{"id":11368,"date":"2008-06-25T00:00:00","date_gmt":"2008-06-24T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2008\/06\/25\/general-simeon-zoric\/"},"modified":"2008-06-25T00:00:00","modified_gmt":"2008-06-24T22:00:00","slug":"general-simeon-zoric","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=11368","title":{"rendered":"General Simeon Zori\u0107"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Neustra\u0161ivi carski oficir u ratu i veliki gubitnik u miru<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<link href=\"file:\/\/\/C:DOCUME~1ADMINI~1LOCALS~1Tempmsohtml1\ufffd1clip_filelist.xml\" rel=\"File-List\" \/><!--[if gte mso 9]><xml>\n<w:WordDocument>\n<w:View>Normal<\/w:View>\n<w:Zoom>0<\/w:Zoom>\n<w:HyphenationZone>21<\/w:HyphenationZone>\n<w:PunctuationKerning \/>\n<w:ValidateAgainstSchemas \/>\n<w:SaveIfXMLInvalid>false<\/w:SaveIfXMLInvalid>\n<w:IgnoreMixedContent>false<\/w:IgnoreMixedContent>\n<w:AlwaysShowPlaceholderText>false<\/w:AlwaysShowPlaceholderText>\n<w:Compatibility>\n<w:BreakWrappedTables \/>\n<w:SnapToGridInCell \/>\n<w:WrapTextWithPunct \/>\n<w:UseAsianBreakRules \/>\n<w:DontGrowAutofit \/>\n<\/w:Compatibility>\n<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4<\/w:BrowserLevel>\n<\/w:WordDocument>\n<\/xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>\n<w:LatentStyles DefLockedState=\"false\" LatentStyleCount=\"156\">\n<\/w:LatentStyles>\n<\/xml><![endif]--><\/p>\n<style type=\"text\/css\">\n<!--{cke_protected}%3C!%2D%2D%0A%20%2F*%20Style%20Definitions%20*%2F%0A%20p.MsoNormal%2C%20li.MsoNormal%2C%20div.MsoNormal%0A%09%7Bmso-style-parent%3A%22%22%3B%0A%09margin%3A0cm%3B%0A%09margin-bottom%3A.0001pt%3B%0A%09mso-pagination%3Awidow-orphan%3B%0A%09font-size%3A12.0pt%3B%0A%09font-family%3A%22Times%20New%20Roman%22%3B%0A%09mso-fareast-font-family%3A%22Times%20New%20Roman%22%3B%7D%0A%40page%20Section1%0A%09%7Bsize%3A612.0pt%20792.0pt%3B%0A%09margin%3A72.0pt%2090.0pt%2072.0pt%2090.0pt%3B%0A%09mso-header-margin%3A35.4pt%3B%0A%09mso-footer-margin%3A35.4pt%3B%0A%09mso-paper-source%3A0%3B%7D%0Adiv.Section1%0A%09%7Bpage%3ASection1%3B%7D%0A%2D%2D%3E-->\n<\/style>\n<p><!--[if gte mso 10]>\n\n\n<style>\n\/* Style Definitions *\/\ntable.MsoNormalTable\n{mso-style-name:\"Normalna tabela\";\nmso-tstyle-rowband-size:0;\nmso-tstyle-colband-size:0;\nmso-style-noshow:yes;\nmso-style-parent:\"\";\nmso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;\nmso-para-margin:0cm;\nmso-para-margin-bottom:.0001pt;\nmso-pagination:widow-orphan;\nfont-size:10.0pt;\nfont-family:\"Times New Roman\";\nmso-ansi-language:#0400;\nmso-fareast-language:#0400;\nmso-bidi-language:#0400;}\n<\/style>\n\n\n<![endif]--><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"left\" alt=\"\" height=\"151\" hspace=\"6\" src=\"\/UserFiles\/Image\/da li ste znali\/Simeon-Zoric.jpg\" vspace=\"6\" width=\"200\" \/>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Bio je posinak austrijskog, pa posle ruskog oficira Srbina Maksima Zori\u0107a. Pouzdano se zna da je ro\u0111en u braku Gavrila Nerand\u017ei\u0107a i Stefanije, k\u0107eri Jovana Zori\u0107a. Obe porodice bile su nastanjene u Potiskoj vojnoj granici. Nerand\u017ei\u0107i se pominju u \u010curugu (1805), a najstariji pomen Zori\u0107a imamo u \u010curugu (1784), \u017dablju (1868), Gospo\u0111incima (1866), Titelu (1851-1867) i \u0160ajka\u0161u (1801-1805). <o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mo\u017eda je Simeon ro\u0111en u \u010curugu. Ni datum ro\u0111enja nije zabele\u017een. Zna se samo da je sa jedanaest godina, 1. maja 1854, upisan u husarski puk u Slavenosrbiji, u onovremenoj carskoj Rusiji. Prema saznanju da je svoj imendan proslavljao 1. septembra na praznik svetog Simeona Stolpnika, mogu\u0107e je da je po tome svetitelju dobio ime i da se rodio, ako ne na praznik, ono barem koji dan pre ili kasnije. Dakle, datum ro\u0111enja Simeonovog mogao bi biti 1. septembar 1743. godine. <o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 O Zori\u0107ima postoje nekoliki zapisi. Zabele\u017eeno je da je kamenu crkvu u \u017dablju podigla porodica kapetana Maksima Zori\u0107a. Iz zapisa na <em style=\"\">Mineju za septembar<\/em> (Moskva, 1724) saznajemo da ga je \u017eabaljski kapetan-lajtnanat Maksim Zori\u0107 poklonio manastiru Kovilju u spomen na svog strica Jovana. Maksim je mo\u0161orinskom hramu 1751. prilo\u017eio barokni putir \u201eza spomen roditelja svojih\u201c. Maksim Zori\u0107 je 18. februara 1752. dobio paso\u0161 i dozvolu da se iseli u Rusiju.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Maksim Zori\u0107, ruski carski oficir, imao je samo k\u0107er Julijanu i, nemaju\u0107i mu\u0161kih naslednika, usinio je Simeona, unuka svoga strica Jovana Zori\u0107a. Ovo je presudno uticalo na dalji tok \u017eivota sina Gavrila Nerand\u017ei\u0107a, potonjeg<span style=\"\">\u00a0 <\/span>ruskog carskog generala Simeona Gavrilovi\u010da Zori\u010da. Simeon je imao brata Davida, koji je, tako\u0111e, stupio u rusku carsku vojsku, ali je nosio porodi\u010dno ime Nerand\u017ei\u0107.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Detinjstvo je Simeon proveo u Potiskoj vojnoj granici, gde je morao zavr\u0161iti i srpsku osnovnu \u0161kolu. Ako je tek 1754, u januaru, oti\u0161ao sa porodicom Maksimovog brata Vasilija u Rusiju, mogao je do tada poha\u0111ati i nema\u010dku \u0161kolu. Od dolaska u Rusiju, u Slavenosrbiji, pod starateljstvom poo\u010dima u\u010dio je vojne ve\u0161tine neophodne budu\u0107em oficiru carske konjice. Odlikovao se kao vrstan jaha\u010d, odli\u010dan strelac i izvanredan ma\u010devalac. Prva ratna iskustva sticao je 1760. u Sedmogodi\u0161njem ratu. Za hrabrost ispoljenu u borbi protiv Prusa sa 17 godina primio je prvo priznanje: istovremeno oficirski \u010din korneta i potporu\u010dnika.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U njegovoj vojni\u010dkoj karijeri poseban zna\u010daj imalo je u\u010de\u0161\u0107e u rusko-turskom ratu 1768-1774. godine. Dvadesetpetogodi\u0161nji kapetan uspe\u0161no je odbranio ruske polo\u017eaje na reci Prutu i stigao je do same carice Katarine Druge.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Drugi veliki ratni uspeh Simeona Zori\u0107a zbio se 3. jula 1770, kada je porazio Turke kod Rjabe Mogile. U tom ratu tri puta je bio ranjavan, zarobljen, pa pu\u0161ten iz tamnice u Carigradu u razmeni zarobljenika. Stigao je u Petrograd 1775. i odmah poslat u diplomatsku misiju u \u0160tokholm. Kada se vratio predstavljen je carici i ona ga je odlikovala Ordenom svetog Georgija \u010detvrtog stepena. Zbog ratnih zasluga postao je a\u0111utant kneza Grigorija Potemkina, \u010doveka koji je u\u017eivao najve\u0107e cari\u010dino poverenje i bio, takore\u0107i, savladar Rusije<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Nao\u010diti Srbin unapre\u0111en je u potpukovnika. Postav\u0161i miljenik Katarine Druge, stigao je do njenog a\u0111utanta i dobio generalski \u010din. U\u0161ao je u dvor i cari\u010dine odaje. Na dan njenog krunisanja poklonila mu je dijamantski prsten, zvezdu ukra\u0161enu brilijantima, sablju, perjanicu i druge skupocenosti. Darovala mu je imanje u Sesvegenu i dvorac u Petrogradu. Poklonila mu je 1778. dr\u017eavni posed u Mogiljevskoj guberniji i grad \u0160klov, na reci Dnjepru, pa posed u Pskovskoj guberniji.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Posle ljubavne epizode sa caricom na kratko je oti\u0161ao u Pariz i brzo se vratio u \u0160klov. Od \u0160klova je novi vlasnik napravio pravu malu imperiju. Otvorio je kadetsku \u0161kolu za decu siroma\u0161nijih provincijskih plemi\u0107a. \u0160klovski zamak postao je sredi\u0161te zbivanja nalik na ona u kraljevskim dvorovima. Vodio je galantan \u017eivot, ugo\u0161\u0107avao i izdr\u017eavao ro\u0111ake, saborce i poznanike srbe iz Rusije i Austrije, me\u0111u kojima i Dositeja Obradovi\u0107a, ali i mnoge Ruse i strance avanturiste.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Posle neprilika, koje su ga zadesile svojom i tu\u0111om zaslugom, general Simeon Gavrilovi\u010d Zori\u010d bio je penzionisan 25. juna 1784. godine. \u017dive\u0107i mirnije nego dotad, najvi\u0161e pa\u017enje posve\u0107ivao je kadetskoj \u0161koli. Ipak, ktitor \u0161klovske kadetske \u0161kole, nastoje\u0107i da se re\u0161i dugova poku\u0161ao je da ozdravi svoju posrnulu ekonomiju. Unekoliko mu je pomogla i carica Katarina Druga. Kada se na\u0161ao u, naizgled, bezizlaznom polo\u017eaju u pomo\u0107 mu je, posle cari\u010dine smrti, <span style=\"\">\u00a0<\/span>pritekao njen naslednik Pavle Prvi. On je Zori\u0107a vratio u slu\u017ebu 1779. i unapredio ga u general-lajtnanta, kadetsku \u0161kolu u \u0160klovu pretvorio je u dr\u017eavnu, ali ju je ostavio pod Zori\u0107evom vrhovnom komandom. Imanje, optere\u0107eno dugovima, poverio je na staranje pesniku Der\u017eavinu.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Simeon Zori\u0107 se povukao iz slu\u017ebe 1797. i dve godine kasnije, 6. novembra 1799, umro u \u0160klovu, danas u Belorusiji.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Iz njegove \u017eivotne povesti, zahvaljuju\u0107i nepoznatom epskom peva\u010du, Dositeju Obradovi\u0107u, Aleksandru Semjonovi\u010du Pi\u0161\u010devi\u0107u, Gerasimu Zeli\u0107u, Savi Tekeliji i Aleksiju Vezili\u0107u, razaznaje se sudbina proslavljenog ratnika i cari\u010dinog miljenika Simeona Gavrilovi\u010da Zori\u010da, koji je, poput mnogih zaslu\u017enih Srba u Rusiji 18. stole\u0107a, bio potisnut u provinciju, ali je nastojao da nadvlada provincijsku \u010damotinju. \u017diveo je raskala\u0161no, u hedonisti\u010dkom ambijentu, poma\u017eu\u0107i potrebitima i lakomima. Vi\u0161e nego ljubavna epizoda sa Katarinom Drugom, koja mu je donela veliko bogatstvo i jo\u0161 ve\u0107i nespokoj, spasli su ga zaborava, u koji su u velikom carstvu utonuli mnogi srpski oficiri i javni delatnici, spomeni na dobro\u010dinstva prema Srbima u postojbini i prema Srbima i Rusima u njegovoj novoj otad\u017ebini Rusiji.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">(Prema: <em style=\"\">General Simeon Zori\u0107<\/em>, Radovan Mi\u0107i\u0107, <em style=\"\">Seoba Srba u Rusko carstvo polovinom 18<\/em>. <em style=\"\">veka<\/em> (zbornika radova), Novi Sad, 2005)<\/span><\/font><\/p>\n<hr size=\"2\" width=\"100%\" \/>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><strong>U Belorusiji otkriven spomenik srpskom generalu <\/strong><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\">U okviru obele\u017eavanja najzna\u010dajnije beloruske kulturne manifestacije &#8222;Dana beloruske pismenosti&#8220;, u gradu \u0160klovu je otkriven spomenik Srbinu Simeonu Zori\u0107u (1743-1799), generalu ruske vojske i heroju iz mnogih ratova.<\/p>\n<p>\tGeneral Zori\u0107 se proslavio u sedmogodi\u0161njem Krimskom ratu i kao miljenik ruske carice Katarine II, bio je istaknuta li\u010dnost na njenom dvoru, saop\u0161tilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.<\/p>\n<p>\tSpomenik generalu Zori\u0107u otkrili su predstavnici \u0160klovskog rejonskog saveta, gradona\u010delnik N.G. Jeremi\u010d, i ambasador Srbije u Belorusiji Sre\u0107ko Djuki\u0107.<\/p>\n<p>\tU prigodnom govoru, ambasador Djuki\u0107 je podvukao osnovne detalje iz krajnje uzbudljive biografije generala Zori\u0107a i njegovu odanost srpskoj dr\u017eavi i srpskom narodu.<\/font><\/p>\n<div align=\"right\">\n\t<font size=\"2\">(Tanjug, 5. septembar 2007.)<\/font><\/p>\n<hr size=\"2\" width=\"100%\" \/>\n<\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Dragan Kolak<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 25, 06, 2008.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neustra\u0161ivi carski oficir u ratu i veliki gubitnik u miru<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-11368","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11368"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11368\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}