{"id":12140,"date":"2009-06-26T00:00:00","date_gmt":"2009-06-25T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2009\/06\/26\/deklaracija-o-zajednickoj-inicijativi-za-zelene-staze-biciklom-do-roda\/"},"modified":"2009-06-26T00:00:00","modified_gmt":"2009-06-25T22:00:00","slug":"deklaracija-o-zajednickoj-inicijativi-za-zelene-staze-biciklom-do-roda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=12140","title":{"rendered":"Deklaracija o zajedni\u010dkoj inicijativi za Zelene staze Biciklom do roda"},"content":{"rendered":"

Sve\u010dano potpisivanje Deklaracije organizovano je u Farka\u017edinu 26. juna 2009. Predstavnici 17 mesnih zajednica su simboli\u010dnim potpisom dali podr\u0161ku ovoj inicijativi.<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

\n

Izvor: Zelena mre\u017ea Vojvodine<\/a>
\n<\/font><\/p>\n

\"\"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zelene staze „Biciklom do roda“ deo su mre\u017ee zelenih staza u Vojvodini Panonski put mira (Via Pacis Pannoniae) \u010diji je cilj promocija odr\u017eivog – \u201ezelenog“- turizma, za\u0161tita i unapre\u0111enje biodiverziteta i doprinos ruralnom razvoju. Zelene staze „Biciklom do roda“ okupile su ljude iz sela, povezale prirodu, kulturno nasle\u0111e i poljoprivredu a brigu o njima vodi\u0107e lokalno stanovni\u0161tvo, turisti\u010dke organizacje, ekolo\u0161ke organizacije i udru\u017eenja gra\u0111ana . Ova mre\u017ea Zelenih staza pru\u017ei\u0107e realnu \u0161ansu razvoju lokalne ekonomije.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zelene staze „Biciklom do roda“ predstavljaju turisti\u010dku mre\u017eu regiona u kojem su povezana sela i gradovi Ba\u010dke i Banata. Oboga\u0107uju\u0107i ponudu sela kroz koja prolaze, utica\u0107e \u0107e i na turisti\u010dku ponudu gradova Novog Sada, Zrenjanina i Pan\u010deva. Zelene staze povezuju: Specijalni rezervat prirode „Koviljsko – petrovaradinski rit“ (4.840 ha, IBA podru\u010dje RS007IB), Titelski breg (11.000 ha, RS006IBA), Srednje potami\u0161je (5.500 ha, RS013IBA), Gornje potami\u0161je (20.000 ha, RS012IBA) sa Specijalnim rezervatom prirode „Stari Begej – Carska bara“ (5.500 ha, RS011IBA).
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zelene staze „Biciklom do roda“ fokusiraju se, pre svega, na veliki broj gnezde\u0107ih parova belih roda, \u010dija populacija u ovom regionu predstavlja petinu ukupne populacija belih roda u Republici Srbiji. Voze\u0107i bicikl ovim stazama, nailazi\u0107ete na gnezda belih roda, gotovo u svakoj ulici svakog naselja kroz koje budete prolazili. Pored roda, na ovom podru\u010dju zabele\u017eeno je i do 250 drugih vrsta ptica, od kojih je najve\u0107i broj ptica gnezdarica (140 vrsta). Ovaj region je migratorna stanica od neprocenjivog me\u0111unarodnog zna\u010daja za velika jata pataka, gusaka, vranaca, \u0161ljukarica, \u010daplji, ka\u0161ikara, \u010digri i galebova. Najre\u0111e gnezdarice podru\u010dja su orao belorepan i crna roda. Kao raritet, 2008. godine, zabele\u017eena je \u010daplja govedarka u me\u0161ovitoj koloniji.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Region obuhva\u0107en Zelenim stazama \u201eBiciklom do roda“ bogat je i po svojim geografskim karakteristikama kao i raznovrsno\u0161\u0107u biljnih vrsta. Poplavna podru\u010dja reka Dunav, Tisa, Tami\u0161 i Begej izra\u017eajna su podru\u010dja fluktuacije vodostaja i meandriranja ovih reka kroz ravni\u010darske delove. Nadmorska visina ovog regiona kre\u0107e se od 71 do 87 metara. Izuzetak predstavlja Titelski breg, kao jedinstvena lesna geomorfolo\u0161ka celina sa o\u010duvanom reliktnom stepskom vegetacijom, \u010diji strmi i visoki lesni odseci dosti\u017eu i 55 metara. Breg, koji dosti\u017ee visinu od 143 metra, sa svojim odsecima, uskim lesnim dolinama, terasama i surducima, zna\u010dajno bogati geografsku raznolikost ovog regiona. Zapravo, on je jedan od najvrednijih objekata geonasle\u0111a ne samo u Srbiji ve\u0107 i u Evropi (ProGeo) i predvi\u0111en je za Geo-Park. U jednom od mo\u0161orinskih surduka, pod nazivom Dukatar mo\u017ee se videti presek ove lesne zaravni. Najnoviji rezultati istra\u017eivanja pokazuju da je to jedan od najzna\u010dajnijih paleoklimatskih i paleoekolo\u0161kih arhiva tokom 650 000 godina na evropskom tlu.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ovaj region u celini sadr\u017ei i veliko kulturno i istorijsko nasle\u0111e. Galerije naivne umetnosti u Uzdinu i Kova\u010dici, Muzej Mihajla Pupina u Idvoru i Spomen soba Uro\u0161a Predi\u0107a u Orlovatu, zna\u010dajni su reprezenti kulture ovog podru\u010dja. Veliki broj pravoslavnih, rimokatalo\u010dkih i protestantskih crkava predstavljaju bogato multikonfesionalno nasle\u0111e regiona. Zna\u010dajno je spomenuti Manastir Kovilj, kapelu Sv. Nikole u Mo\u0161orinu, zadu\u017ebinu prote Svetozara Vla\u0161kali\u0107a (projektovao arhitekta \u0110or\u0111e Tabakovi\u0107, a ikonostas oslikao Uro\u0161 Predi\u0107), zatim crkvu Vavedenja Bogorodice u Orlovatu (projektovao arhitekta Dragi\u0161a Bra\u0161ovan, a oslikao Uro\u0161 Predi\u0107), kao i crkvu u Uzdinu \u010diji je ikonostas oslikao Konstantin Danil, jedan od najzna\u010dajnijih bidermajer slikara prve polovine 19. veka u istoriji slikarstva Vojvodine.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Region nudi gostima i veliki izbor kupali\u0161ta, mesta za pecanje i kampovanje, vikend naselja, restorana doma\u0107e kuhinje, privatan sme\u0161taj, kao i jedinstveno gostoprimstvo stanovni\u0161tva – nasle\u0111e vekovne mirne koegzistencije velikog broja razli\u010ditih nacija, etni\u010dkih grupa i konfesija (Srbi, Ma\u0111ari, Rumuni, Slovaci, Nemci, Romi, Hrvati, Makedonci, Crnogorci, Bugari). Upravo ta raznolikost jeste civilizacijsko i kulturno nasle\u0111e i specifi\u010dno bogatstvo regiona.<\/font><\/p>\n<\/div>\n

Autor:<\/strong> Redakcija Ravnica INFO
\nDatum:<\/strong> 26, 06, 2009.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve\u010dano potpisivanje Deklaracije organizovano je u Farka\u017edinu 26. juna 2009. Predstavnici 17 mesnih zajednica su simboli\u010dnim potpisom dali podr\u0161ku ovoj inicijativi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12140","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12140","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12140"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12140\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12140"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12140"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12140"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}