{"id":11076,"date":"2008-04-07T00:00:00","date_gmt":"2008-04-06T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2008\/04\/07\/budisava\/"},"modified":"2008-04-07T00:00:00","modified_gmt":"2008-04-06T22:00:00","slug":"budisava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=11076","title":{"rendered":"Budisava"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Najmla\u0111e selo u \u0160ajka\u0161koj<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div align=\"center\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"450\" height=\"338\" align=\"middle\" src=\"\/UserFiles\/Image\/O Sajkakoj\/Budisava-katolicka-crkva.jpg\" alt=\"\" \/>  <\/div>\n<div align=\"justify\">  <\/div>\n<div align=\"justify\">  <\/div>\n<div align=\"justify\">  <\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\"><font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Pre 124 godine, 1884, u koviljskom ataru onovremene ugarske vlasti naselile su prve ma\u0111arske i nema\u010dke porodice. Kolonizaciju je pokrenuo izvesni Jano\u0161 Hankonji 1883. na erarijalnom zemlji\u0161tu ka\u0107kog i koviljskog atara. Prostor koji je trebalo naseliti bio je pod gustom hrastovom \u0161umom od koje vlast nije imala mnogo koristi, pa je odlu\u010dila da je proda. Hankonji je u ime naseljeni\u010dkog udru\u017eenja od ugarskog predsednika vlade Kalmana Tise zatra\u017eio da pomogne kolonizaciju Ma\u0111ara i Nemaca. Tisa je u skladu sa onovremenom politikom ma\u0111arizacije \u0161ajka\u0161kih krajeva iz dr\u017eavne kase odobrio 120.000 forinti i 60.000 koje su sakupili kolonisti, mahom bezemlja\u0161i<span style=\"\">\u00a0 <\/span>iz ba\u010dke \u017eupanije, dobili su i besplatno gra\u0111u za podizanje ku\u0107a. \u0160uma je 1884. iskr\u010dena uz pomo\u0107 stru\u010dnjaka iz Kranjske i selo je 1885. ve\u0107 bilo izgra\u0111eno. Do 1887. naselje je administrativno pripadalo Gornjem Kovilju, a onda je postalo posebna op\u0161tina. U znak zahvalnosti prema ugarskom dobro\u010dinitelju, predsedniku vlade, \u017eitelji su nadenuli novo ime, koje je bilo i zvani\u010dno, Tisakalmanfalva (Tiszakalmanfalva). Nemci su ga zvali <\/span><\/font>Waldneudorf <font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">(\u0160umsko novo selo). Godina 1884. je zvani\u010dna godina osnivanja sela koje se prvobitno zvalo po \u0161umi Budisava. Posle Prvog svetskog rata vra\u017eeno je ovo prvobitno ime \u2013 Budisava.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kao i sva \u0161ajka\u0161ka sela i Budisava le\u017ei na lesnoj terasi koja je za 5 do 7 metara vi\u0161a od dela seoskog atara u aluvijalnoj ravni Dunava. Nadmorska visina ovog ritskog zemlji\u0161ta kre\u0107e se od 74 do 75 metara. Selo se nalazi na regionalnom putu Nosi Sad \u2013 Titel. Budisava je po\u010dela znatnije da se \u0161iri 1960-ih i 1980-ih godina kada postaje zanimljivo za naseljavanje kao prigradsko naselje, ve\u0107 naraslog Novog Sada, a naro\u010dito u \u201eprocesu sekundarne urbanizacije\u201c. Selo je privla\u010dno za naseljavanje zbog jeftinije gradnje. Zaposleni u Novom Sadu \u017eive na selu. Demografske promene de\u0161avale su se, nekad manje, nekad vi\u0161e, od samog nastanka sela. Prema prvom popisu 1890. u selu su \u017eivela 2.202 stanovnika. Taj broj je, uglavnom, stagnirao. Znatnija grupa doseljenika do\u0161la je u selo 1894. godine. Za vreme Drugog svetskog rata broj \u017eitelja spustio se ispod 2000. nemci su se pre oslobo\u0111enja 1944. vratili u mati\u010dne zemlje, Austriju i Nema\u010dku. U kolonizaciji 1946. doselio se ve\u0107i broj Srba, tako da je 1948. u Budisavi \u017eivelo 2000 ljudi. U popisu 2002. zabele\u017eeno je 3.825 stanovnika \u2013 najvi\u0161e Srba (59,08%) i Ma\u0111ara (31,47%). Za potrebe vernika rimokatoli\u010dke veroispovesti u centru sela podignuta je crkva. Danas svoj hram imaju i pravoslavni vernici.<\/span><\/font><\/p>\n<p align=\"center\" class=\"MsoNormal\"><font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"450\" height=\"338\" align=\"middle\" src=\"\/UserFiles\/Image\/O Sajkakoj\/Budisava-pravoslavna-crkva.jpg\" alt=\"\" \/><\/span><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\"><font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Izme\u0111u dva svetska rata Budisava je imala jednu ciglanu, mlin i 66 zanatlija, ostalo stanovni\u0161tvo se, uglavnom, bavilo poljoprivredom. \u0160ajka\u0161ki Nemci su se po\u010detkom 1920-ih godina prvo politi\u010dki i kulturno stabilizovali i posle toga su u Budisavi 15. aprila 1928. osnovali svoju kreditnu zadrugu <em style=\"\">Selja\u010dka ispomo\u0107 <\/em>(Bauernhilfe), a zadrugu za gajenje i iskori\u0161\u0107avanje svinja osnovali su 19. novembra 1927. godine.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Imala je Budisava u vreme socijalizma poljoprivredno dobro u sastavu Agrokombinata Novi Sad. Danas postoji jedinica Zemljoradni\u010dke zadruge iz Kovilja. Me\u0111utim, sve je manje poljoprivrednika, a raste broj krupnih ratara sa velikim kompleksima zemlje.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Za vek i \u010detvrt postojanja nije se ni moglo vi\u0161e, a ekonomska sudbina stanovni\u0161tava vezana je za obli\u017enji Novi Sad.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">  <\/div>\n<div align=\"justify\">  <\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\"><font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Literatura: \u0160ajka\u0161ka II, istorija, MS i VM, Novi Sad 1975.<o:p><\/o:p><br \/>\n<span style=\"\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Enciklopedija Novog Sada, sveska 4, Novi Sad 1995.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Dragan Kolak<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 07, 04, 2008.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najmla\u0111e selo u \u0160ajka\u0161koj<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-11076","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11076","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11076"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11076\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11076"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11076"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11076"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}