{"id":11901,"date":"2009-03-21T00:00:00","date_gmt":"2009-03-20T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2009\/03\/21\/junaci-iz-bitaka-kod-vilova-u-revoluciji-1848-49-godine\/"},"modified":"2009-03-21T00:00:00","modified_gmt":"2009-03-20T23:00:00","slug":"junaci-iz-bitaka-kod-vilova-u-revoluciji-1848-49-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=11901","title":{"rendered":"Junaci iz bitaka kod Vilova u Revoluciji 1848-49. godine"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong><\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div align=\"justify\">\n<style type=\"text\/css\">\n\t<!--{cke_protected}%3C!%2D%2D%0A%09%09%40page%20%7B%20margin%3A%202cm%20%7D%0A%09%09P%20%7B%20margin-bottom%3A%200.21cm%20%7D%0A%09%2D%2D%3E-->\n\t<\/style>\n<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<strong><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Jovan <span lang=\"sh-YU\">Stefanovi\u0107<\/span> <span lang=\"sh-YU\">Vilovski <\/span><\/font><\/font><\/strong><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\"><span lang=\"sh-YU\">(<\/span><\/font><\/font><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">1821-1902)<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n<style type=\"text\/css\">\n\t<!--{cke_protected}%3C!%2D%2D%0A%09%09%40page%20%7B%20margin%3A%202cm%20%7D%0A%09%09P%20%7B%20margin-bottom%3A%200.21cm%20%7D%0A%09%2D%2D%3E-->\n\t<\/style>\n<\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\"><span lang=\"sh-YU\">B<\/span>io je sin grani\u010darskog kaplara Damjana Stefanovi\u0107a i Marije Popovi\u0107. Rodio se 24. juna 1821. godine u Crepaji kod Pan\u010deva. Rano je ostao bez roditelja. Prilikom odlu\u010divanja kojim pozivom \u0107e se baviti, kolebao se izme\u0111u slikarstva i profesionalne vojne karijere. Mada je imao slikarskog dara ipak se opredelio za takozvanu Matemati\u010dku \u0161kolu u Pan\u010devu. Ta \u0161kola spremala je za <span lang=\"sh-YU\">austrijsku<\/span> vojsku kartografe i druge tehni\u010dke kadrove. Pored geodezije, kartiranja i matematike, u njoj se u\u010dila op\u0161ta istorija, istorija ratova i geografija.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Godine \u0161kolovanja Vilovski je proveo u veoma te\u0161kim uslovima. Probijao se kroz \u017eivot kako je umeo i znao. Posle tri godine \u0161kolovanja, on zavr\u0161ava \u0161kolu kao drugi u rangu. Po\u0161to je polo\u017eio zavr\u0161ne ispite i napustio pan\u010deva\u010dku <span lang=\"sh-YU\">\u201e<\/span>Matematiku\u201c, Stefanovi\u0107 sedam godina, od 1838. do 1845, radi kao geodeta i topograf za potrebe <span lang=\"sh-YU\">austrijskog<\/span> general\u0161taba.<\/p>\n<p>\t<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Posle sedam godina provedenih u geodetsko-kartografskoj slu\u017ebi, Stefanovi\u0107 postaje 1845. potporu\u010dnik, a dve godine kasnije, 1847, pola\u017ee general\u0161tabni ispit. <\/font><\/font><\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Revolucija, koja je izbila godinu dana kasnije, zatekla ga je u Be\u010du, kao oficira <span lang=\"sh-YU\">austrijskog<\/span> general\u0161taba. On je u\u017eivao puno poverenje vojnih vlasti, i sa njihovom dozvolom priklju\u010duje se srpskim oru\u017eanim jedinicama koje je organizovao Glavni odbor srpskog pokreta u Vojvodini.<br \/>\n\t<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">O ulozi Jovana Stefanovi\u0107a u Buni ima jedno zanimljivo svedo\u010danstvo Ja\u0161e Ignjatovi\u0107a, objavljeno u njegovim Memoarima: <\/font><\/font><\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t\u201e<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Stefanovi\u0107 je bio mlad oficir, tako Stratomirovi\u0107eva doba. Veran tip banatske srpske rase. Malo posuvlji mladi\u0107, srednjeg stasa, crnkasta proporcionalna lica, \u017eustre naravi, okretan. Iz razgovora odmah se poznalo da je inteligentan, studiozan i svojoj temi \u017earo odat. U dru\u0161tvu je bio razgovoran, ne\u0161to pedant, ne\u0161to sarkasti\u010dan i rado je ton davao.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Bilo je i ambicije dosta, no to u nekim prilikama nije zgore&#8230;<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">&#8230;Stefanovi\u0107 je u srpskom ustanku znatnu ulogu igrao. \u017dar i odanost stvari koju je prihvatio, \u017eelja za znatnom karijerom krepili su njegovu ambiciju.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Veliko je poverenje u te\u010daju u\u017eivao kod Raja\u010di\u0107a i \u0160upljikca, Majerhofera i Kni\u0107anina. Bio je pouzdana ruka svakom koji mu je \u0161to poverio.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Stefanovi\u0107, kad god je vojevao pokraj i sa drugima, a i pokraj Stratomirovi\u0107a, Kni\u0107anina, uvek se izvrsnim pokazao; borbe u \u0160ajka\u0161koj godine 1849, gde je Stefanovi\u0107 \u017eivo u\u010destvovao, izvukli su i od samog protivnika, priznanje i vojni\u010dko \u0161tovanje&#8230; <\/font><\/font><\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p align=\"right\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">(Jakov Ignjatovi\u0107, Memoari, Nolit-Beograd str. 268 i 269)<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Tokom 1848-49. Jovan Stefanovi\u0107 se borio u nekoliko zna\u010dajnih bitaka. U\u010destvovao je u borbama kod Sentoma\u0161a, Neuzina i Vr\u0161ca. Najve\u0107i svoj vojni podvig izveo je 01. 04. 1849. kod sela Vilovo. On se bio slu\u010dajno zatekao na polo\u017eajima kod Vilova kad su ma\u0111arske jedinice napale pozicije srpskih snaga. Stefanovi\u0107 je preuzeo komandu i odbacio trostruko ja\u010deg neprijatelja. Za taj svoj podvig dobio je <span lang=\"sh-YU\">austrijski<\/span> plemi\u0107ki predikat \u201evitez od Vilova\u201c &#8211; VILOVSKI.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"right\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">(Enciklopedija <span lang=\"sh-YU\">J<\/span>ugoslavije, Jugoslavenski leksikografski zavod, tom 8, str.144, izdanje iz 1971.)<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">U knjizi Mihajla Polita Desan\u010di\u0107a \u201eKako je to bilo u nas Srba u Buni godine 1848.\u201c Polit izme\u0111u ostalog navodi: \u201ekrvava bitka kod Mo\u0161orina i Vilova bila je najve\u0107e juna\u010dko delo srpskog naroda u ovim (vojvo\u0111anskim) krajevima\u201c, pa zatim izme\u0111u ostalog zaklju\u010duje: \u201eSrpski narod, ni godine 1848, nikad nije pomi\u0161ljao na to, da se bori za \u0161to drugo, do li za svoju srpsku narodnost, pa ako su u toku doga\u0111aja iz godine 1849, u ovoj monarhiji neprijatelji srpskog naroda postali i neprijatelji monarhije, te je srpski narod razvitak doga\u0111aja mislio upotrebiti u svoju korist, to mu se ne mo\u017ee zameriti.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Ovo se nikad nije moglo niti smelo tuma\u010diti, kao da je srpski narod hteo da bude oru\u0111e be\u010dke kamarile protiv njezinih neprijatelja. Ovu veliku zabludu trebalo bi Srbi svagda i svugde da opovrgavaju, jer je to ne samo velika <span lang=\"sh-YU\">istorijska<\/span> neistina, nego se takvo \u0161to nikada ne bi slagalo sa karakterom srpskog naroda.\u201c<br \/>\n\t<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Zanimljiv je i detalj iz memoarske knjige \u201eIz \u017eivota jednog c. k. oficira <span lang=\"sh-YU\">austrijsko<\/span> \u2013 srpskog 1848. i 1849.\u201c izdate u Zemunu, str. 167. gde se Vilovski prise\u0107a kako je okupljao srpsku vojsku za odlu\u010dnu bitku: <\/font><\/font><\/div>\n<p lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t\u00a0<\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t\u201e<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">U Vilovu na\u0111emo kapetana Kosti\u0107a (oca na\u0161eg velikog pesnika Laze Kosti\u0107a) \u2013 nap. autora <span lang=\"sh-YU\">teksta,<\/span> i <span lang=\"sh-YU\">topd\u017eijskog<\/span> oficira Filipa Marinkovi\u0107a sa topovima, koji su gotovo bez ikakve za\u0161tite bili. Sa najve\u0107om rado\u0161\u0107u pridru\u017ee se nama svi stanovnici.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Opisuju\u0107i bitku kod Vilova i Mo\u0161orina \u0111eneral Iv. S. Pavlovi\u0107 u knjizi \u0160ajka\u0161ka 1848. \u2013 1849. na str. 185 izme\u0111u ostalog navodi:<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t\u201e<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">I tako neznatne srpske trupe, samo do pre dva tri dana dezorganisane i rasturene, sada pod komandom energi\u010dnih, ume\u0161nih i istrajnih komandanata, brzo sakupljene i ure\u0111ene salomi\u0161e sa Titelske visoravni kod Mo\u0161orina i Vilova, Percelovu ofanzivu u \u0160ajka\u0161koj&#8230;<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">&#8230; Sa uro\u0111enom mu oholo\u0161\u0107u i preziranjem malobrojne srpske snage, na Titelskoj visoravni, on ju je suvi\u0161e potcenjivao; nije ni pomi\u0161ljao da njenu malobrojnost dopunjuju izvrsne osobine srpskog vojnika, pod komandom primernih stare\u0161ina, spremnih i odva\u017enih komandanata.\u201c<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">U istoj knjizi tako\u0111e je interesantan podatak da je u navedenoj bitki Percel postavio napadne kolone prema Vilovu polukru\u017eno i sa tri baterije otvorio jaku vatru na polo\u017eaje kod Vilova i na selo&#8230; Vilovo je od neprijateljskih <span lang=\"sh-YU\">artiljerijskih<\/span> zrna jako stradalo&#8230;\u201c<br \/>\n\t<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Uspesi na bojnom polju jo\u0161 vi\u0161e su u\u010dvrstil<span lang=\"sh-YU\">i<\/span> pozicije Vilovskog u <span lang=\"sh-YU\">austrijskoj<\/span> vojsci, \u0161to je u dodeljivanju plemi\u0107ke titule na\u0161lo i svoju formalnu potvrdu. S nesmanjenim ambicijama i nadama u blistavu vojnu karijeru, Vilovski je posle Revolucije, s poja\u010danim elanom i \u017earom, nastavio slu\u017ebu u <span lang=\"sh-YU\">austrijskoj<\/span> vojsci. To je trajalo sve do 1865. god<span lang=\"sh-YU\">ine<\/span> kada je Vilovski zbog politike i odnosa u <span lang=\"sh-YU\">austrijskoj <\/span><\/font><\/font><font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">vojsci koji su je doveli u takav polo\u017eaj da je te\u0161ka srca i duboko razo\u010daran zatra\u017eio penzionisanje.<\/font><\/font><\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Posle napu\u0161tanja vojske i penzionisanja, Vilovski \u017eivi u Be\u010du, jo\u0161 punih 37 godina, sve do svoje smrti. Poslednji period svog \u017eivota od 1865. do 1902. Vilovski je, posvetio hidrologiji i publicisti\u010dkom radu.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Bio je pristalica Narodne slobodoumne stranke i iskren po\u0161tovalac i pristalica narodnog tribuna, Svetozara Mileti\u0107a. Dom Vilovskog u Be\u010du bio je centar srpske kolonije, a sam Vilovski bio je dugo godina predsednik be\u010dke srpske pravoslavne crkvene op\u0161tine. Umro je 25. marta 1902. i sahranjen na Centralnom be\u010dkom groblju.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Iako je u Be\u010du pro\u017eiveo 37 godina, Vilovski se u njemu ose\u0107ao kao u tu\u0111ini. Iz njegovih dnevnika nedvosmisleno proizilazi da je Austriju smatrao tu\u0111om zemljom, u kojoj nije \u017eeleo \u010dak ni da bude sahranjen. Spone koje su nekada vezivale mladog carskog oficira za habzbur\u0161ku dinastiju i monarhiju definitivno su popucale.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">I tako Vilovski, na nekoliko dana pred svoju smrt, bele\u017ee\u0107i u svoj dnevnik ove potresne re\u010di \u201eJa koji sam ljubio svoj narod, koji sam za njega i s njim vojevao, da nemam pedlja zemlje u sredini svog naroda&#8230; samo me ne sahranjujte u Be\u010du. Ne ostavljajte me ovde u tu\u0111instvu da trunem.\u201c<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Ipak je Vilovski sahranjen u Be\u010du. Vremenom je sa njegova groba uklonjen nadgrobni spomenik s reljefom njegova lika, jer je uprava groblja prodala njegovu grobnicu jednom be\u010dkom gra\u0111aninu, koji je zatim tu i sahranjen. Na dnu rake le\u017ee i danas kosti Jovana Stefanovi\u0107a Vilovskog.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Da li \u0107e mo\u017eda <span lang=\"sh-YU\">V<\/span>ilov\u010dani jednog dana po\u017eeleti da njihovom vitezu ispune poslednju \u017eelju i prenesu posmrtne ostatke u Vilovo da ne trunu u tu\u0111ini?!!<\/font><\/font><\/p>\n<p lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\"><br \/>\n\t<\/font><\/font><\/p>\n<p lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n<style type=\"text\/css\">\n\t<!--{cke_protected}%3C!%2D%2D%0A%09%09%40page%20%7B%20margin%3A%202cm%20%7D%0A%09%09P%20%7B%20margin-bottom%3A%200.21cm%20%7D%0A%09%2D%2D%3E-->\n\t<\/style>\n<\/p>\n<p lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\"><strong><span lang=\"sh-YU\">Tanasije<\/span> <\/strong><span lang=\"sh-YU\"><strong>\u0106ur\u010di\u0107<\/strong> <\/span>(1817 \u2013 1902)<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">U velikoj <span lang=\"sh-YU\">bitki<\/span> kod Mo\u0161orina i Vilova 1\/13 aprila 1949. kada su Ma\u0111ari sna\u017eno odbijeni i prinu\u0111eni da se povuku iz ve\u0107eg dela \u0160ajka\u0161ke, zna\u010dajnu ulogu odigrao je tada poru\u010dnik \u0161ajka\u0161ke vojske Tanasije \u0106ur\u010di\u0107.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Tanasije \u0106ur\u010di\u0107 je ro\u0111en u \u010curugu 1817. ili 1818. <span lang=\"sh-YU\">godine,<\/span> a umro u Beogradu 1902. ili 1903. godine. Za izuzetne zasluge u borbama protiv Ma\u0111ara bio je odlikovan vite\u0161kim krstom Leopoldova ordena. Bio je omanjeg stasa, ko\u0161tunjav, crnomanjast, imao je duguljasto lice i jak podbradak, prav velik nos, i nosio je kratke brkove. Bio je \u0107utljive naravi.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Za vlade kneza Mihaila Obrenovi\u0107a, stupio je u srpsku vojsku. Kao odli\u010dan oficir, veoma predan, slu\u017ebi, vanredno hrabar i energi\u010dan, naro\u010dito se odlikovao u borbama za vreme rata za oslobo\u0111enje i nezavisnost 1876-1878. <\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Jo\u0161 dugo posle rata slu\u017eio je u vojsci do svoje 68 godine, kada je sa \u010dinom po\u010dasnog pukovnika stavljen u penziju. <\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Pukovnik Tanasije, Tasa \u0106ur\u010di\u0107 u svom \u010dlanku \u201ePrilog istoriji doga\u0111aja na godine 1848-1849\u201c, \u201eBranik\u201c 1902. br. 114 &#8211; opisao je no\u0107ni napad oko jedan sat po pono\u0107i 1\/13 aprila na Veliki petak koj<span lang=\"sh-YU\">i<\/span> su <span lang=\"sh-YU\">izvele<\/span> srpske snage po sporazumu Stratimirovi\u0107a sa Jovanom Stefanovi\u0107em Vilovskim i Milivojem Pertovi\u0107em \u2013Blaznavcem na ma\u0111arske trupe prite\u0161njene izme\u0111u bara i Sentivana. Napad je izvr\u0161ila kolona sastavljena od srbijanskih dobrovoljaca, 300 \u0160ajka\u0161a i dva topa pod komandom \u0161ajka\u0161kog poru\u010dnika Tanasija \u0106ur\u010di\u0107a.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t\u201e<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">U jedan sahat po pono\u0107i krenem se, izdav\u0161i najstro\u017eu zapovest vojnicima, da niko ne sme govoriti, ni pu\u0161iti, ve\u0107 najve\u0107a ti\u0161ina da vlada, a kada budu na neprijateljeve predstra\u017ee nai\u0161li, da nastojavljaju, da ih ugu\u0161e, kako bi izbegli pucnjavu. Tako ja pre\u0111em preko nasipa Drvarice. U najve\u0107oj ti\u0161ini mar\u0161ira\u0161e moji vojnici na neprijatelja, kad se najedanput za\u010du: \u201eHalt, wer ist da?\u201d (Stoj , ko ide?). Iza toga nasta rvanje, a potom pu\u0161karanje; vi\u0161e njih moji su vojnici poubijali, no neki su odbegli svom logoru.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Kada sam prispeo na jednu visinu, postavim tu moja dva topa i komandujem:<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t\u201c<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Zweites Bataillon zum Sturm!\u201d (Drugi bataljon na juri\u0161!)<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Na moju komandu opale topovi i plotun iz pu\u0161aka; jo\u0161 i drugi put zapovedim paljbu, kako iz topova tako i iz pu\u0161aka, pa onda produ\u017eim dalje nastupanje ma\u0111arskom logoru. Vidim sad ,da je neprijatelj u najve\u0107oj zabuni, tako da se i njegova baterija u begstvo dala, i tek se kod koviljske \u0161ume zaustavila. Zora ve\u0107 po\u010dela da svi\u0107e, te se sada pokaza ma\u0111arska kavaljerija, koja kada me smotri, u\u010dini napad na moje topove, ja ih do\u010dekam na pu\u0161komet, i dam kako iz topova granatama, tako iz pu\u0161aka plotun izbaciti, te ih raspr\u0161tim.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Zatim zapovedim mojim vojnicima, da uz paljbu lagano ustupaju. Nisam znao, da je <span lang=\"sh-YU\">Stratomirovi\u0107<\/span> me\u0111u tim iz svoje pozicije iza\u0161ao, i pre\u0161ao Drvaricu, sa svom pe\u0161adijom (bez topova) i ve\u0107 postrojio protiv neprijatelja strelja\u010dki lanac. Vide\u0107i to, sad pohitam k njemu i javim mu, kako sam nalog izvr\u0161io i da se sada Percel sa svojim \u010ditavim korom k nami pribli\u017euje. Na to <span lang=\"sh-YU\">Stratomirovi\u0107<\/span> izda zapovest, da se odmah Drvarica pre\u0111e, i svak svoje mesto da zauzme.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Na kratko vreme za tim Percel, sa celom svojom vojskom stupi u ofanzivu i po\u010dne u\u017easnu kanonadu na nas, i dade juri\u0161ati vi\u0161e puta, no svagda bude sjajno odbijen. Borba je do podne trajala, i Percel bude primoran da se opet u Varadin vrati.\u201d I kako navodi u svojim \u201eUspomename general \u0110or\u0111e Stratomirovi\u0107\u201d: \u201e\u2026Posle tolikih nezgoda, do\u0111e dan pobede\u2026\u201d<\/font><\/font><\/p>\n<p>\n\t\u00a0<\/p>\n<p lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n<style type=\"text\/css\">\n\t<!--{cke_protected}%3C!%2D%2D%0A%09%09%40page%20%7B%20margin%3A%202cm%20%7D%0A%09%09P%20%7B%20margin-bottom%3A%200.21cm%20%7D%0A%09%2D%2D%3E-->\n\t<\/style>\n<\/p>\n<p lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\"><strong>V<span lang=\"sh-YU\">ojvoda<\/span> <span lang=\"sh-YU\">Stevan<\/span> <\/strong><span lang=\"sh-YU\"><strong>Kni\u0107anin<\/strong> <\/span>(1807 &#8211; 1855)<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"right\" alt=\"\" height=\"350\" hspace=\"6\" src=\"\/UserFiles\/Image\/O Sajkakoj\/Istorija\/stevan-petrovic-knicanin.jpg\" vspace=\"6\" width=\"250\" \/>Vojvoda Stevan Petrovi\u0107 Kni\u0107anin, ro\u0111en je 1807.god. u Kni\u0107u kod Kragujevca, po kome je stekao nadimak, a umro je 1855. u Beogradu. Po\u010deo je kao kao momak kod kneza Milo\u0161a, da bi 1835. bio postavljen za na\u010delnika sreza jaseni\u010dkog, a 1839. unapre\u0111en je za na\u010delnika Smederevskog okruga.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Poznato je da je za sna\u017eenje i sigurnost narodnog pokreta u Vojvodini 1848. i 1849 god. od velikog uticaja bila \u010dinjenica, \u0161to je Srbija prihvatila i obilno pomagala stvar svoje bra\u0107e preko Save i Dunava. Iz Srbije su dolazili ne samo naoru\u017eani dobrovoljci sa stare\u0161inama, ve\u0107 je otuda prena\u0161an i sav drugi <span lang=\"sh-YU\">materijal,<\/span> naro\u010dito oru\u017eje i municija. U junu i julu 1848. znatan broj dobrovoljaca pre\u0161ao je iz Srbije u Vojvodinu. U po\u010detku je bilo me\u0111u njima <span lang=\"sh-YU\">besku\u0107nika<\/span> i ljudi bez zanimanja, ali je docnije bilo sve vi\u0161e probranih \u010destitih ljudi, doma\u0107ina koji su u Srbiji ostavili svoje porodice i imanja, odazivaju\u0107i se bratskom pozivu Srba iz Vojvodine.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">U Vojvodinu je Stevan Kni\u0107anin pre\u0161ao iz Srbije 25. jula iste godine. On je odmah po prelasku primio komandu nad znatnim delom narodne vojske i srbijanskih dobrovoljaca. Sa Kni\u0107aninom, i docnije, pre\u0161li su iz Srbije neki oficiri i ni\u017ei \u010dinovi. Naro\u010dito je veliki broj dobrovoljaca i stare\u0161ina iz Srbije stigao u Vojvodinu krajem 1848. i u po\u010detku 1849.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Izme\u0111u ostalih do\u0161li su brat nadaleko \u010duvenog junaka Hajduk Veljka, \u010dlan saveta Milutin Petrovi\u0107, major Stanojlo Petrovi\u0107, kapetan Sava Petrovi\u0107, sinovac Hajduk Veljkov, zatim stari Kara\u0111or\u0111ev vojvoda, poznat prota Nenadovi\u0107.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Deset hiljada srbijanskih dobrovoljaca, od kojih su se neki borili i u \u0160ajka\u0161koj kod Vilova i Mo\u0161orina, znatno su oja\u010dali borbenu mo\u0107 srpske narodne vojske.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">A velika reputacija koju je dotle Kni\u0107anin u\u017eivao u narodu i vojsci, naro\u010dito se <span lang=\"sh-YU\">manifestovala<\/span> posle njegovih vidnih uspeha na bojnim poljima Banata i Ba\u010dke.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Patrijarh Raja\u010di\u0107, kao prvi <span lang=\"sh-YU\">predstavnik<\/span> Srpske Vojvodine, proizveo je Kni\u0107anina u \u010din narodnog general majora.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">U te\u0161kim borbama koje su vo\u0111ene kod Vilova i Mo\u0161orina, Stevan Kni\u0107anin, zajedno sa istaknutim oficirom srbjanske dobrovolja\u010dke vojske, Milivojem Petrovi\u0107em Blaznavcem, imao je izuzetnu ulogu i zasluge za sve pobede koje su Srbi ovde postigli.<\/font><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Po povratku u Srbiju, srpski knez Aleksandar Kara\u0111or\u0111evi\u0107 dodelio je Kni\u0107aninu \u010din Vojvode.<\/font><\/font><\/p>\n<p lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Literatura: \u0160ajka\u0161ka 1848-1849. \u0110eneral Iv. S. Pavlovi\u0107<br \/>\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160ajka\u0161ka istorija II<br \/>\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Vikipedija<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"right\" lang=\"sh-RS\" style=\"margin-bottom: 0cm;\">\n\t\u00a0<font face=\"Arial, sans-serif\"><font size=\"2\">Kontakt: <strong>Dragoslav \u0106ur\u010di\u0107, e-mail: ddcurcic@nscable.net<\/strong><\/font><\/font><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Dragoslav \u0106ur\u010di\u0107, dipl. pravnik<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 21, 03, 2009.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-11901","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11901","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11901"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11901\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}