{"id":12353,"date":"2009-08-31T00:00:00","date_gmt":"2009-08-30T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2009\/08\/31\/curug-i-curuska-regata\/"},"modified":"2009-08-31T00:00:00","modified_gmt":"2009-08-30T22:00:00","slug":"curug-i-curuska-regata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=12353","title":{"rendered":"\u010curug i \u010curu\u0161ka regata"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Istori\u010dari i poznavaoci srpske politike krajem XIX i u XX veku jo\u0161 spominju doprinos pukovnika Zarija Jovanovi\u0107a \u010ci\u010de, narodnog heroja Radivoja \u0106irpanova, dr\u017eavnika Laze Pa\u010dua, a oni kojima umetnost i muzika oplemenjuju du\u0161u dive se stvarala\u0161tvu slikara Teodora Ili\u0107a \u010ce\u0161ljara i \u0110or\u0111a Krsti\u0107a, kao i akademika, kompozitora i knji\u017eevnika Petra Konjovi\u0107a.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div align=\"justify\">\n<style type=\"text\/css\">\n\t<!--\n\t\t@page { margin: 2cm }\n\t\tP { margin-bottom: 0.21cm }\n\t-->\n\t<\/style>\n<\/p><\/div>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" align=\"justify\" style=\"margin-bottom: 0cm;\"><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" hspace=\"6\" height=\"235\" width=\"298\" vspace=\"6\" align=\"left\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Avgust2009\/curuska-regata-foto.jpg\" alt=\"\" \/>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Pronalasci i nau\u010dni radovi koje je za sobom ostavio Jovan Tucakov jo\u0161 su od velikog zna\u010daja za medicinu i biologiju, dok su dobrotvornim radom pravoslavnim vernicima poznati episkop jegarski Porfirije &#8211; Prvoslav Peri\u0107 i episkop dalmatinski Fotije &#8211; Rade Sladojevi\u0107.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Iz malog mesta kraj Tise je i austrijska carica Marija Terezija.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ponos \u010curu\u017eana je i hram Vaznesenja Gospodnjeg sa ikonostasom \u0110or\u0111a Krsti\u0107a i velikim zvonom \u201ekontra G\u201c sa ikonom svetog \u0110or\u0111a, dr\u017eavnim grbom i likovima vladara koje te\u017ei 4.775 kilograma. Za ovaj hram \u010curu\u017eani ka\u017eu da je tre\u0107i po veli\u010dini u Srbiji, a zvono \u201ekontra G\u201c tre\u0107e po veli\u010dini u Evropi. Simbol \u010curuga predstavlja i vetrenja\u010da, koja je sagra\u0111ena 1846. i danas, sa potpuno o\u010duvanim mehanizmom, ali bez krila, gordo i veli\u010danstveno stoji na ulasku u selo. Kadrovi vetrenja\u010de u seriji \u201eSala\u0161 u malom ritu\u201c snimani su upravo u \u010curugu.<\/font><\/font><br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u201e<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Selo u srcu\u201c, kako \u010curu\u017eani vole da zovu svoje mesto jedno je od najstarijih vojvo\u0111anskih naselja. \u010curug se prvi put ovim imenom spominje 1238, a nalazi se u trouglu izme\u0111u Novog Sada, Zrenjanina i Be\u010deja. Sme\u0161ten je na obali Tise, na nadmorskoj visini od 82 metra, \u0161to nadma\u0161uje maksimalni vodostaj Tise za oko osam metara, zbog \u010dega je vekovima unazad bio privla\u010dan za naseljavanje. U vreme vladavine Marije Terezije projektovana je regulacija toka reke Tise, koja je zavr\u0161ena nakon 28 godina, 1875, podizanjem nasipa.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Do tada, \u010curug je bio glavno re\u010dno pristani\u0161te i trgova\u010dki centar za sela \u0160ajka\u0161ke, \u0161to je doprinelo brzom razvoju sela, velikim brojem stanovnika i trgovine kao glavnim zanimanjem. Nakon regulacije toka, \u010curug je dobio re\u010dno korito, zvano za ljude bez du\u0161e, Mrtva Tisa, a za one sa du\u0161om, Stara Tisa, ukupne du\u017eine 23 km, prose\u010dne \u0161irine 80 i dubine pet metara, dok je na nekim mestima do tla korita izmereno i 12 metara.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Projekat Marije Terezije \u010curu\u017eane je trgovce u\u010dinio poljoprivrednicima i zanatlijama, a od trgova\u010dkog centra prose\u010dno ba\u010dko selo sa (ne)iskori\u0161\u0107enim turisti\u010dkim potencijalom. Dana\u0161nja omladina sa svojim planovima za svoje selo iskoristila je potencijal Stare Tise i organizovala \u010duru\u0161ku regatu, koja je pored odli\u010dne zabave, dru\u017eenja i rekreacije, poznata i po prvom organizovanom svetskom turniru u \u201esisanju vesla\u201c. Sun\u010danog i toplog dana, 8. avgusta ove godine, odr\u017eana je sedma po redu \u010duru\u0161ka regata.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ko je pobedio, ko je bio poslednji, ko je veslao, a ko je i\u0161ao sa pentom, kakve su bile nagrade, ko je organizator, a ko u\u010desnici, ko je pobedio u sisanju vesla, apsolutno je nebitno! Bitno je da \u010curu\u017eani i oni koji to nisu, po\u0161tuju i cene \u0161ta im je priroda podarila, jer ni svojim ni tu\u0111im \u0111ubretom i sme\u0107em nisu zagadili primer ekolo\u0161ke sredine. Moto i cilj \u010duru\u0161ke regate nije pobeda ili nagrada, nego da ljudi do\u0111u u \u0161to ve\u0107em broju, da se dru\u017ee i u\u017eivaju, da se upoznaju sa blagodetima i prirodom koju nesebi\u010dno daje Stara Tisa, i na kraju, da se u\u010desnici odli\u010dno provedu i zabave, kako na vodi, tako i na ve\u0107 tradicionalnoj regata \u017eurci.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Sa \u010duru\u0161kog \u0161tranda do gradi\u0161tanskog mosta, karavan od tridesetak \u010damaca plovio je u meandru \u201eBorja\u0161ki prosek\u201c uz pratnju lokalnih ribo\u010duvara, dok su pecaro\u0161i i kupa\u010di, sa svojih pontona, u\u010desnicima pru\u017eali srda\u010dnu podr\u0161ku.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Da li je kuvanje riblje \u010dorbe u \u010damcu koji se takmi\u010di na regati normalno? Naravno da jeste, to je u \u010curugu sasvim normalna stvar. Ljudi mnogo vole da jedu riblju \u010dorbu, pa su morali i dok se takmi\u010de da je spremaju. Uz \u010damac gde je bila ekipa, vukli su jo\u0161 jedan sa strane, u kome se ceo dan u kotli\u0107u, na laganoj vatrici kr\u010dkala riblja \u010dorba. Ali to nije sve, neki su okretali i prase na ra\u017enju u \u010damcu koji se tako\u0111e trkao na regati! Ako ne verujete, do\u0111ite dogodine na \u010duru\u0161ku regatu.<br \/>\n<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"right\">Preuzeto sa <a href=\"http:\/\/www.curuskaregata.com\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">www.curuskaregata.com<\/a> <\/div>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Dejan Vla\u0161ki<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 31, 08, 2009.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istori\u010dari i poznavaoci srpske politike krajem XIX i u XX veku jo\u0161 spominju doprinos pukovnika Zarija Jovanovi\u0107a \u010ci\u010de, narodnog heroja Radivoja \u0106irpanova, dr\u017eavnika Laze Pa\u010dua, a oni kojima umetnost i muzika oplemenjuju du\u0161u dive se stvarala\u0161tvu slikara Teodora Ili\u0107a \u010ce\u0161ljara i \u0110or\u0111a Krsti\u0107a, kao i akademika, kompozitora i knji\u017eevnika Petra Konjovi\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12353","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12353"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12353\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}