{"id":12905,"date":"2010-04-15T00:00:00","date_gmt":"2010-04-14T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2010\/04\/15\/sajkaska-i-sajkasi-nekad-i-sad\/"},"modified":"2010-04-15T00:00:00","modified_gmt":"2010-04-14T22:00:00","slug":"sajkaska-i-sajkasi-nekad-i-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=12905","title":{"rendered":"\u0160ajka\u0161ka i \u0160ajka\u0161i &#8211; nekad i sad"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u0160ajka\u0161ka kroz objektiv Nenada Gli\u0161i\u0107a<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div id=\"post_message_650143\">\n<div style=\"text-align: justify; \">\n\t\t\u00a0<\/div>\n<div style=\"text-align: justify; \">\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Danas se pod \u0160ajka\u0161kom podrazumeva deo Ba\u010dke od u\u0161\u0107a Tise uz Dunav do Ka\u0107a, i uz Tisu do \u010curuga, a \u201eunutra\u201c do Nadalja i Gospo\u0111inaca.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Treba uzeti u obzir, da kad je \u0160ajka\u0161ka formirana, Dunav i Tisa nisu bili u sada\u0161njim koritima i da su neka od mesta, sada podalje od vode, bila na rekama ili njihovim rukavcima.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify; \">\n\t\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"center\">\n<p class=\"MsoNormal\">\n\t\t\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"325\" src=\"\/UserFiles\/Image\/nenadglisic\/polu-sajka.jpg\" width=\"520\" \/><br \/>\n\t\t\tPolu\u0161ajka iz 1768.<\/p>\n<\/p><\/div>\n<div style=\"text-align: justify; \">\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u201e\u0160ajka\u0161ka je dobila ime po \u0160ajka\u0161ima. \u0160ajka\u0161i su bili specifi\u010dan rod austrijske vojske, koji se kretao u uskim, duga\u010dkim brodovima, poznatim kao \u0161ajke. Ove vojne jedinice su operisale na Dunavu, Tisi, Savi i Mori\u0161u.<\/div>\n<p style=\"text-align: justify; \">\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u0160ajka\u0161ki bataljon, kao deo Vojne granice, formiran je 1763. godine. U po\u010detku, stanovni\u0161tvo regiona su u potpunosti sa\u010dinjavali Srbi, koji su bili hrabri i ve\u0161ti ratnici. \u0160ajka\u0161i su u\u010destvovali u mnogim bitkama protiv Turaka, a njihovo u\u010de\u0161\u0107e je bilo od velike va\u017enosti.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a01852. godine, \u0160ajka\u0161ki bataljon je transformisan u Titelski pe\u0161adijski bataljon. Ova vojna jedinica je ukinuta 1873. godine, a region je priklju\u010den Ba\u010dko-Bodro\u0161koj \u017eupaniji.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Danas je \u0160ajka\u0161ka uglavnom poljoprivredni kraj, sa razvijenom prehrambenom industrijom. Ipak, stanovnici regiona nisu zaboravili svoju slavnu pro\u0161lost.\u2019\u2019 (Vikipedija)\u00a0<\/p>\n<div style=\"text-align: center; \">\n<div align=\"center\">\n\t\t\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"435\" src=\"\/UserFiles\/Image\/mapa sajkaske.jpg\" width=\"446\" \/><\/div>\n<\/p><\/div>\n<div style=\"text-align: center; \">\n\t\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"347\" src=\"\/UserFiles\/Image\/nenadglisic\/dupla-sajka.jpg\" width=\"520\" \/><br \/>\n\t\tDupla \u0161ajka iz 1769.<\/div>\n<div style=\"text-align: center; \">\n\t\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"428\" src=\"\/UserFiles\/Image\/nenadglisic\/sajkasi-crtez.jpg\" width=\"520\" \/><br \/>\n\t\tOficir (levo) i redov \u0160ajka\u0161kog bataljona<\/div>\n<div style=\"text-align: center; \">\n\t\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"Sajkasi\" height=\"480\" src=\"\/UserFiles\/Image\/nenadglisic\/sajkasi.jpg\" width=\"408\" \/><br \/>\n\t\tSkenirano iz Enciklopedije Novog Sada<\/div>\n<div style=\"text-align: justify; \">\n\t\t<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Da li su ba\u0161 svi \u0160ajka\u0161i bili kr\u0161ni i nao\u010diti kao na slici, ko to zasigurno zna!<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 No, kada se danas o vojvo\u0111anima govori i kad se njihov karakter oslikava, to je stereotip da su u prvom redu neborbeni, nevojni\u010dki, nejuna\u010dki \u017eivalj, pomirljivi, blage naravi i \u0161eretskog duha. Odakle ovakav stereotip \u2013 pojma nemam. Mo\u017eda zato \u0161to ovde nije bilo hajdukovanja i gusala ve\u0107 uniformi, pravog vojni\u010dkog egzercira i gajdi.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 A istorijske \u010dinjenice su potpuno suprotne. Srbi vojnici u ovim krajevima posle propasti srednjevekovne srpske dr\u017eave, bez obzira da li su bili u carskim austrijskim ili kraljevskim ugarskim formacijama koje su \u010duvale Evropu od daljeg prodora Osmanlijske imperije, bili su vojnici najvi\u0161eg stepena respekta.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Kakvi su \u0160ajka\u0161i bili vojnici i pojave posredno govori i ovo:<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Maksim Zori\u0107. Dobar glas o Mo\u0161orinu proneo je \u0161irom Evrope, Maksim Zori\u0107, kapetan-lajtnant ruske carske vojske i jedini \u201etelohranitelj\u201c ruske carice Katarine Velike. Pri\u010da ka\u017ee da je samo on ostao \u017eiv i posle prestanka slu\u017ebovanja u privatnim odajama slavne imperatorke. Jednako tako se pri\u010da i da je upravo Maksim Zori\u0107 \u010duveni Orli\u0107 o kojem su i filmovi snimani.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Zaradiv\u0161i poprili\u010dan imetak, kapetan Zori\u0107 bogato se odu\u017eio rodnom kraju: mo\u0161orinskoj crkvi poklonio je barokni putir \u201eu spomen roditelja svojih\u201c, bio je prilo\u017enik i darodavac manastira Kovilj, a Zori\u0107eva familija sagradila je i crkvu u \u017dablju.\u2019\u2019 (Sa sajta MZ Mo\u0161orin)<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Ovo gore o raspusnoj ruskoj carici potseti me na mog prvog gimnazijskog profesora istorije \u2013 legendarnog Baga\u017ea, Milorada Dragojlova, studenta Sorbone, zaljubljenika u francusku kulturu, \u201ejednog iz plejade znamenitih profesora\u2019\u2019 (Enciklopedija NS). On profesor, a ja \u0111ak II Mu\u0161ke gimnazije u N. Sadu 1958-59. (u doba mog \u0111akovanja prerasla u gimnaziju J. J. Zmaj). Odgovaranje iz pitanja o carici Mariji Tereziji nije prihvatao ako odgovor doslovce ne sadr\u017ei: Marija Terezija je bila kurva.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Ovo dovodim u vezu sa \u0160ajka\u0161ima idu\u0107i putem predanja o o\u010daranosti austrijske carice svojim ovda\u0161njim vojnicima. (I da je \u010desto Srbe u li\u010dnu gardu uzimala &#8211; a tu se javlja ve\u0107 drugi stereotip o nama kao mu\u0161kar\u010dinama.) Po jednom od tih predanja i naziv Lala vezan je za susret carice sa njima.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u201e\u0160ajka\u0161i, isto nasadisti (nem. Tschaikisten), bili su deo dunavskih pomorskih snaga. Prvo se javljaju u sastavu re\u010dne flotile Ugarske, kasnije pak Carske Austrije. Kao vojnici imali su poseban status.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u0160ajka\u0161i dobijaju na zna\u010daju u vremenu kada Turci po\u010dinju da upadaju sa balkanskog na panonsko podru\u010dje. To je navelo ugarskog kralja Matiju Korvina da preduzme korake u pravcu reorganizacije \u0161ajka\u0161ke flotile. Njen sastav poja\u010dalo je srpsko stanovni\u0161tvo posle pada srpske despotovine. Uva\u017eavaju\u0107i njihov na\u010din \u017eivota u staroj postojbini, Matija Korvin organizuje \u0160ajka\u0161e po na\u010delu porodi\u010dne zadruge ili dru\u017eine. Zadruzi su pripadale one porodice \u010diji su \u010dlanovi slu\u017eili po rekama pod zastavom \u0161ajka\u0161kog kapetana \u201esa ma\u010dem ili veslom\u201c. Ugarski kralj je dozvoljavao \u0160ajka\u0161ima da sa porodicama \u017eive u logorima, tako da su ih u ratovima pratili \u017eene i deca. Po prestanku ratovanja, \u017eiveli su na svojim imanjima u krugu porodice. U miru, \u0160ajka\u0161i su bili gospodari u svojim naseljima, autonomno upravljaju\u0107i poslovima, u\u017eivaju\u0107i odre\u0111ene plemi\u0107ke povlastice. Govore\u0107i o \u0160ajka\u0161ima, istori\u010dar Gavrilo Vitkovi\u0107 je naglasio: \u201eJuna\u0161tvom i dura\u0161no\u0161\u0107u nadma\u0161ili su i same \u0160partance.\u201c Matiji Korvinu je dobro do\u0161la pomo\u0107 ratobornih Srba, \u201ekoji su se odlikovali gra\u0111enjem ubojnih la\u0111a i ve\u0161tinom vojevanja na vodi\u201c.<\/div>\n<div style=\"text-align: center; \">\n\t\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"480\" src=\"\/UserFiles\/Image\/nenadglisic\/grb-sajkaski-bataljon.jpg\" width=\"321\" \/><\/div>\n<div style=\"text-align: center; \">\n\t\t<br \/>\n\t\tGrb \u0160ajka\u0161kog bataljona.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify; \">\n\t\t\u00a0<\/div>\n<div style=\"text-align: justify; \">\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Na vrhu je golub sa maslinovom gran\u010dicom u kljunu. Da li simbolizuje mir (u donjem delu nazirem tekst sa re\u010dima pax) ili mo\u017eda biblijskog goluba koji je Noji doneo vest o kopnu&#8230;\u00a0Grb je iz Petrovaradina po\u0161to je u njemu bila glavna komanda austrijskih snaga na ovom podru\u010dju.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 U bici kod Petrovaradina 1526, uo\u010di Moha\u010dke bitke, \u0160ajka\u0161i su pod komandom despota Radi\u010da Bo\u017ei\u0107a uspe\u0161no pobedili osmansku flotilu. Sa druge strane, jedan razlog za tursko osvajanje Beograda 1521. vidi se u odbijanju \u0160ajka\u0161a pod komandom Petra Ov\u010darevi\u0107a da se bore, nakon \u0161to im godinama nije bila ispla\u0107ena plata. Posle osvajanja Ugarske od strane Turaka, Austrija, koja je nasledila deo Ugarske, naselila je veliki broj \u0160ajka\u0161a u Gornju zemlju u dana\u0161njoj Slova\u010dkoj i sa njima pokrenula svoju dunavsku flotilu.<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u0160ajka\u0161i su bili u \u010dvrstom sastavu austrijske re\u010dne flote na Dunavu sve do 19. veka, a po njima osnovana je i provincija \u0160ajka\u0161ka u dana\u0161njoj Ba\u010dkoj. Po jednom predanju, \u0160ajka\u010da poti\u010de od \u0160ajka\u0161a, to da je prvo bila njihova kapa. Glavni brodovi \u0160ajka\u0161a bile su \u0160ajke, vesla\u010dki brodovi ili la\u0111e sli\u010dne malim galijama, sa jednim jarbolom ili bez jarbola, i obi\u010dno sa jednim topom naoru\u017eane.\u2019\u2019 (Vikipedija)<\/div>\n<div align=\"center\">\n\t\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"center\">\n\t\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"297\" src=\"\/UserFiles\/Image\/nenadglisic\/sajka.jpg\" width=\"520\" \/><br \/>\n\t\tSkenirano iz Enciklopedije Novog Sada<\/div>\n<p>\n\t\t<br \/>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0U ovom delu Vojvodine i Ba\u010dke, u dana\u0161njoj \u0160ajka\u0161koj su: Titel, Lok, Gardinovci, Kovilj, Ka\u0107, \u0160ajka\u0161, Vilovo, Mo\u0161orin, \u0110ur\u0111evo, \u017dabalj, \u010curug, Nadalj, Gospo\u0111inci i Budisava.<\/p>\n<p>\n\t\t\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Nastoja\u0107u da ta mesta, vi\u0161e slikama nego re\u010dju, prika\u017eem i drugima.<\/p>\n<\/div>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Nenad Gli\u0161i\u0107<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 15, 04, 2010.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160ajka\u0161ka kroz objektiv Nenada Gli\u0161i\u0107a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12905","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12905","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12905"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12905\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12905"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12905"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12905"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}