ni slovenskih, glagoljicom niti arapskih. Gr\u010dki brojevi dati su u ruskom bukvaru ispred odeljaka (lekcije).<br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Inok Sava je znao i za hrvatski glagolji\u010dki bukvar iz1527. i ruski bukvar iz 1574, ili onaj izme\u0111u 1578. i 1580. godine. Ni jedan ni drugi nisu mu bili dovoljni, pa ih je dopunjavao. Nije preuzimao rusizme iz bukvara Ivana Fjodorova. Za sve tekstove imao je srpskoslovenske izvore. <br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Sude\u0107i po bukvarima, inok Sava je bio od obrazovanijih Srba, dabogme ako je on njihov autor. <br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Inok Sava jasno je razlikovao ruskoslovenski od srpskog i vodio je ra\u010duna da ud\u017ebenik bude ooliko srpski koliko je ruski bio za svoje u\u010denike. \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 <br \/>\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Filolozima je inok Sava omogu\u0107io da uporede onovremeni ruskoslovenski i srpskoslovenski tekst u \u0161tampanim knjigama i jo\u0161 u ud\u017ebenicima.<br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Za bukvar inoka Save u nauci se saznalo kasno, tek 1903. godine. Drugo izdanje bukvara nabavio je I. Krilov, ruski konzul u Skadru. Bukvar je pokazao publicisti Okici Glu\u0161\u010devi\u0107u, a potom mu poslao i prepis. Glu\u0161\u010devi\u0107 je prepis predao Ljubomiru Stojanovi\u0107u. O bukvaru Stojanovi\u0107 je napisao onoliko koliko je saznao iz prepisa, koji je i objavio. <br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u0110or\u0111e Sp. Radoji\u010di\u0107 obavestio je nau\u010dni svet u bo\u017ei\u0107nom broju beogradske Pravde da je Narodna biblioteka nabavila bukvar inoka Save. Milorad J. Vanli\u0107 je napisao da bukvar pripada stilu bukvara koji su bili u upotrebi od Kvintilijana do Stefanija, 1802, i da se po tome sla\u017ee sa abecedarima evropskog Zapada. Naglasio je potom da se \u201ejasno vidi da se pravac ovog bukvara dr\u017eao tada savremenog metoda, pa se slobodno mo\u017ee re\u0107i da je u ovom pogledu ovaj srpski bukvar bio savremen\u201c. Nije jasno na \u010demu je Vanli\u0107 zaklju\u010dio da je \u201eovaj bukvar bli\u017ei Stefanijevom bukvaru\u201c kada je malo dalje dodao da \u201ene smemo tvrditi ni da je ova metoda upotrebljavana u ovom bukvaru bila originalno delo tvorca ovog na\u0161eg bukvara\u201c. Bukvar inoka Save nije bio originalno delo i nije se razlikovao od onovremenih bukvara.<br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Vanli\u0107 je na kraju rekao i ovo: \u201eDa ovaj bukvar ima svojih mana, i to krupnih, ako ga merimo pedago\u0161kom sada\u0161njicom, jasno je, ali se ovaj bukvar mora ceniti samo tako ako ga uporedimo sa tada\u0161njim bukvarima [\u2026] \u0161to bi bilo jedino logi\u010dno i opravdano.\u201c Za\u0161to to nije u\u010dinio nije jasno, ali je izvesno: da ga je upore\u0111ivao, ne bi napisao da \u201esmemo re\u0107i da je prvi srpski bukvar iz 1597. godine bio za svoje doba ne samo savremen bukvar, ve\u0107 i ne\u0161to vi\u0161e, on je za svoje doba bio napredan bukvar\u201c. Savremen je bio, a napredan je bio koliko i oni koji su mu bili izvor. <br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Narodna biblioteka Srbije i Narodna i Univerzitetska biblioteka u Sarajevu nabavile su pre 1952. drugo izdanje bukvara inoka Save De\u010danca. Oba primerka idanti\u010dna su primerku I. Krilova.<br \/>\n\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Mihailo Ble\u010di\u0107 je reprint primerka bukvara Narodne biblioteke Srbije propratio predgovorom koji sadr\u017ei nedopustive neta\u010dnosti i proizvoljnosti. (Op\u0161irnije u: Danica, Vukova zadu\u017ebina, Beograd, 1997, str. 333-40)<\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Dragan Kolak<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 11, 08, 2010.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada je bibliotekar titelske O\u0160 \u201eSvetozar Mileti\u0107\u201c, Stevan Avgu\u0161tin, nameravao da obele\u017ei godi\u0161njicu izdavanja prvog srpskog bukvara obratio se nekim uglednim institucijama u Beogradu (Narodna biblioteka Srbije, Vukova zadu\u017ebina) sa molbom da mu tim povodom pomognu u izboru gostiju i pisanog materijala. Oni su mu odgovorili: \u201eZa\u0161to tra\u017eite od nas pomo\u0107 kada u va\u0161em mestu imate najboljeg poznavaoca tog bukvara \u2013 Lazu \u010cur\u010di\u0107a.\u201c(!)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-13297","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13297"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13297\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}