{"id":12049,"date":"2009-06-02T00:00:00","date_gmt":"2009-06-01T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2009\/06\/02\/narodna-igra\/"},"modified":"2009-06-02T00:00:00","modified_gmt":"2009-06-01T22:00:00","slug":"narodna-igra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=12049","title":{"rendered":"Narodna igra"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Kulturno-zabavna aktivnost Titeljana izme\u0111u dva rata<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div align=\"justify\">\n<meta content=\"text\/html; charset=utf-8\" http-equiv=\"CONTENT-TYPE\" \/><br \/>\n<title><\/title><br \/>\n<meta content=\"OpenOffice.org 3.0  (Win32)\" name=\"GENERATOR\" \/><\/p>\n<style type=\"text\/css\">\n\t<!--\n\t\t@page { margin: 2cm }\n\t\tP { margin-bottom: 0.21cm }\n\t-->\n\t<\/style>\n<\/p><\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" align=\"justify\" style=\"margin-bottom: 0cm;\"><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Narodna igra je ranije bila va\u017ean sastavni deo \u017eivota ljudi i bila je, u njenom izvornom obliku sa svim zna\u010denjima i funkcijama koje je imala, jedino mogu\u0107a u seoskim sredinama. Tradicionalna igra u selima je bila manje podlo\u017ena promenama i uticajima sa strane. Istra\u017eiva\u010di i prou\u010davaoci narodne igre porede\u0107i seosku igru, koju vide kao potrebu svakodnevnog \u017eivljenja, sa igrom u gradskim sredinama ka\u017eu da ova potonja ima rekreativni karakter. I ne samo to, igra je u gradu izgubila raniju funkciju i zna\u010denje.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" align=\"justify\" style=\"margin-bottom: 0cm;\"><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Iako je narodna igra jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih ljudskih aktivnosti, u kojoj \u010dovek u\u010destvuje i duhovno i fizi\u010dki, poznato je da ona ostavlja najmanje materijalnih svedo\u010danstava. Tako je i u Titelu. Ovo je pri\u010da o igrankama i zabavi u Titelu izme\u0111u dva svetska rata i ne\u0161to posle. Se\u0107anja nekih ljudi, koji su u ono vreme bili mom\u010di\u0107i. Titel koji je oduvek slovio kao varo\u0161, imao je, i danas ima, raznolik nacionalni sastav stanovni\u0161tva, pa je u igrama na zajedni\u010dkim skupovima bivalo me\u0111usobnog pro\u017eimanja i me\u0161anja igara i time su menjale osnovni oblik, trpe\u0107i uticaje onih drugih.   <\/font><\/font> <\/p>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" align=\"justify\" style=\"margin-bottom: 0cm;\"><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Me\u0111utim, svaki od pripadnika ovih naroda imao je u Titelu i svoja mesta gde je negovao igru sa nacionalnim karakteristikama, te su odr\u017eavane i \u201enacionalne igranke\u201c. Srbi su nedeljom i\u0161li u kafanu \u201eKod \u010cavi\u0107a\u201c i igrali \u201eukolo\u201c. Nemci su svoje igranke odr\u017eavali u kafani \u201eKod Hesa\u201c svake nedelje i svirao je duva\u010dki orkestar vatrogasnog dru\u0161tva. Kasnije, kada je otvoren, u domu Kulturbunda. U\u010ditelj igranja je bio Ludvig \u0160tarc. Ma\u0111ari su svoj \u010darda\u0161 igrali u ku\u0107i kod Vukovih, a kasnije u Katoli\u010dkom domu i vodila ih je u\u010diteljica \u0160arika. <\/font><\/font> <\/p>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" align=\"justify\" style=\"margin-bottom: 0cm;\"><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 S druge strane, postojala je raznolikost i u pogledu socijalnog statusa, te se i to odra\u017eavalo na kulturno-zabavni \u017eivot Titeljana. Titelsko dru\u0161tvo je bilo podeljeno na klasnoj osnovi, pa su i igranke bile po istom principu. Seljaci (ratari) su se okupljali na raskrsnici dana\u0161njih ulica Mo\u0161orinske i \u0160ajka\u0161ke (\u201eslepa\u010dki \u0161or\u201c) na rogalj. Mali gra\u0111anski svet je i\u0161ao u Sokolanu \u201ena selo\u201c (poselo), gde su igrali narodna kola i imali su svoj tambura\u0161ki orkestar, kojim su rukovodili Nikola Kiri\u0107 i Stevan Vujkov. Bio je to zanatlijsko-trgova\u010dki stale\u017e. Onaj vi\u0161i trgova\u010dki stale\u017e i\u0161ao je u hotel \u201eAnker\u201c na tanc-\u0161ule. Bilo je to pre Drugog rata i ne\u0161to posle njega. Oni su ve\u0107 imali pravi orkestar za igranke. Za klavirom je svirala Marija Klugenau, izbeglica iz carske Rusije, na udaraljkama (bubnjevi) je svirao Ivan Vukov, a tanc-majstor je dolazio iz Be\u010dkereka \/ Petrograda (dana\u0161nji Zrenjanin), izvesni Mrk\u0161i\u0107. \u0160kola igranja je radila samo tokom zime. <\/font><\/font> <\/p>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" align=\"justify\" style=\"margin-bottom: 0cm;\"><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Izme\u0111u dva svetska rata u Titelu je bilo vi\u0161e dru\u0161tava i dru\u017eina koje su se pored igre (folklora) bavile i drugim kulturnim aktivnostima. Diletantsko dru\u0161tvo \u201eOlimpija\u201c osnovano je 1935. godine. Osniva\u010d, predsenik i umetni\u010dki rukovodilac bio je Milo\u0161 Mika Stefanovi\u0107, koji je pored vojne akademije zavr\u0161io i muzi\u010dki konzervatorijum (Be\u010d-Budimpe\u0161ta). Dru\u0161tvo je imalo guda\u010dko-duva\u010dki orkestar i d\u017eez-orkestar. Guda\u010dki deo orkestra \u010dinili su muzi\u010dki obrazovani \u010dlanovi, a duva\u010dki deo su \u010dinili \u010dlanovi vatrogasnog orkestra.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" align=\"justify\" style=\"margin-bottom: 0cm;\"><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ma\u0111arsko-katoli\u010dko dru\u0161tvo je osnovano 1938. godine. Dru\u0161tvo je bilo me\u0161ovitog nacionalnog sastava. Prvi predsednik je bio Mihajlo Jankovi\u0107, a umetni\u010dki rukovodilac Lala Kolar. Pored raznih me\u0161ovitih priredbi izvedena je i opereta \u201eHavajska ru\u017ea\u201c na ma\u0111arskom jeziku uz u\u010de\u0161\u0107e celog orkestra Diletantskog dru\u0161tva \u201eOlimpija\u201c. Operetu je re\u017eirao i dirigovao orkestrom Mika Stefanovi\u0107, glavni izvo\u0111a\u010di su bili brat i sestra Tatai. <\/font><\/font> <\/p>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" align=\"justify\" style=\"margin-bottom: 0cm;\"><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Posle Drugog svetskog rata u Titelu je 1945. osnovano Kulturno-umetni\u010dko dru\u0161tvo \u201eBra\u0107a Luka\u010d\u201c, sa dramskom sekcijom, horom i orkestrom. Osniva\u010d i umetni\u010dki rukovodilac bio je Ivan Vukov. Muzi\u010dki rukovodilac bio je Bogdan Bogdanovi\u0107 Rudi, nastavnik muzike. \u010clanovi orkestra bili su B. Bogdanovi\u0107, Braca Cigljarev, Sava Ro\u0161ulj, Ivan Vukov i pripadnici mesnog vojnog bataljona. U sastavu hora bila je titelska mlade\u017e i dirigovao je pripadnik bataljona, poznat pod partizanskim imenom Papica, ro\u0111en u Mo\u0161orinu, koji je kasnije postao pravoslavni sve\u0161tenik, zapopiv\u0161i se negde u Slavoniji. Pevane su najpoznatije borbene pesme iz tog vremena, ali su pevali (u originalu) jugoslovensku, rusku, englesku i ameri\u010dku himnu. Muzi\u010dka pratnja u predstavi \u201eKraji\u0161nik\u201c, dramske sekcije ovog dru\u0161tva, bio je Tambura\u0161ki orkestar \u201ePataki\u201c. Odlaskom Ivana Vukova 1946. u profesionalno pozori\u0161te zamire rad ovoga dru\u0161tva. <\/font><\/font> <\/p>\n<div align=\"justify\"> <\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" align=\"justify\" style=\"margin-bottom: 0cm;\"><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Po se\u0107anju Ivana Vukova i Laze \u010cur\u010di\u0107a napisao Dragan Kolak.<\/font><\/font><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Rade Ani\u010di\u0107<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 02, 06, 2009.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kulturno-zabavna aktivnost Titeljana izme\u0111u dva rata<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12049","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12049","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12049"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12049\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}