{"id":12898,"date":"2013-01-01T00:00:00","date_gmt":"2012-12-31T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2013\/01\/01\/kovilj-2\/"},"modified":"2013-01-01T00:00:00","modified_gmt":"2012-12-31T23:00:00","slug":"kovilj-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=12898","title":{"rendered":"Kovilj"},"content":{"rendered":"

\u0160ajka\u0161ka kroz objektiv Nenada Gli\u0161i\u0107a<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\t\u201eKovilj je selo vi\u0161evekovne istorije i bogate tradicije. Na osnovu materijalnih dokaza, lako se mo\u017ee utvrditi da je na mestu dana\u0161njeg Kovilja, naselje postojalo jo\u0161 pet i po hiljada godina pre nove ere. Postojalo je i kasnije, u vreme Rimljana i Avara, postojalo je i u Srednjem veku, a pisani tragovi o njegovom postojanju se mogu pratiti tek od X\u0406\u0406\u0406 veka. Osim Kovilja u istom ataru je postojalo jo\u0161 nekoliko sela i zaselaka, a katastarske knjige bele\u017ee Adu, Bor\u0111o\u0161, Venjerac, Graiselo, Gudure, Zelenku, Slatine, Crvenku i Prnjavor. Sva ta sela su nestala negde, u vetrovima istorije ili su se utopila u dana\u0161nji Kovilj, a danas traju jedino kao nazivi pojedinih delova koviljskog atara.\u201c (Jovanovi\u0107, 2003).<\/p>\n

\t\"\"
\n\tDonjokoviljska crkva je u prvom planu.<\/p>\n

\tU XV\u0406\u0406\u0406 veku naselje je poznato pod nazivom \u201eKabul\u201c, a dana\u0161nji naziv Kovilj je dobio po mnogobrojnoj cvetnoj mirisnoj travi kovilju (Stipa pennata), koja je rasla u okolini manastira (\u0110or\u0111evi\u0107,1891).<\/p>\n

\t\"\"<\/p>\n

\n\t
\n\t\"\"
\n\tU Gornjem Kovilju.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tU Donjem Kovilju.<\/p>\n

\tKovilj su nekada \u010dinila dva sela: Donji i Gornji Kovilj. Oni su nastajali i postepeno rasli i to najpre Donji Kovilj (\u0160anac) uz \u010duveni manastir, a kasnije i Gornji Kovilj. Donji Kovilj kao stara naseobina, postojao je jo\u0161 pre doseljenja Srba pod Arsenijem \u0406\u0406\u0406, 1650. godine. Tada se malobrojno stanovni\u0161tvo uglavnom bavilo lovom, ribolovom i se\u010dom drva u ritu.<\/p>\n

\n

\t\"\"<\/p>\n

\n\tOdlazak da se obi\u0111e stoka u ritu, sa dva kera u \u010damcu.<\/p>\n

\n\t
\n\t\"\"
\n\tU Gornjem Kovilju: ku\u0107a je gorela za vreme ma\u0111arske Bune 1848-49. ali je popravljena. Doma\u0107ini su izgradili novu ku\u0107u, ali \u010duvaju i ovu.<\/p>\n

\tUz to bili su i dobri vojnici koji su \u010duvali stra\u017eu \u201ena koviljskom \u0161ancu\u201c, koji je pripadao podunavskoj vojnoj granici (\u0110or\u0111evi\u0107, 1891). Stanovnici Donjeg Kovilja i danas se ponose svojim poreklom i neretko da bi se razlikovali od stanovnika iz Gornjeg dela zajedni\u010dkog naselja, nazivaju sebe \u0160an\u010danima, a ne Kovilj\u010danima.
\n\tGornji Kovilj je nastao 1746. godine. Tada se doselio veliki broj grani\u010dara, Srba iz Subotice. Stanovni\u0161tvo se bavilo zanatstvom, poljoprivredom i trgovinom.
\n\tKovilj\u010dani su pripadali i \u0161ajka\u0161kom bataljonu od 1763. godine, pa do njegovog ukidanja 1873. godine. \u0160ajka\u0161i su bili posade malih, lakih i brzih drvenih \u010damaca kojima su se slu\u017eili u borbama protiv Turaka, spre\u010davaju\u0107i ih da pre\u0111u Dunav, Tisu i Savu (Kolarov, Vi\u0111ikant, 1997). Tih godina, ta\u010dnije 1869. godine, izvr\u0161en je popis po kojem je u selu \u017eivelo 3.359 stanovnika.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tO vodi na kojoj je Kovilj svedo\u010di veliki broj roda u selu.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tU srednjoj ku\u0107i rodio se pesnik Laza Kosti\u0107<\/p>\n

\tDa bi se isu\u0161ili podunavski i potiski ritovi 1870. godine je po\u010dela izgradnja nasipa i kr\u010denje \u0161uma radi stvaranja oranica. Samim tim se menja zanimanje stanovni\u0161tva koje sve vi\u0161e po\u010dinje baviti poljoprivredom. <\/p>\n

\t\"\"
\n\tKao i iz cele \u0160ajka\u0161ke i iz Kovilja su nadaleko cenjene lubenice.<\/p>\n

\tOko 1900. godine Kovilj je bio veoma razvijen, posedavao je ciglanu i parni mlin za snabdevanje strujom, a pred sam po\u010detak Prvog svetskog rata brojao je preko 5200 stanovnika.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tZa specijalne goste cipovke sam naru\u010divao u pekari \u0110or\u0111a \u0160ovljanskog.<\/p>\n

\tPri izbijanju Prvog svetskog rata, mobilisani \u0161ajka\u0161i su bili podeljeni po svim austrijskim frontovima. Me\u0111utim, ni \u0161ajka\u0161i, kao ni ostali Srbi u austrijskoj vojsci, nisu hteli da se bore za opstanak Habsbur\u0161ke monarhije, tako da su se masovno predavali protivnicima ili be\u017eali sa fronta i krili se u pozadini (Kolarov, Vi\u0111ikant,1997). Broj\u010dano stanovni\u0161tvo se u selu konstantno pove\u0107avalo iz godine u godinu. U posleratnom periodu stanovni\u0161tvo se pove\u0107alo na 5.400 \u017eitelja.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tSpomenik poginulim dobrovoljcima – Soluncima podignut je izme\u0111u dva rata.<\/p>\n

\tRadni\u010dki revolucionarni pokret imao je duboke korene na ovim prostorima. U\u010desnici \u2013 povratnici Oktobarske revolucije, nadahnuti idejama odmah su prionuli da ih propagiraju i sprovode u svom kraju. Ubrzo se osnivaju partijske \u0107elije, koje su poja\u010dale uticaj na postoje\u0107e politi\u010dke i dru\u0161tvene organizacije. Uporedo sa tim stvaraju se zanatske organizacije, zemljoradni\u010dke zadruge, a \u010ditaonice, sokolska i sportska dru\u0161tva postaju steci\u0161ta pripadnika avangarde (Kolarov, Vi\u0111ikant,1997). U tom periodu u Kovilju je \u017eivelo 5.752 stanovnika (Georgijevi\u0107, 1991).<\/p>\n

\t\"\"
\n\tNa spomen-plo\u010di pi\u0161e:
\n\t\u201eU ovoj ku\u0107i izrasla su dva nezaboravna svetla imena borbene istorije Kovilja: student Ilija Ne\u0161in i prva organizacija SKOJ-a formirana 1940.\u201c<\/p>\n

\n

\t\"\"<\/p>\n

\n\tNa Arkanju, pored \u010darde \u201eNa kraju sveta\u201c je obele\u017eeno mesto sa koga su se borci prebacivali u Srem.<\/p>\n

\n

\tPeriod Drugog svetskog rata na ovim prostorima zapam\u0107en je, kako po zlu i patnji, tako i po hrabrosti njegovih \u017eitelja. Ve\u0107 pri rasplamsavanju rata, u Kovilju su osnovane organizacije SKOJ-a i KPJ-u, koje su se aktivno uklju\u010dile u borbu protiv okupatora. Kao posledica ratnih zbivanja stanovni\u0161tvo u selu se smanjilo na 5.368, \u0161to se i vidi na popisu iz 1948. godine.<\/p>\n

\tDana 15. oktobra 1944. godine selo je do\u010dekalo slobodu i tada su se Donji i Gornji Kovilj spojili u jedno selo. Od 1953. godine populacija sela se pove\u0107ava sve do 1971. godine, zatim se smanjuje do 1981. godine, zbog sve ve\u0107ih odlazaka mladih u grad po zavr\u0161etku \u0161kolovanja (Georgijevi\u0107, 1991; Kolarov, Vi\u0111ikant, 1997).
\n\tU periodu od 1981. do 1991. godine Kovilj se nalazi u fazi vitalne stagnacije, ali ne i depopulacije. Natalitet je bio u sporom opadanju, a mortalitet u porastu usled procesa starenja poljoprivrednog stanovni\u0161tva. Godine 1991. u Kovilju je \u017eivelo 5.239 stanovnika, a do 1996. godine taj broj se uve\u0107ao na 5.476 zbog dolaska izbeglica sa ratom zahva\u0107enih podru\u010dja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Po popisu iz 2002. godine broj stanovnika je bio 5.599. Projekcija broja stanovnika predvi\u0111a blagi porast do 2021. godine (Vlatkovi\u0107, 1998.). (Tekst sa sajta Kovilj)<\/p>\n

\t\"\"<\/p>\n

\t\"\"
\n\tRakijadu \u201eParastos dudu\u201c nose entuzijasti, a pose\u0107uju pre svega poznavaoci ovog sve re\u0111eg \u017eestokog pi\u0107a. <\/p>\n

\t\"\"
\n\tPre neku godinu lovci su izgradili na \u0160lajzu streli\u0161te za glinene golubove.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tDoru\u010dak pred tradicionalni novembarski lov za goste Lova\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tRibolov je bio jedno od tradicionalnih zanimanja, a sada su tu ve\u0161tinu preuzeli oni koji to rade pre svega iz u\u017eivanja.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tMesto isto – godi\u0161nja doba razi\u010dita.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tNe da se izmeriti da li je Akranj omiljeniji kao ribolovna voda ili …<\/p>\n

\t\"\"
\n\t… mesto na kojoj je \u010duvena \u010darda.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tRit, koji su Kovilj\u010dani \u201eko svoj d\u017eep znali\u201c, sada je za\u0161ti\u0107eno prirodno dobro.<\/p>\n

\t\"\"
\n\tManastir \u010dije se osnivanje pripisuje svetom Savi, je bez konkurencije najve\u0107a znamenitost Kovilja.<\/p>\n

\t\"\"<\/p>\n

\tMotiv koji se na slikama naj\u0161e\u0107e vi\u0111a kad je re\u010d o Kovilju. No, mnogi ne znaju da kapela ne pripada manastiru, ve\u0107 da je to Vodica – religijsko kultno mesto sa isceljuju\u0107om vodom, \u010dijeg bunara vi\u0161e nema. <\/p>\n

\tO ovome, i o drugom pone\u010dem, bi\u0107e re\u010di u bar jo\u0161 jednom nastavku.<\/p>\n

\t\"\"<\/p>\n

Autor:<\/strong> Nenad Gli\u0161i\u0107
\nDatum:<\/strong> 01, 01, 2013.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160ajka\u0161ka kroz objektiv Nenada Gli\u0161i\u0107a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12898","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12898"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12898\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}