{"id":12877,"date":"2013-01-01T00:00:00","date_gmt":"2012-12-31T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2013\/01\/01\/sajkas-naselje-na-petokrakoj-raskrsnici-puteva\/"},"modified":"2013-01-01T00:00:00","modified_gmt":"2012-12-31T23:00:00","slug":"sajkas-naselje-na-petokrakoj-raskrsnici-puteva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=12877","title":{"rendered":"\u0160ajka\u0161 – naselje na petokrakoj raskrsnici puteva"},"content":{"rendered":"

\u0160ajka\u0161ka kroz objektiv Nenada Gli\u0161i\u0107a<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t
\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160ajka\u0161, ranije Kovilj Sveti Ivan i Kovilj Sentivan sa 4550 stanovnika drugo je po veli\u010dini naselje u titelskoj op\u0161tini, udaljeno od sedi\u0161ta 20 kilometara. Podignut je na raskrsnici potiskog i podunavskog puta, na ju\u017enoj ba\u010dkoj lesnoj terasi, koja je zbog visinske razlike u odnosu na mo\u010dvarnu aluvijalnu ravan bila pogodna za naseljavanje. Bio je \u0160ajka\u0161 i naselje koje je omogu\u0107avalo odmor i kona\u010denje karavanima i putnicima \u0161to su se kretali potiskim i podunavskim putem.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U srednjem veku postojala je i tvr\u0111ava kao dokaz bezbednosti ovoga mesta po njih. Prvi pomen tvr\u0111ave je iz 1254. godine. Po\u010detkom 14. veka u dokumentima se sre\u0107e naziv Scentyuan. Pretpostavlja se da mu je ime Sentivan u srednjem veku dao feudalac Sentivanji. Kada su Turci zavladali \u0160ajka\u0161kom u njihovim defterima se Sentivan bele\u017ei u titelskoj nahiji. Najraniji turski popis 1554. zabele\u017eio je osam ku\u0107a u Sentivanu, 1570. bilo ih je 18, a 1590. pove\u0107ao se na 25 domova. Kroz 17. vek \u0160ajka\u0161 se ne spominje, jer je, kao i ve\u0107ina \u0161ajka\u0161kih sela, u to doba i\u0161\u010dezao i postao pustara. Do 30-ih godina 18. veka bio je pustara u sastavu koviljskog grani\u010darskog \u0161anca. Kao malo naselje, koje su prisvojili grani\u010dari iz Kovilja, zabele\u017een je 1731. pod imenom Mali Sentivan. Verovatno je u to doba i nastao naziv Kovilj Sentivan i Kovilj(ski) Sveti Ivan. U vremenu nagle ma\u0111arizacije naselje dobija ime \u0160ajka\u0161sentivan (Sajkasszentivan), u zna\u010denju \u0160ajka\u0161ki Sveti Ivan, kako bi se u komunikaciji razlikovao od Sentivana u gornjoj Ma\u0111arskoj. Kada su posle Prvog svetskog rata naseljima vra\u0107ana srpska imena, nove vlasti ovom mestu nisu vratile ime Kovilj Sveti Ivan, nego su iz ma\u0111arske slo\u017eenice izostavile drugi deo, Sentivan, a zadr\u017eale \u0160ajka\u0161.<\/p>\n

\tPrilaz centru od Titela<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\tLevo – za \u017dabalj; desno autoput i Kovilj; pravo Mo\u0161orin, i Titel (pravo, pa kod crkve desno).<\/p>\n

\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160ajka\u0161 je bio u sastavu slavonskog generalata, a od 1745. je uklju\u010den u Potisku granicu. Posle ukidanja granice bio je \u017eupanijsko mesto, da bi se 1769. u drugom krugu priklju\u010dio novoosnovanom \u0160ajka\u0161kom bataljonu. Posle njegovog ukidanja 1873. ponovo je u jurisdikciji ba\u010dko-bodro\u0161ke \u017eupanije. U sastavu ove \u017eupanije, odnosno, titelskog sreza, \u0160ajka\u0161 se br\u017ee razvijao i koristio je svoje prednosti, pre svega trgova\u010dki put koji je i\u0161ao od Novog Sada za Banat i Nema\u010dko-banatsku regimentu. Od uklju\u010divanja u \u0160ajka\u0161ki bataljon 1769. broj stanovnika sela je stalno rastao. Te prve godine popisano je 523 \u010deljadeta u 65 ku\u0107a, a poslednje bataljonske godine (1872) u 294 ku\u0107e \u017eivelo je 1770 stanovnika.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\tTr\u017eni centar<\/p>\n

\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Od vremena kada se bele\u017ee zanatlije (1815) u \u0160ajka\u0161 se iz provincijala doselio \u0107ur\u010dija Ilija Marinkovi\u0107. Imali su Sentivanci i \u010dizmara Jovana Bobi\u0107a. Izvesni Hercenhajter je dr\u017eao kr\u010dmu i 1819. je kupio \u201eplac\u201c za podizanje nove kr\u010dme. I trgovac Georgije Dobrojevi\u0107 je 1827. u svojoj ku\u0107i otvorio kr\u010dmu. Pored kr\u010dmi, ve\u0107 tradicionalno \u0160ajka\u0161 je imao gostionice za prihvatanje putnika namernika (svrati\u0161ta), pa je nare\u010deni trgovac dr\u017eao svrati\u0161te \u201eKod zlatnog krsta\u201c, koje je kasnije pre\u0161lo u vlasni\u0161tvo Gavrila Pisarevi\u0107a. I prvi trgovac o kome se ne\u0161to zna bio je Mihailo Avramovi\u0107. Posle ukidanja Bataljona zapo\u010dinju novi odnosi u privredi. Osniva se 1903. zemljoradni\u010dka zadruga, a 1906. Narodna banka deoni\u010darskog dru\u0161tva. Izme\u0111u dva svetska rata \u0160ajka\u0161 ima zemljoradni\u010dku zadrugu (1924-1940), dva mlina i ciglanu, a 1936. dobija fabriku mle\u010dnih proizvoda namenjenih izvozu sira u Gr\u010dku i Egipat. Ukupno ima i 65 zanatlija.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u201eDana\u0161nja crkva gra\u0111ena je od 1818. do 1821. godine. Stradala je za vreme vojnih operacija u revoluciji 1848\/9. godine pa je ponovo obnovljena. Toranj iznad satova zavr\u0161avao se piramidom pokrivenom obi\u010dnim plehom obojenim crvenom bojom. Tokom Prvog svetskog rata zvonik je dobio dana\u0161nji izgled sa pozla\u0107enim krstom na vrhu. Radovi na crkvi nastavljeni su i posle rata i kona\u010dno zavr\u0161eni 1924. godine. Hram predstavlja karakteristi\u010dan primer pravoslavnih crkava iz prve polovine XIX veka.
\n\tUnutra\u0161njost hrama posve\u0107enog svetom Dimitriju nije tako reprezentativan kao spolja\u0161nost. Prvi ikonostas imao je samo \u010detiri ikone, rad \u010duvenog srpskog slikara Dimitrija Avramovi\u0107a, ro\u0111enog u \u0160ajka\u0161u, a koji je oslikao i Sabornu crkvu u Beogradu. Osim toga oslikao je ikonostas i zidove Kara\u0111or\u0111eve crkve u Topoli, ikonostas manastira Vrdnika (Ravanica), pravoslavne crkve u Futogu itd. Prerana smrt spre\u010dila ga je da oslika ikonostas u svom rodnom selu.\u201c
\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Pre zdanja sada\u0161nje crkve u Sentivanu je bila crkva koja je posve\u0107ena Svetom Dimitriju. Ona se nalazila preko puta sada\u0161nje crkve, na mestu gde se danas nalazi parohijalna ku\u0107a. <\/p>\n

\t\u0160kola<\/p>\n

\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Prva \u0161kola otvorena je posle 1772. godine. Imali su Sentivanci 1785. \u201eprostu\u201c \u0161kolu, ali bez u\u010ditelja. Sve te zgrade zidane su od lo\u0161eg materijala, ali nije poznato kada je selo dobilo bolju \u0161kolsku zgradu u kojoj se u\u010dilo do revolucije 1848-9. godine. Najraniji poznati u\u010ditelj je Jovan Gruji\u0107. Posle ujedinjenja Vojvodine sa Srbijom 1919. sve osnovne \u0161kole, pa tako i \u0161ajka\u0161ka, pretvorene su u dr\u017eavne narodne \u0161kole.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\tU \u0160ajka\u0161u sam nai\u0161ao na vi\u0161e o\u010duvanih starih ku\u0107a koje daju mestu izgled autenti\u010dno vojvo\u0111anski.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\tVe\u0107i broj slika iz \u0160ajka\u0161a iskoristio sam da predstavim narodno graditeljstvo vojvo\u0111anskog sela.<\/p>\n

\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Od 1918. u svim \u0161ajka\u0161kim mestima postojale su \u010ditaonice organizovane po nacionalnoj osnovi, a me\u0111u tri mesta sada\u0161nje titelske op\u0161tine koja su imala biblioteku bio je i Kovilj Sveti Ivan, tj. \u0160ajka\u0161. Prve novine u \u0160ajka\u0161koj bio je list \u0160ajka\u0161ki glas koji je 1898. pokrenuo Stevan Stevanovi\u0107, sve\u0161tenik iz Kovilj Sv. Ivana.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Danas je \u0160ajka\u0161 mesto u ekspanziji, na petokrakoj raskrsnici puteva prema Novom Sadu, \u017dablju, Mo\u0161orinu, Titelu i prema Kovilju, odnosno, direktnom vezom sa me\u0111unarodnim putem E-75. (Tekst Kolak Dragana)<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Na izlasku prema Mo\u0161orinu je obele\u017eje u spomen mo\u0161orinskom parohu proti Vla\u0161kali\u0107u koga su tu pogubili za vreme januarske racije 1942. U crkvi je velika slika sa likovima \u017ertava racije iz \u0160ajka\u0161a.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Na ju\u017enom zidu crkve je nadgrobna plo\u010da jednog od pilota poginulih u vazdu\u0161noj borbi iznad \u0161ajka\u0161a u kratkom aprilskom ratu 1941. Spomenik pilotima je pored puta za Titel, bli\u017ee Gardinovcima, na mestu gde je pao pogo\u0111eni avion.<\/p>\n

\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160ajka\u0161ka Mundijada je prili\u010dno jedinstvena u mno\u0161tvu vojvo\u0111anskih \u201e…ijada\u201c.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\tSlikano dolaze\u0107i iz Budisave.<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\tCiglana i silos su pored puta za Kovilj.
\n\t\u00a0<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

Autor:<\/strong> Nenad Gli\u0161i\u0107
\nDatum:<\/strong> 01, 01, 2013.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160ajka\u0161ka kroz objektiv Nenada Gli\u0161i\u0107a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12877","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12877","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12877"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12877\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12877"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12877"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}