{"id":10825,"date":"2010-07-30T00:00:00","date_gmt":"2010-07-29T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2010\/07\/30\/vek-zadruge-u-curugu\/"},"modified":"2010-07-30T00:00:00","modified_gmt":"2010-07-29T22:00:00","slug":"vek-zadruge-u-curugu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=10825","title":{"rendered":"Vek zadruge u \u010curugu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u010curug: U \u010curugu \u0107e se 31. jula 2010. obele\u017eiti sto godina postojanja Zemljoradni\u010dke zadruge.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"left\" alt=\"\" height=\"237\" hspace=\"6\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Jul2010\/zem-zadruga-curug.jpg\" vspace=\"6\" width=\"250\" \/>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zemljoradni\u010dka zadruga u \u010curugu nastala je zahvaljuju\u0107i Ratarskoj banci, koja je u \u010curugu osnovana jo\u0161 1910. godine. Prvenstveni zadatak banke je bio rad i saradnja sa \u010duru\u0161kim ratarima.Zemljoradni\u010dka zadruga je od osnivanja bila i danas je udru\u017eenje ratara. Tokom svog postojanja do\u017eivljavala je niz transformacija. Transformacija se, uglavnom, odnosila na naziv, ali svrhu postojanja nikad nije menjala. Posle Drugog svetskog rata prva zadruga je osnovana 1945. i nazivala se \u201eKomunist\u201c. U njoj su bili zaposleni borci i pomaga\u010di NOB i revolucije. Osnivaju se i selja\u010dke radne zadruge. Prva takva zadruga je Selja\u010dka radna zadruga \u201eRadivoj Milin\u201c. Njen prvi direktor bio je Radivoj Davidovac \u2013 \u0106u\u0107a. Ubrzo je formirano jo\u0161 drugih SZR, a najzna\u010dajnije su \u201eSloboda\u201c, \u201eCrnjina zadruga\u201c, \u201c29. Novembar\u201c; \u201eIvo Lola Ribar\u201c, \u201e1. Maj\u201c; \u201e7. Juli\u201c i druge. Dono\u0161enjem Zakona o agrarnom maksimumu gase se selja\u010dke radne zadruge i formiraju se nove zadruge. Bo\u0161ko D\u017eigura\u0161ev je bio (1953\/54 god.) na \u010delu nove zadruge u \u010curugu. Neku godinu kasnije, 1956, zadruga dobija novi oblik i ima proizvodno-otkupni karakter u okviru poljoprivredne proizvodnje. Formira se Ekonomija u potezu \u201ekukuruzi\u0161te\u201c pod nazivom \u201ePartizan\u201c sa zemljom od oko 300 katastarskih jutara. Na Ekonomiji zemlja se obra\u0111uje sa tri traktora marki \u201eOliver 90\u201c i \u201eZadrugar\u201c. Njima su upravljali Ja\u0161a Savi\u0107, Sava \u010cupi\u0107 i Danilo \u010cupi\u0107. Na \u010delo zadruge 1957. dolazi Milenko Blizanac, koji prednost daje saradnji sa selom. U proizvodnju se uvode nove sorte p\u0161enice \u201eLeonardo\u201c i \u201eSampastore\u201c, a kupuje se i prvi kombajn. Njime upravlja Du\u0161an Tapavica. U otkupu dominira krompir (400 vagona) i 10.000 tovljenika godi\u0161nje u sto\u010darstvu. Iste godine se osniva fabrika za preradu povr\u0107a \u201e\u010curu\u017eanka\u201c . Fabrika tih godina do\u017eivljava ekspanziju u proizvodnji i plodoredu zemlji\u0161ta. Najzna\u010dajnija je prerada paradajza, krastavaca, kajsija, kukuruza \u0161e\u0107erca i dr. Tih godina se gradi i hladnja\u010da koju su gradili stru\u010dnjaci iz Poljske, a slu\u017eila je za otkup i \u010duvanje paradajza i ostalih proizvoda. Kada 1960. godine na \u010delo zadruge dolazi Branislav Janjin podsti\u010de se sto\u010darstvo i organizuje se na Ekonomiji \u201ePartizan\u201c farma svinja i goveda, a istovremeno se gradi i me\u0161aona sto\u010dne hrane, koju oprema pan\u010deva\u010dka \u201eUtva\u201c. Me\u0161aona je snabdevala farmu i kooperante u selu koji su uzgajali stoku. Kada 1963. na \u010delo zadruge dolazi Sava Keki\u0107 nastavljeno je \u0161irenje kapaciteta i dogradnja. Posle Keki\u0107a direktor je bio i Radoslav \u0160oki\u0107, a 1968. na \u010delo zadruge dolazi Mlorad Milidragovi\u0107 kada je i osnovan Poljoprivredno-prehrambeni kombinat \u201e\u017dabalj\u201c. U sastavu kombinata nastavlja sa radom i zadruga sa svim svojim zadrugarskim funkcijama. Komasacija zemlji\u0161ta se obavlja 1970, kada se arendiraju parcele i privatne i zadru\u017ene, a na \u010delo zadruge dolazi Miodrag Peri\u0107. Joca Vasiljev postaje direktor 1983. i tih godina po\u010dinje novi razvoj zadrugarstva, prijem novih stru\u010dnjaka i po\u010detak primene ra\u010dunarske opreme u obradi podataka. Vreme od 1975. do 1990. se smatra zlatnim periodom poljoprivrede. U vreme hiperinflacije direktor je Uro\u0161 Jovin, a 1993. godine za direktora dolazi Stevan Milin, da bi ve\u0107 1995. bio izgra\u0111en moderan silos kapaciteta 1.100 tona za brzi pretovar \u017eitarica. Iste godine zadruga dobija i Povelju Privredne komore za ostvarene razultate u privre\u0111ivanju. Tada se organizuje proizvodnja na 800 ha u privatnom i 650 ha na sopstvenoj ekonomiji od \u010dega 150 ha pod zalivnim sistemom gde se uzgaja semenski materijal i postrna setva.<\/p>\n<p style=\"text-align: center; \">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"310\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Jul2010\/zadruga-curug.jpg\" width=\"520\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t<br \/>\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zadruga trenutno raspola\u017ee sa 74 ha sopstvene zemlje i oko 300 ha u zakupu koju obra\u0111uju zaposleni. Tako\u0111e, pro\u0161le godine je montirana i italijanska reverzibilna su\u0161ara gde se kompjuterski kontroli\u0161e proces rada od ulaska robe do izlaska osu\u0161enog materijala.<br \/>\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ljubazno\u0161\u0107u sada\u0161njeg direktora, Stevana Milina, saznali smo podatke iz istorijata \u010duru\u0161ke Osnovne zemljoradni\u010dke zadruge. Pored jubileja istog dana \u0107e se obele\u017eiti i zavr\u0161etak ovogodi\u0161nje \u017eetve strnih \u017eita.<\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Lazar R. Ka\u0107anski<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 30, 07, 2010.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010curug: U \u010curugu \u0107e se 31. jula 2010. obele\u017eiti sto godina postojanja Zemljoradni\u010dke zadruge.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-10825","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10825","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10825"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10825\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10825"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10825"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10825"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}