{"id":13213,"date":"2010-07-03T00:00:00","date_gmt":"2010-07-02T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2010\/07\/03\/beocin-turizam\/"},"modified":"2010-07-03T00:00:00","modified_gmt":"2010-07-02T22:00:00","slug":"beocin-turizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=13213","title":{"rendered":"Beo\u010din &#8211; Turizam"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong><\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>\n\t\u00a0<\/p>\n<p>\n\t<strong>Turizam<\/strong><\/p>\n<p>\n\tNeposredna blizina Dunava i Nacionalnog parka Fru\u0161ka gora kao i prioritetni razvojni projekti iz oblasti turizma Beo\u010dinu pru\u017eaju osnovne preduslove da postane ozbiljan turisti\u010dki centar.<\/p>\n<p>\tManastir Beo\u010din sa crkvom posve\u0107enom Vaznesenju Hristovom, u turskim popisima prvi put se javlja 1566-67, i Manastir Rakovac koji je izvesno postojao u 16.veku i manastirskom crkvom koja je po nekim podacima podignuta 1563.godine, dva su jedina manastira od 17 fru\u0161kogorskikh koji se nalaze na teritoriji beo\u010dinske op\u0161tine a koja su locirana na severnom delu Fru\u0161ke gore. Uz Stari dvorac koji je sagra\u0111en 1898.godine ovo su najzna\u010dajniji spomenici kulture na teritoriji beo\u010dinske op\u0161tine, svrstani u objekte od izuzetnog zna\u010daja i pod za\u0161titom su dr\u017eave.<\/p>\n<p>\n\t<strong>ARHEOLO\u0160KO NALAZI\u0160TE GRADINA \u2013 Rakovac<\/strong><\/p>\n<p>\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" alt=\"\" height=\"360\" src=\"http:\/\/juznobacki.okrug.gov.rs\/beocin-gradina.jpg\" width=\"480\" \/><br \/>\n\tNa severnim obroncima Fru\u0161ke gore isto\u010dno od Dumbova\u010dkog potoka, na potesu Stu\u010dica, nalaze se lokalitet Gradina i selo Novi Rakovac. Na prostoru Gradine su u periodu 1963\u201378. provedena sistematska arheolo\u0161ka iskopavanja koncentrisana na otkrivanje ostataka srednjovekovne crkve. Izdvojene su dve njene faze, romani\u010dka i goti\u010dka. Romani\u010dkoj fazi pripada trobrodna crkva sa trima polukru\u017enim apsidama, ispod kojih se nalazi kripta. Goti\u010dka crkva, koja delimi\u010dno le\u017ei na temeljima romani\u010dke, imala je trostranu apsidu sa kontraforima. Na lokalitetu Gradina nalazio se manastir Dombo, koji je u XV veku opasan bedemom i \u0161ancem. Uprkos tome, Turci su u prvoj polovini XVI veka zauzeli i spalili ovaj manastirski kompleks, da bi odredbom Karlova\u010dkog mira bio potpuno poru\u0161en 1702. Deo otkrivenih ostataka je konzerviran. Srednjovekovnom periodu na Gradini prethodila je rimska gradnja, iz koje poti\u010du ostaci hipokausta neke gra\u0111evine i pokretan arheolo\u0161ki materijal. U najstarijim slojevima konstatovani su tragovi zemljanog utvr\u0111enja iz starijeg gvozdenog doba. Arheolo\u0161ka iskopavanja sa prekidima jo\u0161 uvek traju.<\/p>\n<p>\n\t<strong>MANASTIR BEO\u010cIN &#8211; Beo\u010din<\/strong><\/p>\n<p>\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" alt=\"\" height=\"360\" src=\"http:\/\/juznobacki.okrug.gov.rs\/beocin-manastir-beocin.jpg\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p>\n\tManastir Beo\u010din, sa crkvom posve\u0107enom Vaznesenju Hristovom, sme\u0161ten je na severnoj padini Fru\u0161ke gore, u blizini puta za Beo\u010din. Njegova istorija prati se od sredine XVI veka, kada se prvi put pominje u turskom defteru. Za vreme Arsenija III \u010carnojevi\u0107a obnovili su ga monasi manastira Ra\u010de. Crkva manastira Beo\u010din okru\u017eena je sa ju\u017ene i zapadne strane konacima, \u010dije je spajanje dovr\u0161eno 1765. Sistemska obnova kompleksa zapo\u010deta je 1986.<\/p>\n<p>\n\t<strong>MANASTIR RAKOVAC &#8211; Rakovac<\/strong><\/p>\n<p>\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" alt=\"\" height=\"360\" src=\"http:\/\/juznobacki.okrug.gov.rs\/beoci-manastir-rakovac.jpg\" width=\"480\" \/><br \/>\n\tManastir Rakovac, sa crkvom posve\u0107enom sv. Kuzmanu i Damjanu, sme\u0161ten na severnoj strani Fru\u0161ke gore, prema predanju osnovao je krajem XV veka Raka Milo\u0161evi\u0107, veliki komornik despota Jovana Brankovi\u0107a. U XVII veku Rakovac je bio knji\u017eevni i prevodila\u010dki centar. U neposrednoj blizini manastira podignuta je 1751. grobljanska kapela, \u010diji su ikonostas oslikali Janko Halkozovi\u0107 i Vasilije Ostoji\u0107. Sistematska istra\u017eivanja, rekonstrukcija i konzervacija celine traju od 1953. u cilju vra\u0107anja njenog prvobitnog izgleda.<\/p>\n<p>\n\t\u00a0<\/p>\n<p>\n\t<strong>RELIGIJA<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>\n\t\t<strong>CRKVA SV. ARHAN\u0110ELA MIHAJLA<br \/>\n\t\t<\/strong>Susek<br \/>\n\t\t\u00a0<\/li>\n<li>\n\t\t<strong>CRKVA SV. GEORGIJA<br \/>\n\t\t<\/strong>Bano\u0161tor<br \/>\n\t\t\u00a0<\/li>\n<li>\n\t\t<strong>CRKVA SV. SAVE<\/strong><br \/>\n\t\t\u010cerevi\u0107<br \/>\n\t\t\u00a0<\/li>\n<li>\n\t\t<strong>PREOBRA\u017dENJSKA CRKVA<\/strong><br \/>\n\t\tBeo\u010di<br \/>\n\t\t\u00a0<\/li>\n<li>\n\t\t<strong>RIMOKATOLI\u010cKA CRKVA SV. JOSIPA<br \/>\n\t\t<\/strong>\u010cerevi\u0107<\/li>\n<\/ul>\n<p>\n\t<strong>DVORCI I LETNJIKOVCI<\/strong><\/p>\n<p>\n\t<strong>DVORAC \u0160PICEROVIH<\/strong> &#8211; Beo\u010din<br \/>\n\tweb: <a href=\"http:\/\/www.dvorci.info\/\">www.dvorci.info<\/a><\/p>\n<p>\tDvorac je sagradila porodica \u0160picer po projektu Steindal Imrea 1890-92. Ede \u0160picer je bio jedan od vlasnika Beo\u010dinske fabrike cementa. Dekoracija objekta diktirana je namenom i veoma uglednim ekonomskim statusom porodice \u0160picer. Danas, objekat je napu\u0161ten i ve\u0107 du\u017ee vreme bez namene. Donedavno u njemu je bila sme\u0161tena gradska biblioteka, radio, dom za vojne invalide i restoran. Iako ruiniran dvorac jo\u0161 uvek ima \u0161ta da poka\u017ee slu\u010dajnom prolazniku. Dvorac je evidentirano kulturno dobro. Dvorac nije otvoren za posetioce.<\/p>\n<p>\n\tSEOSKI TURIZAM<\/p>\n<p align=\"right\">\n\t<strong>EKO-ETNO KLUB \u010cEREVI\u0106 &#8211; \u010cerevi\u0107 <\/strong><br \/>\n\tAdresa: Heroja Ra\u0161e 42, \u010cerevi\u0107<br \/>\n\tTel: 021\/ 66-14-972<br \/>\n\t<a href=\"http:\/\/www.seoskiturizam-dunav-fruskagora.com\/\">www.seoskiturizam-dunav-fruskagora.com<\/a><\/p>\n<p>\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" alt=\"\" height=\"358\" src=\"http:\/\/juznobacki.okrug.gov.rs\/beocin-etno-klub-cerevic.jpg\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p>\tNauti\u010dki programi na Dunavu; Ribolovni turizam; Fru\u0161kogorski manastiri; Pe\u0161a\u010dke, biciklisti\u010dke ture kroz Fru\u0161ku Goru, Vinske ture;<br \/>\n\t\u00a0<\/p>\n<p>\n\tIZLETNI\u010cKI TURIZAM<\/p>\n<p>\n\t<strong>DE\u010cJE ODMARALI\u0160TE TESTERA<\/strong><br \/>\n\t\u010cerevi\u0107<br \/>\n\tTel: 021\/6611 299, 6612-306, 6613-458<\/p>\n<p>\n\tKONGRESNI TURIZAM<\/p>\n<p>\n\t<strong>CENTAR ZA PRIVREDNO-TEHNOLO\u0160KI RAZVOJ VOJVODINE<\/strong><br \/>\n\tAdresa: Potes Andrevlje, Bano\u0161tor<br \/>\n\tTel: 021\/480-2400<br \/>\n\t<a href=\"http:\/\/www.andrevlje.vojvodina.sr.gov.yu\/\">www.andrevlje.vojvodina.sr.gov.yu<\/a><\/p>\n<p>\n\t<strong>RIBOLOVNI TURIZAM<\/strong><\/p>\n<p>\n\t<strong>RIBOLOVNO UDRU\u017dENJE &#8222;JAZ&#8220;<\/strong><br \/>\n\tAdresa: Beo\u010din<br \/>\n\ttel: 063\/ 8575-071<\/p>\n<p>\n\t<strong>RIBOLOVNO UDRU\u017dENJE &#8222;OOSR KARA\u0160&#8220;<\/strong><br \/>\n\tAdresa: Trg BFC 1, Beo\u010din<\/p>\n<p>\n\t<strong>SUSE\u010cKI DUNAVAC<br \/>\n\t<\/strong>Susek<br \/>\n\ttel: 021\/457-509 <br \/>\n\t\u00a0<\/p>\n<p>\n\tLOVNI TURIZAM<\/p>\n<p>\n\t<strong>LOVI\u0160TE \u010cOT<\/strong><br \/>\n\tAdresa: Cementarska bb, Beo\u010din (LU &#39;&#39;Srnda\u0107&#39;&#39;)<br \/>\n\ttel: 021\/623-712<\/p>\n<p>\n\t<strong>LOVI\u0160TE \u010cEREVI\u0106<\/strong><br \/>\n\tAdresa: Vuka Karad\u017ei\u0107a 9a, \u010cerevi\u0107 (LD &#39;&#39;\u010cerevi\u0107)<br \/>\n\ttel: 021\/876-930<\/p>\n<p>\n\t<br \/>\n\tVI\u0160E INFORMACIJA:<\/p>\n<p>\n\t<strong>OP\u0160TINA BEO\u010cIN<\/strong><br \/>\n\tTelefon: 021\/870-260<\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Rade Ani\u010di\u0107<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 03, 07, 2010.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-13213","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13213"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13213\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}