{"id":11167,"date":"2007-08-01T00:00:00","date_gmt":"2007-07-31T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2007\/08\/01\/tisa\/"},"modified":"2007-08-01T00:00:00","modified_gmt":"2007-07-31T22:00:00","slug":"tisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=11167","title":{"rendered":"Tisa"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Panonska lepotica<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div align=\"center\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"391\" src=\"\/UserFiles\/Image\/O Sajkakoj\/Tisa-3.jpg\" width=\"520\" \/><\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mirna i pitoma reka koju znamo iz Panonske nizije, dok te\u010de kroz Ma\u0111arsku i Srbiju, nastaje u Zapadnim Karpatima na nadmorskoj visini od preko 1600 metara, spajanjem Bele i Crne Tise, u \u0161umovitom karpatskom masivu Marmaro\u0161u. Bela i Crna Tisa sastaju se kod grada Rahova u Ukrajini. Ovaj deo Tise kroz Ukrajinu ima sve odlike brze planinske reke sa najve\u0107im padom u Evropi. Najmanji pad Tisa ima u donjem toku od u\u0161\u0107a reke Mori\u0161 do Dunava, na du\u017eini od 175 km, samo 6 metara. Ovakav pad u donjem toku je uzrok nastanku krivudavog re\u010dnog korita, a stvaranjem meandara (okuka) usporen je protok vode, \u0161to, opet, dovodi do poplava. U 19. veku je zapo\u010deta regulacija Tise presecanjem 136 meandara (23 u Srbiji) \u010dime je skra\u0107en tok Tise sa 1492 na 966 kilometara, ili, za jednu tre\u0107inu. \u0160irina korita Tise je dosta ujedna\u010dena i iznosi izme\u0111u 200 i 220 metara, od Novog Be\u010deja do u\u0161\u0107a i do 250 metara. Dubina reke je od 350 do 400 centimetara i znatno je dublja od Dunava.<\/p>\n<p align=\"center\" class=\"MsoNormal\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"196\" src=\"\/UserFiles\/Image\/O Sajkakoj\/Tisa-2.jpg\" width=\"520\" \/><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Tisa je najve\u0107a pritoka Dunava, i po du\u017eini toka \u2013 966 km, i po povr\u0161ini sliva. U Srbiju ulazi ni\u017ee Segedina i te\u010de izme\u0111u Ba\u010dke i Banata u du\u017eini od 164 kilometra. Na teritoriju \u0160ajka\u0161ke<span style=\"\">\u00a0 <\/span>ulazi kod Ba\u010dkog Gradi\u0161ta (oko 58. kilometra), gde se vode Velikog ba\u010dkog kanala i Tise spajaju. Pri povoljnom vodostaju mogu\u0107a je plovidba od u\u0161\u0107a do Va\u0161aro\u0161namenja u Ma\u0111arskoj na du\u017eini od 688 kilometara.<\/p>\n<p align=\"center\" class=\"MsoNormal\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"391\" src=\"\/UserFiles\/Image\/O Sajkakoj\/Tisa-1.jpg\" width=\"520\" \/><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Od \u0161ajka\u0161kih naselja na sada\u0161njem toku reke se nalazi jedino Titel. \u010curug je, presecanjem njegovog velikog meandra (1858), ostao na mrtvaji, a \u017dabalj je posle velike poplave u 19. veku sa obale Tise izme\u0161ten na sada\u0161nju lokaciju. Osim presecanja najve\u0107eg meandra kod \u010curuga<span style=\"\">\u00a0 <\/span>na toku kroz \u0160ajka\u0161ku stvorene su presecanjem toka mrtvaje Vrbica, Vranjak i Komonj u blizini Mo\u0161orina i manja mrtvaja pre u\u0161\u0107a u Dunav.<br \/>\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Dubina reke i gornji glinoviti slojevi ne dopu\u0161taju da se u Tisinom koritu stvaraju ostrva kao na Dunavu. Ipak, postoji ostrvo blizu Titela. Titelska ada je od re\u010dno-muljevitog materijala nastala u pli\u0107aku. \u010cesto je voda plavi zbog male relativne visine i duga\u010dka je 1800 metara. Blizu u\u0161\u0107a u Dunav, izme\u0111u 3. i 6. kilometra, postoje jo\u0161 dve adice ju\u017eno od<span style=\"\">\u00a0 <\/span>Titela. Na 17. kilometru, izme\u0111u Titela i Mo\u0161orina, nalazi se ne\u0161to manja Mu\u017eljanska ada duga\u010dka oko 1700 metara i to je sve od ostrva na Tisi tokom kroz \u0160ajka\u0161ku.<\/p>\n<p align=\"center\" class=\"MsoNormal\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"391\" src=\"\/UserFiles\/Image\/O Sajkakoj\/Tisa-4.jpg\" width=\"520\" \/><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Tisa se uliva u Dunav, 9 kilometara nizvodno od Titela, a naspram Starog Slankamena. Iz Dunava se ulazi u mirnu i pitomu Tisu koja izme\u0111u 3. i 7. kilometra pravi dva zavoja. Sa desne strane Tisa u du\u017eini od 10-12 kilometara te\u010de uz Titelski breg \u010dije se strme strane uzdi\u017eu i do 50 metara iznad vode.<br \/>\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Tisa prima vi\u0161e pritoka iz na\u0161e zemlje i inostranstva i jednu reku iz \u0160ajka\u0161ke \u2013 Jegri\u010dku, koja se uliva u Tisu kod \u017dablja. Najve\u0107a pritoka Tise u Vojvodini, Begej, izvire u Kra\u0161evskim planinama (Karpati), a uti\u010de u Tisu naspram Titela, sa banatske strane.<o:p><\/o:p><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\tLiteratura: Lj. Gavrilovi\u0107 i D. Duki\u0107, <em style=\"\">Reke Srbije<\/em>, Beograd 2002; B. Vasi\u0107 i Z. Cini\u0107<em style=\"\">, Tisa,<\/em> Novi Sad 2007; B. Bukurov, <em style=\"\">Geografska monografija op\u0161tine Titel<\/em> Novi Sad 1986.<\/div>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Dragan Kolak<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 01, 08, 2007.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Panonska lepotica<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-11167","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11167"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11167\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}