{"id":10997,"date":"2008-01-25T00:00:00","date_gmt":"2008-01-24T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2008\/01\/25\/gospodjinci\/"},"modified":"2008-01-25T00:00:00","modified_gmt":"2008-01-24T23:00:00","slug":"gospodjinci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=10997","title":{"rendered":"Gospo\u0111inci"},"content":{"rendered":"

Selo danas na sporednom koloseku<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

\"\" <\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Gospo\u0111inci su sme\u0161teni na onom nekada va\u017enom uporedni\u010dkom putu koji vodi od \u017dablja prema Temerinu i dalje na zapad. Oni su i na \u017eelezni\u010dkoj pruzi Novi Sad-\u017dabalj-Be\u010dej i dalje na sever. Izgradnjom novih putnih pravaca, a posebno puta Novi Sad – Zrenjanin pored \u017dablja, zna\u010daj puta kroz Gospo\u0111ince je opao, pa samim tim su se i Gospo\u0111inci na\u0161li po strani. Gospo\u0111inci su izgra\u0111eni na desnoj pritoci Jegri\u010dke koja se zove Mala bara. Izbor mesta za selo bilo je uslovljeno interesom feudalnog gospodara i njegovim dobrom. Atar sela se nalazi na ju\u017enoj ba\u010dkoj lesnoj terasi koja je prekrivena \u010dernozemom i livadskom crnicom. Selo se nalazi u blizini dva ve\u0107a naselja, \u017dablja i Temerina, a svi zajedno su u senci Novoga Sada koji na njih deluje kao magnet. Neki izvori govore da je jo\u0161 226. godine n.e. na mestu dana\u0161njeg naselja postojalo rimsko utvr\u0111enje Santa Marija, \u0161to je vrlo verovatno, s obzirom da zapadno od dana\u0161njeg sela prolazi ve\u0161ta\u010dki rov, poznat kao „rimski \u0161anac“. Me\u0111utim, poznato je da Rimljani nisu prelazili Dunav, ali su mogli imati isturene vojne odbrambene punktove prema varvarima. Na tragove o ovom selu nailazimo tokom 14. i 15. veka. Naselje se prvi put spominje 1341. kao Boldogasonjafalva, a kada se po\u010detkom 15. veka ovamo doseljavaju Srbi naziva se Bogorodi\u010dino selo. U ovom starom srpskom imenu sela i s obzirom da je seoska slava Velika Gospojina (Gospoja, Gospo\u0111a) treba tra\u017eiti vezu sa dana\u0161njim imenom Gospo\u0111inci. Ovo naselje se nalazilo na potezu zvanom Seli\u0161te. Od 1440 jedno vreme je \u0110ura\u0111 Brankovi\u0107 dr\u017eao posede u Gospo\u0111incima. U tursko vreme selo pripada titelskoj nahiji, a 1590. zabele\u017eeno je da ima 34 ku\u0107e i 1650. slovi kao srpsko naselje. Kada su Turci napustili ove krajeve (1698) i Gospo\u0111inci su opusteli.<\/span><\/font><\/p>\n

\"\"<\/span><\/font><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Dana\u0161nji Gospo\u0111inci su ponovo naseljeni 1715. a 1745. kao komorsko naselje uklju\u010deni su u Potisku granicu. Granica se ukida 1750, ali osnivanjem \u0160ajka\u0161kog bataljona Gospo\u0111inci se 1769. uklju\u010duju u njega i ostaju do njegovog raspu\u0161tanja 1873. godine. Za vreme Narodnog pokreta 1848\/9. selo je popaljeno, ali je brzo obnovljeno i nastavilo je da \u017eivi. Na kraju Prvog svetskog rata Gospo\u0111inci su u novoj dr\u017eavi – Kraljevini SHS.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Gospo\u0111inci su tipi\u010dno vojvo\u0111ansko selo sa ulicama koje se seku pod pravim uglom i u\u0161orenim ku\u0107ama.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Prvi du\u0107an u Gospo\u0111incima otvorio je jo\u0161 1789. Todor Vasiljev koji je 1818. to „li\u010dno pravo“ \u017eeleo da preda sinu popa Ke\u0161anskog, ali mu nije bilo dozvoljeno. Pravo na du\u0107an posle njegove smrti preneto je na Josima Kana\u010dkog, sina \u010duru\u0161kog trgovca Petra Kana\u010dkog, koji je postao postao tre\u0107i trgovac u Gospo\u0111incima. U prvoj polovini 19. veka selo je imalo \u0107ur\u010dije, kroja\u010de, kova\u010de, kolare i druge neophodne zanatlije. Osim kr\u010dme, Gospo\u0111inci su imali 1830. svrati\u0161e (preno\u0107i\u0161te) „Kod crvenog krsta“. Jo\u0161 1885. su osnovali Srpsku \u010ditaonicu i imali su peva\u010dko dru\u0161tvo. Prva \u0161kola izgra\u0111ena je 1763. godine.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Na razme\u0111u 19. i 20. veka Gospo\u0111inci imaju ciglanu i mlin, a 1903. osniva se Srpska zemljoradni\u010dka zadruga. Srpska zadruga za me\u0111usobno pomaganje i \u0161tednju i Prva srpska \u010desti\u010darska zadruga osnivaju se 1902. godine. I izme\u0111u dva svetska rata\u00a0 <\/span>postojala je Zemljoradni\u010dka zadruga (1929-1941).<\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n

Literatura: \u0160ajka\u0161ka I i II, istorija, MS i Vojvo\u0111anski muzej, Novi Sad, 1975.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Branislav Bukurov, Op\u0161tina \u017dabalj, 1983.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Jegri\u010dkja, P\u010cESA, Novi Sad, 1996.\u00a0 <\/span><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n

Autor:<\/strong> Dragan Kolak
\nDatum:<\/strong> 25, 01, 2008.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Selo danas na sporednom koloseku<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-10997","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10997","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10997"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10997\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}