{"id":10769,"date":"2009-03-25T00:00:00","date_gmt":"2009-03-24T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2009\/03\/25\/nastanak-sela-vilova\/"},"modified":"2009-03-25T00:00:00","modified_gmt":"2009-03-24T23:00:00","slug":"nastanak-sela-vilova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=10769","title":{"rendered":"Nastanak sela Vilova"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Za vreme turske vlasti stanovao je na\u0161 narod na teritoriji dana\u0161nje Vojvodine, pa samim tim i u jugoisto\u010dnoj  Ba\u010dkoj, u malim ra\u0161trkanim naseljima. Mnoga od ovih trajala su kratko vreme, jer se Srbi nisu dugo zadr\u017eavali na jednom mestu, bilo po sili, a bilo po svojoj volji.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<link href=\"file:\/\/\/C:DOCUME%7E1ADMINI%7E1LOCALS%7E1Tempmsohtml1%EF%BF%BD1clip_filelist.xml\" rel=\"File-List\" \/><!--[if gte mso 9]><xml>\n<w:WordDocument>\n<w:View>Normal<\/w:View>\n<w:Zoom>0<\/w:Zoom>\n<w:HyphenationZone>21<\/w:HyphenationZone>\n<w:PunctuationKerning \/>\n<w:ValidateAgainstSchemas \/>\n<w:SaveIfXMLInvalid>false<\/w:SaveIfXMLInvalid>\n<w:IgnoreMixedContent>false<\/w:IgnoreMixedContent>\n<w:AlwaysShowPlaceholderText>false<\/w:AlwaysShowPlaceholderText>\n<w:Compatibility>\n<w:BreakWrappedTables \/>\n<w:SnapToGridInCell \/>\n<w:WrapTextWithPunct \/>\n<w:UseAsianBreakRules \/>\n<w:DontGrowAutofit \/>\n<\/w:Compatibility>\n<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4<\/w:BrowserLevel>\n<\/w:WordDocument>\n<\/xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>\n<w:LatentStyles DefLockedState=\"false\" LatentStyleCount=\"156\">\n<\/w:LatentStyles>\n<\/xml><![endif]--><\/p>\n<style type=\"text\/css\">\n<!--{cke_protected}%3C!%2D%2D%7Bcke_protected%7D%253C!%252D%252D%250A%2520%252F*%2520Font%2520Definitions%2520*%252F%250A%2520%2540font-face%250A%2509%257Bfont-family%253AWingdings%253B%250A%2509panose-1%253A5%25200%25200%25200%25200%25200%25200%25200%25200%25200%253B%250A%2509mso-font-charset%253A2%253B%250A%2509mso-generic-font-family%253Aauto%253B%250A%2509mso-font-pitch%253Avariable%253B%250A%2509mso-font-signature%253A0%2520268435456%25200%25200%2520-2147483648%25200%253B%257D%250A%2520%252F*%2520Style%2520Definitions%2520*%252F%250A%2520p.MsoNormal%252C%2520li.MsoNormal%252C%2520div.MsoNormal%250A%2509%257Bmso-style-parent%253A%2522%2522%253B%250A%2509margin%253A0cm%253B%250A%2509margin-bottom%253A.0001pt%253B%250A%2509mso-pagination%253Awidow-orphan%253B%250A%2509font-size%253A12.0pt%253B%250A%2509font-family%253A%2522Times%2520New%2520Roman%2522%253B%250A%2509mso-fareast-font-family%253A%2522Times%2520New%2520Roman%2522%253B%250A%2509mso-ansi-language%253AEN-US%253B%250A%2509mso-fareast-language%253AEN-US%253B%257D%250A%2540page%2520Section1%250A%2509%257Bsize%253A612.0pt%2520792.0pt%253B%250A%2509margin%253A72.0pt%252090.0pt%252072.0pt%252090.0pt%253B%250A%2509mso-header-margin%253A35.4pt%253B%250A%2509mso-footer-margin%253A35.4pt%253B%250A%2509mso-paper-source%253A0%253B%257D%250Adiv.Section1%250A%2509%257Bpage%253ASection1%253B%257D%250A%2520%252F*%2520List%2520Definitions%2520*%252F%250A%2520%2540list%2520l0%250A%2509%257Bmso-list-id%253A1831553091%253B%250A%2509mso-list-type%253Ahybrid%253B%250A%2509mso-list-template-ids%253A-1568630470%252067698689%252067698691%252067698693%252067698689%252067698691%252067698693%252067698689%252067698691%252067698693%253B%257D%250A%2540list%2520l0%253Alevel1%250A%2509%257Bmso-level-start-at%253A0%253B%250A%2509mso-level-number-format%253Abullet%253B%250A%2509mso-level-text%253A%25EF%2582%25B7%253B%250A%2509mso-level-tab-stop%253A36.0pt%253B%250A%2509mso-level-number-position%253Aleft%253B%250A%2509text-indent%253A-18.0pt%253B%250A%2509font-family%253ASymbol%253B%250A%2509mso-fareast-font-family%253A%2522Times%2520New%2520Roman%2522%253B%250A%2509mso-bidi-font-family%253A%2522Times%2520New%2520Roman%2522%253B%257D%250Aol%250A%2509%257Bmargin-bottom%253A0cm%253B%257D%250Aul%250A%2509%257Bmargin-bottom%253A0cm%253B%257D%250A%252D%252D%253E%2D%2D%3E--><\/style>\n<p><!--[if gte mso 10]>\n\n\n<style>\n\/* Style Definitions *\/\ntable.MsoNormalTable\n{mso-style-name:\"Normalna tabela\";\nmso-tstyle-rowband-size:0;\nmso-tstyle-colband-size:0;\nmso-style-noshow:yes;\nmso-style-parent:\"\";\nmso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;\nmso-para-margin:0cm;\nmso-para-margin-bottom:.0001pt;\nmso-pagination:widow-orphan;\nfont-size:10.0pt;\nfont-family:\"Times New Roman\";\nmso-ansi-language:#0400;\nmso-fareast-language:#0400;\nmso-bidi-language:#0400;}\n<\/style>\n\n\n<![endif]--><\/div>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: center;\">\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"middle\" alt=\"\" height=\"366\" src=\"\/UserFiles\/Image\/O Sajkakoj\/Vilovo-panorama-2.jpg\" width=\"520\" \/><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mnoga naselja postojala su sasvim kratko vreme, a mnoga su, po nekoliko puta, nastajala i ostajala pusta. Tako je u znatnoj meri bilo sve do kraja XVIII veka, kada je izvr\u0161eno definitivno nastanjivanje u velika <span>\u00a0<\/span>naselja.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Tako\u0111e se iz podataka koji su nam dostupni jasno vidi da su Srbi u pro\u0161losti mnogo vi\u0161e i du\u017ee stanovali pod zemljom nego \u0161to se to obi\u010dno misli.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U jednom izve\u0161taju iz 1699. god. koji je podnela komisija, koju je poslao austrijski dvor da prou\u010di prilike u na\u0161em narodu, ka\u017ee se da Srbi nigde ne zidaju, nego borave u kolibama i zemunicama, kako bi se mogli odmah , kad zatreba, na drugo mesto preseliti.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Njihove ku\u0107e ili, kako ih i u savremenim spomenicima bele\u017ee, ku\u0107ice bile su od<span>\u00a0 <\/span>\u201cpletera, oblepljene blatom, a pokrivene trskom ili senom;\u201d*<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Toponim \u201cseli\u0161te\u201d na severozapadnom delu hatara Vilovo ukazuje na to da je neko staro selo nekada bilo vi\u0161e na severozapadu i to na obodu ju\u017ene ba\u010dke lesne terase. Da li je ovo selo bilo prete\u010da Vilova ili \u0160ajka\u0161a ne bi se sa sigurno\u0161\u0107u moglo tvrditi, po\u0161te ne postoje sigurni podaci.*<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mogu\u0107e je da poznati turski putopisac Evlija \u010celebi u svojim Putopisima iz 1649. godine pominje ba\u0161 ovo staro selo pod imenom Filovo.*<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Jedno od prvih pominjanja sela Vilovo, tako\u0111e kao Filovo u na\u0161im kulturnim spomenicima vezano je i za Kru\u0161evski<span>\u00a0 <\/span>pomenik nazvan po manastiru Kru\u0161evu u Polimlju kome je nekada pripadao, za kojeg se ka\u017ee da je mnogo po narodu putovao, jer se me\u0111u geografskim imenima<span>\u00a0 <\/span>nalaze mesta skoro sa sviju starana srpstva, te da je svaki pomen mo\u017ee biti, na mestu kalu\u0111erom, koji je s knjigom putovao, upisivan\u201d*<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<p align=\"right\" class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Danas se \u010duva u riznici Narodne biblioteke Srbije u Beogradu.<\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"right\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">*Glasnik srpskog u\u010denog dru\u0161tva, knjiga XLII, Beograd, 1875. god.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><br \/>\n\t*Geografska monografija op\u0161tine Titel, Branislav Bukurov, B. Petrovac, 1986.god.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><br \/>\n\t*Gra\u0111a za istoriju naselja u Vojvodini od 1695 do 1796. god., D.J. Popovi\u0107 \u2013 \u017d. Se\u010danski, Novi Sad 1936.god.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<p align=\"justify\" class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><o:p><\/o:p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Vilovo se ponovo pominje, odnosno vezuje za pojavu mladog princa Eugena Savojskog 1697. god., kada mu je poverena komanda nad carskim trupama u borbi protiv Turaka. Napreduju\u0107i prema Titelu navodi se da je princ Eugen naredio, da bi premostio mo\u010dvare izme\u0111u Kovilja i Titela, da se iz Petrovaradina dopremi materijal do mosta za Vilovo. Radi obezbe\u0111enja<span>\u00a0 <\/span>veze postavljena su jo\u0161 dva puka kirasira ( te\u0161ka konjica ) s ove strane mosta preko mo\u010dvare kod Vilova.*<\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"right\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">*\u0160ajka\u0161ka, Istorija I str. 118, Novi Sad 1975. god.<\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"right\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<p>\n\t\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">Dugogodi\u0161nji rat Austrije s Turskom okon\u010dan je Karlova\u010dkim mirom 1699. god. Ma\u0111arska, Slavonija i Ba\u010dka, kao i deo Srema u\u0161li su u sastav Habsbur\u0161ke Monarhije.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/p>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Odmah se pristupilo pro\u0161irenju Vojne granice nastanjene sa Srbima grani\u010darima, ve\u0107inom onima, koji su u Velikoj seobi 1690. godine, pod Arsenijem III \u010carnojevi\u0107em ispred osvete Turske pre\u0161li na teritoriju Ugarske. Granice su bile izuzete ispod gra\u0111anske uprave \u017eupanijskih vlasti i po\u010dinjene vojnoj vlasti, dakle neposrednoj upravi i nadzoru Be\u010da.*<\/span><\/font><br \/>\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"right\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">*Iz popisa stanovni\u0161tva Ugarske po\u010detkom XVIII veka, Ivan Jak\u0161i\u0107, Novi Sad 1966. god.<\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"right\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\"><o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 1702. godine Vilovo je zabele\u017eeno kao \u0161anac, a \u010dinili su ga slede\u0107i potesi : Velike njive, Zobi\u0161ta, Krstelj, Ledine, Leje, Livade, Male njive, Nova zemlja, Novi vinogradi, Rit, Soka\u010di\u0107, Stari bostani, Strana, Surduk, Crkvena njiva, \u010ci\u010dkara.*<\/p>\n<p>\t<\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"right\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">*Srbi u Ba\u010dkoj do kraja XVIII veka, Beograd, 1952. god. Du\u0161an J. Popovi\u0107<o:p><\/o:p><\/span><\/font><br \/>\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Popisom stanovni\u0161tva Ugarske iz 1720. godine koji je izvr\u0161en i u vojnim granicama (Potiskoj, Pomori\u0161koj i Podunavskoj), dobijeni su podaci neocenjive vrednosti za istoriju Srba i drugih narodnosti, a posebno Srba grani\u010dara, kao i za izu\u010davanje njihovog ekonomskog, dru\u0161tvenog i kulturnog \u2013 prosvetnog \u017eivota. U popisu Podunavske vojne granice popisiva\u010di su popisali poreske obveznike \u2013 grani\u010dare, koji su stanovali u pet grani\u010dnih naselja koja su bila na teritoriji Bodro\u0161ke \u017eupanije (Titel, Vilovo, Kovilj, Palanka i Petrovaradin).<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Glavno zanimanje grani\u010dara bilo je vr\u0161enje vojni\u010dkih du\u017enosti. Oni su bili pod zapovedni\u0161tvom grani\u010darskih oficira i podoficira, koji su, izuzev nekolicine, bili Srbi.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Posle izvr\u0161enog popisa popisiva\u010di<span>\u00a0 <\/span>su pripremili jedan sumarni pregled u kojem je navedeno koliko je u \u017eupanijama i vojnim granicama popisano nastanjenih mesta, pustara i stare\u0161ina domova, te koliko su ovi imali oranica, livada i vinograda i prihoda od pa\u0161njaka, \u0161uma, prodaje stoke, trgovine, zanata, kr\u010dma, mesara, i ribolova. U grani\u010darskim sumarnim<span>\u00a0 <\/span>iskazima nazna\u010deno je koliko su grani\u010dari ukupno<span>\u00a0 <\/span>platili<span>\u00a0 <\/span>ili trebalo da plate za otkup svojih<span>\u00a0 <\/span>uku\u0107ana, koji su u ratu 1716 \u2013 1717. pali u tursko ropstvo. Navodi se da je takvih iz Vilova bilo dvojica za koje je trebalo platiti 1200 forinti.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Uporede li se popisi \u017eupanija i vojnih granica u Ba\u010dkoj, vidi se da su grani\u010darska mesta bila bolje naseljena.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U Podunavskoj vojnoj granici bilo je pet konjani\u010dkih i \u0161est pe\u0161adijskih, svega 11 \u010deta: u Titelu 1 konji\u010dka, 2 pe\u0161adijske, u Petrovaradinu 2 konji\u010dke i 1 pe\u0161adijska, u Kovilju i Palanci po 1 konji\u010dka i 1 pe\u0161adijska, a u Vilovu samo jedna pe\u0161adijska \u010deta.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zapovednici prvih grani\u010darskih \u010deta bili su konji\u010dki kapetani, dok je samo u Vilovu zapovednik bio pe\u0161adijski poru\u010dnik.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Izgleda da su zapovednici prvih \u010deta ujedno bili zapovednici doti\u010dnih grani\u010darskih mesta.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Po navedenom popisu pe\u0161adijsku \u010detu u Vilovu \u010dinili su: Ductor (poru\u010dnik) Bora Jovanovi\u0107, vigilis magister (narednik) Pavo Nikolics i manuar.: Sztojan Popovics, Stipa. Basity, Sivko Szernza, Milos Verbasanin, Mislen Sztupljyanin, Mio Aragyanin, Joszim Babin,Vuk Frajnin, Siva. Kosutics, Kirszta Szalankaninacz, Marinko Nikolicz, Putnik Kisdobranin, Sivan Dabin, Gyura Pavlovics, Petar Sztanovics, Milin Csanadecz, Petar Bugarin, Massa Hadschanin, Sztojko Markovits, Gzura Tyirics i Nikola Lazics.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Gore navedeni su prvi zabele\u017eeni me\u0161tani \u2013 grani\u010dari u Vilovu. Prime\u0107ujemo da su se samo neka prezimena zadr\u017eala do dana\u0161njeg dana.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Seobe na\u0161eg naroda u Ba\u010dku, a posebno \u0160ajka\u0161ku iz zapadnih<span>\u00a0 <\/span>i ju\u017enih krajeva trajale su kroz celi XVIII vek.<o:p><\/o:p><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Na\u0161 narod u Ba\u010dkoj je doseljenike, bilo da su iz Like i Banije, a bilo da su iz Bosne i Dalmacije, kao i iz Male Vla\u0161ke tj. iz Po\u017ee\u0161kog polja, nazivao \u201e\u0160ijacima\u201c.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 O ovim seobama stalnim i neprekidnim, koje su trajale kroz celi XVIII vek postoji sasvim malo zabele\u017eenih podataka.<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U jednom tekstu ma\u0111arskog istori\u010dara Ivanya se navodi da je ovih doseljenika bilo naro\u010dito mnogo u Vilovu i Mo\u0161orinu. Jo\u0161 1848. godine odr\u017eavali su oni ponekad sastanke na granicama polja svojih naselja.*<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t\u00a0<\/div>\n<div align=\"right\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">*Ivany, 4, 28<\/p>\n<p>\t<o:p><\/o:p><\/span><\/font><\/div>\n<div align=\"justify\">\n\t<font size=\"2\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: Arial;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kao \u0161to nam je poznato doseljavanja u Vilovo nastavila su se i kasnije i traju do danas. Doseljenici neki br\u017ee a, neki sporije prihvataju Vilovo kao svoj novi zavi\u010daj i odnose se prema njemu sa istom toplinom i ljubavlju koju su mu davali njihovi prethodnici.<\/span><\/font><\/div>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Dragoslav \u0106ur\u010di\u0107, dipl. pravnik<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 25, 03, 2009.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za vreme turske vlasti stanovao je na\u0161 narod na teritoriji dana\u0161nje Vojvodine, pa samim tim i u jugoisto\u010dnoj  Ba\u010dkoj, u malim ra\u0161trkanim naseljima. Mnoga od ovih trajala su kratko vreme, jer se Srbi nisu dugo zadr\u017eavali na jednom mestu, bilo po sili, a bilo po svojoj volji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-10769","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10769","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10769"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10769\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10769"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10769"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10769"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}