{"id":10980,"date":"2008-10-01T00:00:00","date_gmt":"2008-09-30T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2008\/10\/01\/sajkaska\/"},"modified":"2008-10-01T00:00:00","modified_gmt":"2008-09-30T22:00:00","slug":"sajkaska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=10980","title":{"rendered":"\u0160ajka\u0161ka"},"content":{"rendered":"

\u0160ajka\u0161ka je kroz istoriju bila ona geografska, administrativna, politi\u010dka, vojna i u oblasti duhovnog \u017eivota teritorija na u\u0161\u0107u Tise u Dunav, koja je ome\u0111ena ovim dvema rekama i tzv. Rimskim \u0161an\u010devima, ni\u017ee Be\u010deja i do pod dana\u0161nji Novi Sad.<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

\n\t\"\"<\/p>\n

\n\tIme \u0160ajka\u0161ka poti\u010de od ma\u0111arske re\u010di \u010dajka (<\/span>csajka),<\/span> a zna\u010di<\/span><\/span> <\/span>brod <\/span><\/em>i la\u0111a. \u0160ajka <\/em>je, me\u0111utim, u Srba ozna\u010davala isklju\u010divo ratni brod<\/em>. \u0160ajka\u0161i su bili \u010dlanovi posada ratnih brodova. Srba \u0161ajka\u0161a bilo je na ugarskim ratnim brodovima od 15. veka. Re\u010d \u0160ajka\u0161 <\/em>kasnije i danas ozna\u010dava stanovnika \u0160ajka\u0161ke i naziv je mesta za negdanji Koviljski Sveti Ivan.
\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Za anti\u010dke Grke ove krajeve severno od velike reke naseljavali su varvari. I Rimljani su, iako nisu prelazili Dunav, imali nekakvu vojnu upravu na toj teritoriji, mo\u017ee biti upravo do Rimskih \u0161an\u010deva. Nema ni podataka kakva je u ranom srednjem veku i srednjovekovnoj Ugarskoj\u00a0 <\/span>bila teritorijalna organizacija budu\u0107e \u0160ajka\u0161ke. Zna se, me\u0111utim, da su Ma\u0111ari u dana\u0161njoj ju\u017enoj Ba\u010dkoj u 10. veku osnovali \u017eupaniju sa sedi\u0161tem u Ba\u010du, po kojem je i dobila ime Ba\u010dka. Severno od nje bila je \u017eupanija Bodrog.
\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U 11. veku u Titelu je podignut katoli\u010dki avgustinski manastir i organizovan kaptol. Kaptol je kasnije pre\u0161ao iz uprave Kalo\u010dke biskupije u nadle\u017enost primasa Ugarske u Ostrogonu (Estergomu). Ovo je svedo\u010danstvo da je kraj izme\u0111u Tise i Dunava u oblasti duhovnog \u017eivota \u010dinio celinu u onda\u0161njoj Ugarskoj.
\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Dolaskom Turaka, na podru\u010dju izme\u0111u Tise i Dunava nestalo je i ugarske uprave. Turci su 1541. osnovali Segedinski sand\u017eak i Ba\u010dku \u017eupaniju podelili na nahije. Titelska nahija obuhvatala je teritoriju budu\u0107e \u0160ajka\u0161ke i banatska sela Perlez i \u010centu. Kada su Turci kona\u010dno proterani teritorija u trouglu Tise i Dunava podeljena je po\u010detkom 18. veka, na Podunavsku i Potisku vojnu granicu. Deo teritorije dana\u0161nje \u0160ajka\u0161ke od Ka\u0107a do Titela pripadao je Podunavskoj, a od Mo\u0161orina do \u010curuga Potiskoj vojnoj granici. Kada su 1747-50. razvoja\u010dene obe granice, \u0160ajka\u0161ka je od 1750. do 1763. pripadala Be\u010dejskom distriktu. Onda se deo stanovni\u0161tva iz ovih krajeva iselio u Rusiju. Jedno od naselja, danas na Ukrajini, jo\u0161 uvek se zove Mo\u0161orin.
\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ve\u0107 1763, u granicama potonje \u0160ajka\u0161ke, nastaje \u0160ajka\u0161ki bataljon. Od njegovog ukidanja 1873, pa sve do danas ta teritorija se zove \u0160ajka\u0161ka, a njeni stanovnici \u0160ajka\u0161i. U Austriji su bele\u017eili Titel kao glavni grad \u0160ajka\u0161ke, a srpski istori\u010dari i publicisti samo kao glavno mesto \u0160ajka\u0161ke.
\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Razvoja\u010denjem \u0160ajka\u0161ki bataljon administrativno i politi\u010dki nasledio je Titelski srez u Ba\u010dko-bodro\u0161koj \u017eupaniji. Sve do 1918. taj srez politi\u010dki je bio jedinstven. U me\u0111uvremenu je sreska administracija organizovana i u \u017dablju. Izme\u0111u dva svetska rata negdanji jedinstveni srez podeljen je i politi\u010dki na \u017dabaljski i Titelski. Oba sreza su nastavila da traju i posle Drugog svetskog rata. Nakratko su oba bila u Novosadskom srezu. ''Samoupravnim'' reorganizacijama podru\u010dje \u0160ajka\u0161ke je podeljeno na mamutsku op\u0161tinu Novi Sad i minijaturne op\u0161tine \u017dabalj, Srbobran i Titel. Novosadskoj op\u0161tini pripala su \u0161ajka\u0161ka sela Budisava, Ka\u0107 i Kovilj, a Srbobranu Nadalj. \u017dabaljska op\u0161tina je svedena na Gospo\u0111ince, \u0110ur\u0111evo, \u017dabalj i \u010curug. Titelskoj op\u0161tini su ostali Vilovo, Gardinovci, Lok, Mo\u0161orin, Titel i \u0160ajka\u0161.
\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Administrativno teritoriju \u0160ajka\u0161ke jo\u0161 uvek \u010duva samo srpska pravoslavna crkva. \u017dabaljski protoprezviterijat jo\u0161 od 18. veka na \u010delu je crkvene oblasti koja obuhvata negdanju \u0160ajka\u0161ku.
\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Se\u0107anja na negdanju \u0160ajka\u0161ku traju jo\u0161 samo u nazivima \u0161e\u0107erane ''\u0160ajka\u0161ka'' u \u017dablju, dru\u0161tva ''\u0160ajka\u0161ka'' sa sedi\u0161tem u \u0160ajka\u0161u (nekad Kovilj Sveti Ivan),\u00a0 <\/span>\u0160ajka\u0161ke \u0161ahovske lige, zemljoradni\u010dke zadruge ''\u0160ajka\u0161ka'' u Titelu, vodoprivredno ''\u0160ajka\u0161ka'' u sistemu JP ''Vode Vojvodine'' i nazivima ulica u mestima \u0160ajka\u0161ke i u Novom Sadu.
\n\t<\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n

\n\tLiteratura:<\/o:p>
\n\t\u0160ajka\u0161ka, istorija <\/span>I<\/span>, grupa autora, Matica srpska, Novi Sad, 1975.
\n\t<\/span><\/span>\u0160ajka\u0161ka, istorija <\/span>II<\/span>, grupa autora, Matica srpska, Novi Sad, 1975.
\n\t<\/span>Titelski letopis za 2002, knj. Prva, Dru\u0161tvo prijatelja Titela, Titel, 2002.
\n\t<\/span><\/font>Laza \u010cur\u010di\u0107, \u0160ajka\u010di vek i po, <\/em>Valjevac, Valjevo, septembar 1994.<\/span><\/font><\/p>\n

Autor:<\/strong> Dragan Kolak
\nDatum:<\/strong> 01, 10, 2008.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160ajka\u0161ka je kroz istoriju bila ona geografska, administrativna, politi\u010dka, vojna i u oblasti duhovnog \u017eivota teritorija na u\u0161\u0107u Tise u Dunav, koja je ome\u0111ena ovim dvema rekama i tzv. Rimskim \u0161an\u010devima, ni\u017ee Be\u010deja i do pod dana\u0161nji Novi Sad.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-10980","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10980","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10980"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10980\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10980"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10980"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10980"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}