{"id":10977,"date":"2008-01-19T00:00:00","date_gmt":"2008-01-18T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2008\/01\/19\/djurdjevo\/"},"modified":"2008-01-19T00:00:00","modified_gmt":"2008-01-18T23:00:00","slug":"djurdjevo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=10977","title":{"rendered":"\u0110ur\u0111evo"},"content":{"rendered":"

Najlep\u0161a pravoslavna crkva u granici<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

\"\" <\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0110ur\u0111evo je izgra\u0111eno na meridijanskom putu koji prolazi sa desne strane Tise. Isto\u010dna strana sela naslawa se na aluvijalnu terasu. Selo je podignuto u skladu sa najboljom tradicijom planske gradnje i propisima. Selo je kvadrat\u00a0ispresecan pod pravim uglom pravim i \u0161irokim ulicama. U sredini \u0110ur\u0111eva je veliki slobodan prostor sa parkom oko kojeg su sve zna\u010dajnije javne zgrade i privatne ku\u0107e. Za razliku od kvadratne povr\u0161ine sela, atar \u0110ur\u0111eva je nepravilnog oblika i formiran je na feudalnim posedima po\u010detkom 19. veka, kada je selo pripojeno \u0160ajka\u0161kom bataljonu.<\/span><\/font><\/p>\n

\"\"<\/span><\/font><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Tokom 14. i 15. veka ostalo je ne\u0161to tragova o \u0110ur\u0111evu. Za\u00a0turske vladavine pripadalo je titelskoj nahiji u Segedinskom sand\u017eaku. Oko 1570. imalo je \u010detiri ku\u0107e, ali je kasnije opustelo. Obnovljeno je 1800. sa\u00a0203 srpske porodice doseljene iz Temerina. Naselje je dobilo naziv \u0110ur\u0111evo, verovatno, zato \u0161to je obnovljeno u prole\u0107e na \u0110ur\u0111evdan. Ili, ime je moglo pote\u0107i od imena terena koji se u starini zvao Alma\u0161-Sen\u0111er\u0111\u00a0(Almas-Szentgyorgy), a mo\u017eda i zato \u0161to je 1413. na tom\u00a0prostoru zabele\u017eeno selo \u0110er\u0111i (Gyorgyi) koje su Srbi zvali \u0110or\u0111evac. Tek, pismenih dokaza o kr\u0161tenju sela nema. Posle razvoja\u010denja \u0160ajka\u0161kog bataljona 1873. \u0110ur\u0111evo pripada Ba\u010d-Bodro\u0161koj \u017eupaniji.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Tokom 19. veka broj stanovnika zna\u010dajno raste. Tome su naro\u010dito doprineli Rusini\u00a0koji se u velikom broju doseljavaju iz drugih mesta. Krajem 19. veka doseljavaju se Nemci i Ma\u0111ari. Stanovni\u0161tvo se uglavnom bavi zemljoradnjom. Potreba za zanatlijama bilo je i u ovom mestu. Kao i kod svih \u0161ajka\u0161kih naselja podaci o zanatlijama se mogu pratiti od 1815. godine. Te godine se pominje nekoliko du\u0107anskih i sto\u010dnih trgovaca. Todor Mu\u0161icki je jedan od du\u0107and\u017eija. Zato \u0161to nije mogao da zara\u0111uje za \u017eivot \u0107ur\u010dija Georgije Mihajlovi\u0107 \u017eeleo je da se 1816. iseli , ali mu nije odobreno, jer bi oslabila njegova ku\u0107na zadruga. Iste godine se iselio \u010dizmar Mihail Jovanov. Devet trgovaca stokom se pominju 1833. godine. Oni otkupljuju 5-30 mr\u0161avih goveda dohrane ih i prodaju mesarima. \"\"\u0110ur\u0111evo je 1900. imalo svoju zemljoradni\u010dku zadrugu i 1904. Srpsku \u010desti\u010darsku zadrugu (\u0161tedionicu). Izme\u0111u dva svetska rata ima \u010dak tri zemljoradni\u010dke zadruge, od 1929. do 1940.godine. U ove zadruge bili su u\u010dlanjeni i Rusini. Imalo je \u0110ur\u0111evo i Zemljoradni\u010dku kreditnu zadrugu (1929-1941). Od slabe industrije imaju mlin i ciglanu. 0d 1913. je delovalo Op\u0161tinsko privredno dru\u0161tvo Rusina.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Najlep\u0161a pravoslavna crkva u celoj biv\u0161oj Slavonskoj granici je crkva Sv. Spasa u \u0110ur\u0111evu. Podignuta je ubrzo po naseljavanju ovog mesta. Gra\u0111ena je od solidnog materijala, duga\u010dka 28 metara, \u0161iroka 8 sa tornjem visokim 22,7 metara.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Srpska \u0161kola u \u0110ur\u0111evu nastala je posle naseljavanja sela 1800. godine. Posle \u010detiri godine zabele\u017eeno je da je \u0161kolska zgrada nova i dobra i da ima 40 \u0111aka. Sredinom 19. veka bila je u lo\u0161em stanju i sa dve u\u010dionice.Prvi poznati u\u010ditelj bio je \u0111akon \u0106iprovac. Njega je 1816. zamenio Aleksandar Mu\u0161icki iz sela. Neposredno pred ukidanje \u0160ajka\u0161kog bataljona \u0110ur\u0111evo je imalo Pavla Bok\u0161ana, u\u010ditelja za mu\u0161ku decu i Iliju Barbulovi\u0107a za \u017eensku. Od 1919. u \u0110ur\u0111evu je \u0161kola postala dr\u017eavna narodna \u0161kola.<\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n

<\/div>\n
<\/div>\n

Literatura: \u0160ajka\u0161ka, I i II, istorija, MS i Vojvo\u0111anski muzej, Novi Sad, 1975.
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Branislav Bukurov, Op\u0161tina \u017dabalj, Novi Sad, 1983.<\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n

Autor:<\/strong> Dragan Kolak
\nDatum:<\/strong> 19, 01, 2008.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najlep\u0161a pravoslavna crkva u granici<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-10977","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10977","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10977"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10977\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10977"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10977"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10977"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}