{"id":11866,"date":"2009-03-23T00:00:00","date_gmt":"2009-03-22T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2009\/03\/23\/vilovo-u-sajkaskom-bataljonu\/"},"modified":"2009-03-23T00:00:00","modified_gmt":"2009-03-22T23:00:00","slug":"vilovo-u-sajkaskom-bataljonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=11866","title":{"rendered":"Vilovo u \u0160ajka\u0161kom bataljonu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Od osnivanja 1763. godine do ukidanja \u0160ajka\u0161kog bataljona 1872. godine, Vilovo je neprekidno bilo u njegovom sastavu.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<link href=\"file:\/\/\/C:DOCUME~1ADMINI~1LOCALS~1Tempmsohtml1\ufffd1clip_filelist.xml\" rel=\"File-List\" \/><!--[if gte mso 9]><xml>\n<w:WordDocument>\n<w:View>Normal<\/w:View>\n<w:Zoom>0<\/w:Zoom>\n<w:HyphenationZone>21<\/w:HyphenationZone>\n<w:PunctuationKerning \/>\n<w:ValidateAgainstSchemas \/>\n<w:SaveIfXMLInvalid>false<\/w:SaveIfXMLInvalid>\n<w:IgnoreMixedContent>false<\/w:IgnoreMixedContent>\n<w:AlwaysShowPlaceholderText>false<\/w:AlwaysShowPlaceholderText>\n<w:Compatibility>\n<w:BreakWrappedTables \/>\n<w:SnapToGridInCell \/>\n<w:WrapTextWithPunct \/>\n<w:UseAsianBreakRules \/>\n<w:DontGrowAutofit \/>\n<\/w:Compatibility>\n<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4<\/w:BrowserLevel>\n<\/w:WordDocument>\n<\/xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>\n<w:LatentStyles DefLockedState=\"false\" LatentStyleCount=\"156\">\n<\/w:LatentStyles>\n<\/xml><![endif]--><\/p>\n<style type=\"text\/css\">\n<!--{cke_protected}%3C!%2D%2D%0A%20%2F*%20Style%20Definitions%20*%2F%0A%20p.MsoNormal%2C%20li.MsoNormal%2C%20div.MsoNormal%0A%09%7Bmso-style-parent%3A%22%22%3B%0A%09margin%3A0cm%3B%0A%09margin-bottom%3A.0001pt%3B%0A%09mso-pagination%3Awidow-orphan%3B%0A%09font-size%3A12.0pt%3B%0A%09font-family%3A%22Times%20New%20Roman%22%3B%0A%09mso-fareast-font-family%3A%22Times%20New%20Roman%22%3B%0A%09mso-ansi-language%3AEN-US%3B%0A%09mso-fareast-language%3AEN-US%3B%7D%0A%40page%20Section1%0A%09%7Bsize%3A612.0pt%20792.0pt%3B%0A%09margin%3A72.0pt%2090.0pt%2072.0pt%2090.0pt%3B%0A%09mso-header-margin%3A35.4pt%3B%0A%09mso-footer-margin%3A35.4pt%3B%0A%09mso-paper-source%3A0%3B%7D%0Adiv.Section1%0A%09%7Bpage%3ASection1%3B%7D%0A%2D%2D%3E-->\n<\/style>\n<p><!--[if gte mso 10]>\n\n\n<style>\n\/* Style Definitions *\/\ntable.MsoNormalTable\n{mso-style-name:\"Normalna tabela\";\nmso-tstyle-rowband-size:0;\nmso-tstyle-colband-size:0;\nmso-style-noshow:yes;\nmso-style-parent:\"\";\nmso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;\nmso-para-margin:0cm;\nmso-para-margin-bottom:.0001pt;\nmso-pagination:widow-orphan;\nfont-size:10.0pt;\nfont-family:\"Times New Roman\";\nmso-ansi-language:#0400;\nmso-fareast-language:#0400;\nmso-bidi-language:#0400;}\n<\/style>\n\n\n<![endif]--><\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Da bi se bolje razumeo ovaj period potrebno je osvrnuti se na osnovna obele\u017eja Bataljona, \u010dime se istovremeno daju i neka obele\u017eja i podaci o Vilovu.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u0160ajka\u0161ki bataljon je bio zna\u010dajna snaga re\u010dne flote Habsbur\u0161ke monarhije. Ime mu je nastalo od re\u010di \u201e\u0161ajka\u201c kako su zvali \u010damac, a vojnici na \u0161ajkama zvali su se \u0160ajka\u0161i, dok su sva naselja koja su pripadala ovoj vojnoupravnoj organizaciji sme\u0161tena uglavnom u trouglu izme\u0111u Dunava, Tise i Rimskih \u0161an\u010deva<span style=\"\">\u00a0 <\/span>svrstavana u \u0160ajka\u0161ki bataljon.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u0160ajke su bile razli\u010dite veli\u010dine, po\u010dev od ove\u0107eg \u010damca do re\u010dnih la\u0111a sa dvostrukom palubom i veslima u dva ili tri reda.<span style=\"\">\u00a0 <\/span>Najvi\u0161e ih je bilo sa posadom od 30 do 40 \u0161ajka\u0161a naoru\u017eanih sabljama, kopljima, strelama, a kasnije i pu\u0161kama. Na pramcu je bio top, na sredini katarka sa jedrima, a na krmi \u0161ator za zapovednika \u0161ajke i krmono\u0161a.<\/span><\/font><\/p>\n<p>\n\t\u00a0<\/p>\n<div align=\"center\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"338\" src=\"\/UserFiles\/Image\/O Sajkakoj\/sajka-model.jpg\" width=\"450\" \/><\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<link href=\"file:\/\/\/C:DOCUME~1ADMINI~1LOCALS~1Tempmsohtml1\ufffd1clip_filelist.xml\" rel=\"File-List\" \/><!--[if gte mso 9]><xml>\n<w:WordDocument>\n<w:View>Normal<\/w:View>\n<w:Zoom>0<\/w:Zoom>\n<w:HyphenationZone>21<\/w:HyphenationZone>\n<w:PunctuationKerning \/>\n<w:ValidateAgainstSchemas \/>\n<w:SaveIfXMLInvalid>false<\/w:SaveIfXMLInvalid>\n<w:IgnoreMixedContent>false<\/w:IgnoreMixedContent>\n<w:AlwaysShowPlaceholderText>false<\/w:AlwaysShowPlaceholderText>\n<w:Compatibility>\n<w:BreakWrappedTables \/>\n<w:SnapToGridInCell \/>\n<w:WrapTextWithPunct \/>\n<w:UseAsianBreakRules \/>\n<w:DontGrowAutofit \/>\n<\/w:Compatibility>\n<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4<\/w:BrowserLevel>\n<\/w:WordDocument>\n<\/xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>\n<w:LatentStyles DefLockedState=\"false\" LatentStyleCount=\"156\">\n<\/w:LatentStyles>\n<\/xml><![endif]--><\/p>\n<style type=\"text\/css\">\n<!--{cke_protected}%3C!%2D%2D%0A%20%2F*%20Style%20Definitions%20*%2F%0A%20p.MsoNormal%2C%20li.MsoNormal%2C%20div.MsoNormal%0A%09%7Bmso-style-parent%3A%22%22%3B%0A%09margin%3A0cm%3B%0A%09margin-bottom%3A.0001pt%3B%0A%09mso-pagination%3Awidow-orphan%3B%0A%09font-size%3A12.0pt%3B%0A%09font-family%3A%22Times%20New%20Roman%22%3B%0A%09mso-fareast-font-family%3A%22Times%20New%20Roman%22%3B%7D%0Aa%3Alink%2C%20span.MsoHyperlink%0A%09%7Bcolor%3Ablue%3B%0A%09text-decoration%3Aunderline%3B%0A%09text-underline%3Asingle%3B%7D%0Aa%3Avisited%2C%20span.MsoHyperlinkFollowed%0A%09%7Bcolor%3Apurple%3B%0A%09text-decoration%3Aunderline%3B%0A%09text-underline%3Asingle%3B%7D%0A%40page%20Section1%0A%09%7Bsize%3A595.3pt%20841.9pt%3B%0A%09margin%3A72.0pt%2090.0pt%2072.0pt%2090.0pt%3B%0A%09mso-header-margin%3A35.4pt%3B%0A%09mso-footer-margin%3A35.4pt%3B%0A%09mso-paper-source%3A0%3B%7D%0Adiv.Section1%0A%09%7Bpage%3ASection1%3B%7D%0A%2D%2D%3E-->\n<\/style>\n<p><!--[if gte mso 10]>\n\n\n<style>\n\/* Style Definitions *\/\ntable.MsoNormalTable\n{mso-style-name:\"Normalna tabela\";\nmso-tstyle-rowband-size:0;\nmso-tstyle-colband-size:0;\nmso-style-noshow:yes;\nmso-style-parent:\"\";\nmso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;\nmso-para-margin:0cm;\nmso-para-margin-bottom:.0001pt;\nmso-pagination:widow-orphan;\nfont-size:10.0pt;\nfont-family:\"Times New Roman\";\nmso-ansi-language:#0400;\nmso-fareast-language:#0400;\nmso-bidi-language:#0400;}\n<\/style>\n\n\n<![endif]--><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Maketa \u0161ajke, autor Ivica Lasi\u0107, preuzeta je sa sajta Udru\u017eenja brodomodelara i kluba maketara &#8222;<a href=\"http:\/\/www.modelscpanon.org\/brodomodelarstvo\/maketari\/lasic_ivica\/images_800pi\/radni-folder-023.html\">Panon<\/a>&#8220; Pan\u010devo<\/span><\/font><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">\n\t<span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><o:p><\/o:p><\/span><\/p>\n<p>\n\t\u00a0<\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u0160ajka\u0161i su postojali mnogo pre formiranja \u0160ajka\u0161kog bataljona.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">U austrijsko-turskim ratovima od kraja XVII veka re\u010dna flota je za obe strane imala va\u017enu ulogu. Kada je<span style=\"\">\u00a0 <\/span>beogradskim mirom 1739. godine granica izme\u0111u Austrije i Turske pomerena na Savu i Dunav, ukazala se potreba da se i u mirnodopskom periodu organizuje stalna patrolna slu\u017eba kako bi se onemogu\u0107ili povremeni plja\u010dka\u0161ki upadi Turaka na Austrijsku teritoriju. Austrijanci su bili tako\u0111e primorani da poja\u010daju sanitarni kordon da bi se iz Turske \u0161irila kuga koja se u nekoliko mahova pojavljivala i u pograni\u010dnim mestima ostavljala pravu pusto\u0161. Bilo je tako\u0111e potrebno raditi na spre\u010davanju krijum\u010darenja robe, kao i suzbijanja razbojni\u0161tva koje je bilo prisutno sa obe strane granice ugro\u017eavaju\u0107i neza\u0161ti\u0107eno stanovni\u0161tvo.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Pomeranjem granice na jug pristupilo se organizovanju novog grani\u010dnog pojasa pri u\u0161\u0107u Tise u Dunav blizu nove austro-turske granice. U me\u0111uvremenu je do\u0161lo do rasformiranja \u0160ajka\u0161ke flote na gornjem Dunavu u \u0110uru, Komoranu i Ostragonu.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Carica Marija Terezija je 15. jula donela odluku 1763 o formiranju \u0160ajka\u0161kog bataljona, u koji su odmah u\u0161li Titel, Lok, Mo\u0161orin, Gardinovci, Vilovo i \u017dabalj. Titel je odre\u0111en za sedi\u0161te, a major Teodor fon Stanisavljevi\u0107 je postavljen za prvog komandanta \u0160ajka\u0161kog bataljona.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Od navedenih mesta tada se moglo organizovati tri kompanije (\u010dete) sa dvanaest \u0161ajki, \u0161to se pokazalo kao nedovoljno za predvi\u0111ene zadatke. Ve\u0107 1769. godine u sastav Bataljona uklju\u010deni su jo\u0161 \u010curug, Ka\u0107, Gornji i Donji Kovilj, Sentivan (\u0160ajka\u0161) i Gospo\u0111inci.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Odmah po osnivanju \u0110ur\u0111evo 1799. godine, a Nadalj 1801. godine, priklju\u010deni su ovoj vojnoj formaciji.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">U tom sastavu \u0160ajka\u0161ki bataljon je ostao sve do svog rasformiranja 1872. godine. Tako ga je po\u010detkom XIX veka sa\u010dinjavalo 14 navedenih mesta. U to vreme<span style=\"\">\u00a0 <\/span>raspolagao je sa 30 \u0161ajki razli\u010dite veli\u010dine, a \u0160ajka\u0161i su bili raspore\u0111eni u \u0161est kompanija. Tako\u0111e, mogao je da opremi i dve rezervne<span style=\"\">\u00a0 <\/span>i dve defanzivne \u010dete.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Ubrzo posle osnivanja Bataljona donet je (1764) Regulament (pravilnik, ustrojstvo) po kojem su \u0160ajka\u0161i, prema carevom naho\u0111enju, bili obavezni na vr\u0161enje vojne slu\u017ebe u ratu i miru, na kopnu i vodi, da se brinu o op\u0161toj bezbednosti na Dunavu, Tisi i Savi, da gone razbojnike, da spre\u010davaju krijum\u010darenje robe i novca preko reka, da \u010duvaju sanitarni kordon i osiguravaju bezbednu plovidbu brodova na pomenutim rekama.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Svakog prole\u0107a \u0160ajka\u0161i su iz svih mesta Bataljona dolazili u Titel na jednonedeljnu pe\u0161a\u010dku obuku i na dvanaestodnevni \u201cegzercir na vodi\u201d. Tokom zime, nedeljom i praznikom, obavljane su pe\u0161adijske ve\u017ebe, a tokom leta, u iste dane, izvo\u0111ene su ve\u017ebe na vodi.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Vojnici \u0160ajka\u0161ke u\u010destvovali su u brojnom ratovima koje je Austrija vodila protiv svojih neprijatelja. Prvi put u\u010destvovali su u ratu za bavarsko nasle\u0111e (1778 \u2013 1779). U ratovima protiv Francuske (1792 \u2013 1815), u doba Napoleonovih ratova, \u0160ajka\u0161i su se borili na boji\u0161tima Holandije, Nema\u010dke, Italije, Poljske i Francuske. Ve\u0107inom su bili<span style=\"\">\u00a0 <\/span>pontonjeri ili pe\u0161adinci. Kao \u0160ajka\u0161i na brodovima hrabro su se borili na Rajni u Nema\u010dkoj (1795). Jo\u0161 vi\u0161e su se isticali u opsadama prema turskoj granici. Kada je otkriveno da turski trgovci kradom odvode ljude iz Srema u Tursku, \u0160ajka\u0161i su to spre\u010davali patrolnom slu\u017ebom od Surduka do Zemuna. Istakli su se i u austrijsko \u2013 turskom ratu krajem XVIII veka, naro\u010dito pri osvajanju Beograda (1789).<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Prava i du\u017enosti \u0160ajka\u0161a bila su odre\u0111ena Osnovnim grani\u010darskim zakonom od 1807. godine. Odnosi u Granici bili su zasnovani na vojno-feudalnom sistemu i postojanju porodi\u010dnih zadruga. Vojna vlast je kontrolisala sve vidove \u017eivota grani\u010dara, koji su bili obavezni da pla\u0107aju porez na zemlju i besplatno obavljaju razne carske, seoske i razne druge rabote (kuluk), kao i da snose teret ratne i kordonske slu\u017ebe. Grani\u010dari su imali pravo na kori\u0161\u0107enje \u0161uma, pa\u0161njaka i druge pogodnosti, ali je li\u010dna i imovinska sloboda<span style=\"\">\u00a0 <\/span>bila dosta sku\u010dena. Telesne i smrtne kazne izazivale su veliki strah, a razne zloupotrebe oficira pogor\u0161avale su \u017eivot grani\u010dara.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Osnivanjem<span style=\"\">\u00a0 <\/span>novih sela \u0110ur\u0111eva i Nadalja pove\u0107an je broj ljudstva u Bataljonu, pa su se stvorili uslovi za stvaranje pete kompanije. Kompanije su tada dobile slede\u0107i raspored:<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><o:p>\u00a0<\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">1. kompanija \u2013 \u010curug i Nadalj ,<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">2. kompanija \u2013 \u017dabalj i Gospo\u0111inci<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">3. kompanija \u2013 \u0110ur\u0111evo i Sentivan ,<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">4. kompanija \u2013 Gornji i Donji Kovilj , Ka\u0107 i Gardinovci i<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">5. kompanija \u2013 Titel , Mo\u0161orin , Lok i Vilovo.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><o:p>\u00a0<\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Personalni sastav \u0160ajka\u0161kog bataljona bez posebnih delova bio je sastavljen po slede\u0107em rasporedu. \u0160tab su sa\u010dinjavali: 1 major, 1 sve\u0161tenik, 1 a\u0111utant, 2 kadeta, 1 lekar, 4 lekarska pomo\u0107nika, 1 auditor (vojni sudija), 1 ra\u010dunovo\u0111a, 4 furira (strelca), 1 dobo\u0161ar i 1 hapsan\u0111\u017eija. <o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">U pet kompanija bilo je: 5 kapetana (zapovednici kompanija), 2 brodska poru\u010dnika, 8 nadporu\u010dnika, 2 potporu\u010dnika 5 vi\u0161ih pontonskih majstora, 12 narednika, 2 vodi\u010da, 45 kaplara, 6 furira strelaca,15 svira\u010da, 90 desetara, 45 tesara, 750 \u0161ajka\u0161a redova i 100 artiljeraca. Ukupno je tada u bataljonu bilo 1100 ljudi vojnog sastava.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Kao vojna institucija, \u0160ajka\u0161ki bataljon je bio podre\u0111en nadle\u017enoj generalnoj komandi u Osijeku. Od 1783. bio je pod komandom Banatsko &#8211; slavonske generalne komande u Petrovaradinu. Tokom revolucionarne 1848-49. bila je prekinuta veza izme\u0111u \u0161ajka\u0161kog bataljona i komande u Petrovaradinu. Posle ugu\u0161ene revolucije 1849, Ugarska je bila privremeno podeljena na sedam okruga \u2013 di\u0161trikta, a \u0160ajka\u0161ki bataljon je pripadao VII di\u0161tritskoj<span style=\"\">\u00a0 <\/span>komandi<span style=\"\">\u00a0 <\/span>u<span style=\"\">\u00a0 <\/span>Zemunu.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Kra\u0107e vreme bio je i pod nadzorom Generalne komande u Zagrebu. Godine 1869. ponovo je stavljen pod komandu Vojne grani\u010dne komande u Petrovaradinu, kojoj je bio pod\u010dinjen sve do svog rasformiranja 1872. godine. Sve navedene komande bile su podre\u0111ene vrhovnom vojnom organu, Dvorskom ratnom savetu u Be\u010du, koji je carskom odlukom 1848. pretvoren u Ministarstvo rata, a 1853. reorganizovan u Vrhovnu komandu armije.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u0160ajka\u0161ki bataljon je skoro sa svih strana bio opkoljen vodom: Franjinim kanalom (Kanal Dunav \u2013 Tisa), Dunavom i Tisom, a<span style=\"\">\u00a0 <\/span>presecale su ga i mo\u010dvare, \u0161to je bitno uticalo na na\u010din \u017eivota ljudi. Voda im je donosila blagodeti, ali i nevolje kada poplavi plodnu zemlju za koju su \u0161ajka\u0161i bili duboko vezani kao poljoprivrednici, iako je vlast na njih najvi\u0161e ra\u010dunala kao ratnike. Pri redovnom vodostaju i u mirnodopskim uslovima \u0160ajka\u0161i su obra\u0111ivali plodnu zemlju. Zbog neutvr\u0111enih obala, Dunav i Tisa su se \u010de\u0161\u0107e izlivali. Posle povla\u010denja vode ostajale su mnogobrojne bare i ritovi obrasli trskom i \u0161a\u0161om, a na uzdignutijim delovima<span style=\"\">\u00a0 <\/span>ritova, takozvanim \u201egredama\u201c, bilo je so\u010dne trave za pa\u0161u i dosta vrbovog drveta za ogrev.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Oko tre\u0107inu povr\u0161ine \u0160ajka\u0161kog bataljona \u010dinili su ritovi. Kako je i sto\u010darstvo bila zna\u010dajna privredna grana, izme\u0111u pojedinih \u0161ajka\u0161kih op\u0161tina godinama je vo\u0111ena borba oko ritske zemlje koja, sticajem niza okolnosti,<span style=\"\">\u00a0 <\/span>nije bila podeljena prema veli\u010dini op\u0161tina, niti se uvek vodilo ra\u010duna o njenoj udaljenosti od sela. Ritovi su smatrani dr\u017eavnom svojinom, ali su op\u0161tine smatrale da njima pripadaju i besplatno su ih koristile kao pa\u0161njake, senokose, za se\u010du \u0161ume, trske i drveta za ogrev, a isu\u0161ene povr\u0161ine kao oranice.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Da bi za\u0161titili zemlju od \u010destih poplava, \u0160ajka\u0161i su podizali dolme koje su istovremeno slu\u017eile i kao putevi. Kada su ritovi bili isparcelisani na pojedine op\u0161tine, pristupilo se daljoj meliorizaciji zemlji\u0161ta kopanjem manjih odvodnih kanala. Isu\u0161ene povr\u0161ine pretvarane su u oranice. Podizanje dolmi, kopanje kanala i postavljanje mnogobrojnih propusnih mostova, zahtevalo je mnogo novca i rada. Uz velike \u017ertve \u0160ajka\u0161i su godinama ulagali u<span style=\"\">\u00a0 <\/span>jedno i drugo, ali je vodena stihija \u010desto ugro\u017eavala, a ponekad i uni\u0161tavala njihovu muku. \u0160ajka\u0161i, hrabri ratnici, pokazali su \u010dudesnu istrajnost i kao zemljoradnici obnavljaju\u0107i posle svake poplave podlokane dolme, kanale zasute muljem i o\u0161te\u0107ene mostove.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">U Tisi, Dunavu, Franjinom kanalu, Jegri\u010dkoj bari i drugim dubljim barama bilo je dosta ribe, tako da su se \u0160ajka\u0161i bavili i ribarstvom, ali bogatstvo vodom slabo je kori\u0161\u0107eno za postavljanje vodenica. Radije su podizali suva\u010de, svakako zato \u0161to su bile jeftinije, \u0161to nisu bile izlo\u017eene \u0107udima vode i \u0161to se na njih<span style=\"\">\u00a0 <\/span>pla\u0107ao mnogo manji porez nego na vodenice.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Po\u010detkom XIX veka u \u0160ajka\u0161kom bataljonu po\u010delo se br\u017ee razvijati zanatstvo, posebno zanati neophodni za vojnike i zemljoradnike. Dok su se Srbi uglavnom bavili svojim starim zanatima i bili abad\u017eije, \u0107ur\u010dije, opan\u010dari, sapund\u017eije, kazand\u017eije i sli\u010dno, Nemci su uglavnom bili tesari, kolari, kova\u010di, u\u017eari, zidari, pu\u0161kari itd. Vremenom \u0107e se u svakom \u0161ajka\u0161kom mestu otvarati mesare i kr\u010dme, a u ve\u0107ini mesta i svrati\u0161ta za sme\u0161taj putnika.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Prve zabele\u017eene<span style=\"\">\u00a0 <\/span>zanatlije u Vilovu bili su: \u0106ur\u010dija Stojan Vuksanov i Sima Stevanov, kroja\u010dki kalfa Ilija Nikoli\u0107 i obu\u0107ar Nestor \u0160ovljanski, sin mesnog sve\u0161tenika.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"margin-right: 0.3pt; text-align: justify; text-indent: 27pt;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Trgovina u Bataljonu nije bila razvijena, ali ni sasvim zapostavljena. U prvoj polovini XIX veka trgovalo se poljoprivrednim, zanatskim, a vrlo slabo i industrijskim proizvodima. \u0160ajka\u0161i su proizvodili \u017eitarice, kudelju, vunu, vosak, med, mast, sapun, gajili su stoku i sve to prodavali<span style=\"\">\u00a0 <\/span>na pijaci u Titelu, \u017dablju, \u010curugu i Novom Sadu. Naro\u010dito je bio poznat \u017dabalj kao trgova\u010dko mesto u kojem su se odr\u017eavala tri va\u0161ara godi\u0161nje. Na tim va\u0161arima prodavala se raznovrsna roba, ali posebno su bili poznati po sto\u010dnim trgovcima.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Du\u0107ana je bilo u svakom \u0161ajka\u0161kom mestu i u njima se prodavala manufakturna i razna me\u0161ovita roba koja je dono\u0161ena iz Novog Sada, Pe\u0161te, Be\u010da i Brna.<\/span><\/font><\/div>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Dragoslav \u0106ur\u010di\u0107, dipl. pravnik<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 23, 03, 2009.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od osnivanja 1763. godine do ukidanja \u0160ajka\u0161kog bataljona 1872. godine, Vilovo je neprekidno bilo u njegovom sastavu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-11866","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11866","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11866"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11866\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11866"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11866"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11866"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}