{"id":10461,"date":"2007-05-06T00:00:00","date_gmt":"2007-05-05T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ravnica\/2007\/05\/06\/djurdjevdan\/"},"modified":"2007-05-06T00:00:00","modified_gmt":"2007-05-05T22:00:00","slug":"djurdjevdan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/?p=10461","title":{"rendered":"\u0110ur\u0111evdan"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Srpska pravoslavna crkva [SPC] i njeni vernici slave dan svetog velikomu\u010denika i pobedonosca Georgija &#8211; praznik koji je u narodu poznat kao \u0110ur\u0111evdan.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>\n\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" align=\"left\" alt=\"Djurdjevdan\" class=\"News\" height=\"332\" hspace=\"6\" src=\"\/UserFiles\/Image\/Maj2008\/Djurdjevdan.jpg\" style=\"text-align: justify;\" vspace=\"6\" width=\"220\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\t<font face=\"Arial\" size=\"2\">\u0110ur\u0111evdan je ujedno krsna slava mnogih pravoslavnih Srba. To je, prema narodnoj pesmi, bila i krsna slava Kraljevi\u0107a Marka.<\/p>\n<p>\t\u0110ur\u0111evdan je me\u0111u najve\u0107im prole\u0107nim praznicima. Prema narodnom, obi\u010dajnom ra\u010dunanju vremena, \u0110ur\u0111evdan je polutar godine: vreme se ra\u010dunalo od i do \u0110ur\u0111evdana.<\/p>\n<p>\tSveti Georgije, \u0110ur\u0111e ili \u0110or\u0111e, kako ga Srbi zovu, na ikonama se prikazuje u ratni\u010dkoj opremi na konju, kako dugim kopljem probada a\u017edaju. Malo dalje od Svetog Georgija prikazana je \u017eenska prilika u gospodskom ruhu. \u017denska prilika na ikoni je carica Aleksandra. Smatra se da ona simbolizuje mladu Hristovu crkvu. Zbog pobede nad mnogobo\u0161tvom svetog \u0110ur\u0111a zovu Pobedonosac.<\/p>\n<p>\tA\u017edaja simbolizuje mnogobo\u017ea\u010dku silu, \u010diji su vladari progonili hri\u0161\u0107ane. Sveti Georgije je toj a\u017edaji zadao odlu\u010duju\u0107i udara\u010d jer je ubrzo car Konstantin u\u010dinio kraj progonima i Milanskim ediktom 313. godine hri\u0161\u0107anstvo proglasio za zvani\u010dnu crkvu u Rimskom<br \/>\n\tcarstvu.<\/p>\n<p>\tUo\u010di \u0110ur\u0111evdana, majka u lonac s vodom stavlja razno prole\u0107no bilje. Svaka travka ima posebno zna\u010denje: zdravac &#8211; da je mnogo zdravlja u ku\u0107i; grabe\u017e &#8211; da se momci grabe oko devojke; dren da deca budu zdrava.<\/p>\n<p>\t\u0110ur\u0111evdanski praznik simbolizuje o\u017eivljavanje, odnosno, ponovno izrastanje prirode. <br \/>\n\tU svojoj prvobitnoj funkciji, \u0110ur\u0111evdan je bio praznik isto\u010dnih naroda koji su ziveli na podru\u010dju od Crnog mora do Kaspijskog jezera. U sebi ima paganske i hri\u0161\u0107anske, pogotovu mitolo\u0161ke elemente.<\/p>\n<p>\tStari Sloveni su, kako navodi i poznati francuski antropolog \u017dan Pol Ro, \u0110ur\u0111evdan preuzeli od Vizantinaca, dok Vizantinci od naroda iz Zakavkazja. Posebni kult je gajen i kod starih Turaka i Mongola u &#39;direktnoj vezi \u010doveka i boga preko prirode&#39;.<\/p>\n<p>\t<strong>\u017divot Svetog \u0110or\u0111a<\/strong><\/p>\n<p>\tSveti \u0110or\u0111e je ro\u0111en u bogatoj i \u010destitoj hri\u0161\u0107anskoj porodici, krajem tre\u0107eg veka nove ere. \u017diveli su u Kapadokiji, sve dok otac svetog \u0110or\u0111a nije postradao za Hrista. \u0110or\u0111e je bio sasvim mali kad je ostao bez oca. Da bi izbegla progone hri\u0161\u0107ana, njegova majka se preselila u Palestinu, odakle je bila rodom. Tako je \u0110or\u0111e rastao u zemlji gde je Hristos \u017eiveo i propovedao. Uz dobru i pobo\u017enu majku, izrastao je u pravog hri\u0161\u0107anina, \u010dije srce nije bilo ni hladno ni mla\u010dno, ve\u0107 je plamtelo ognjenom ljubavlju prema Hristu. Stupio je u vojsku. <\/p>\n<p>\t\u0110or\u0111e je bio izvanredno lep, visok i stasit, a odlikovala ga je plemenitost, po\u0161tenje i hrabrost, pa je ve\u0107 u dvadesetoj godini stigao do \u010dasti tribuna i \u201eKao takav be\u0161e na slu\u017ebi pri caru Dioklecijanu [ep. Nikolaj].&#39; Kad je car Dioklecijan, koji se sve vreme svoje vladavine borio protiv hri\u0161\u0107ana i u\u017easno ih progonio i ubijao, otpo\u010deo jo\u0161 jedan od svojih krvavih pohoda na hri\u0161\u0107ane, \u0110or\u0111e je do\u0161ao pred cara i javno, pred carem i svima ostalima, rekao je da je on hri\u0161\u0107anin. Car je bio van sebe od besa i odmah je naredio da \u0110or\u0111a bace u tamnicu. Naredio je da ga stave na najstra\u0161nije muke, koja samo um pomra\u010den Satanom, mo\u017ee da smisli. \u0110or\u0111e je sve podnosio i neprestano se molio Bogu, koji ga je odmah isceljivao. Ovakva vera i o\u010digledna Bo\u017eja blagodat, preobratila je mnoge Dioklecijanove vojnike, ali i \u0110or\u0111eve mu\u010ditelje u hri\u0161\u0107ane. Oni su poverovali u Hrista, i javno ispovedili svoju veru, znaju\u0107i da \u0107e ih Dioklecijan pogubiti. Najve\u0107i udarac za cara Dioklecijana je bio kad je i njegova \u017eena, carica Aleksandra, postala hri\u0161\u0107anka. Tada je car naredio da se njoj, glavnom \u017erecu [\u017erec je neznabo\u017ea\u010dki sve\u0161tenik], koji je tako\u0111e primio hri\u0161\u0107anstvo kao i mnogim drugima odrubi glava. I svetog \u0110or\u0111a je poslao na gubili\u0161te, kad je video da u\u017easna i najopakija mu\u010denja nisu nikog zapla\u0161ila, ve\u0107 su postigla suprotan cilj: preobratila neveruju\u0107e, a veruju\u0107e jo\u0161 vi\u0161e u\u010dvrstila u veri Hristovoj. <\/p>\n<p>\tKad su ih vodili na gubili\u0161te, carica Aleksandra je sela na jednu klupu da se odmori i tu je izdahnula, pre nego \u0161to joj je krvnik pri\u0161ao. \u201eBla\u017eeni \u0110or\u0111e bi pose\u010den 23. aprila 303. godine. \u010cudesima koja se desi\u0161e na grobu sv. \u0110or\u0111a nema broja. Ni broja njegovim javljanjima u snu i na javi mnogima, koji ga spomenu\u0161e i njegovu pomo\u0107 poiska\u0161e od onda do dana dana\u0161njega. Jo\u0161 mu darova Gospod silu i vlast da poma\u017ee u bedama i nevoljama svima onima koji ga slave i njegovo ime prizivaju.&#39; [ep. Nikolaj]. <\/p>\n<p>\tDan kada je besmrtnom slavom mu\u010deni\u0161tva oven\u010dan sveti \u0110or\u0111e [Georgije], i kada je iz zemnog \u017eivota pre\u0161ao u ve\u010dno carstvo nebesko, [ 23. aprila, odnosno 6. maja], slavi se kao dan:<strong> \u201eSvjatago slavnago velikomu\u010denika pobjedonosca i \u010dudotvorca Georgija\u201c.<\/strong> Ovaj dan narod zove <strong>\u0110ur\u0111evdan<\/strong>, a jesenji praznik [3. novembra po starom, odnosno 16. novembra po novom kalendaru], naziva se <strong>\u0110ur\u0111ic<\/strong>. To je dan kada je obnovljena njegova crkva: \u201eObnovlenije hrama svjatago velikomu\u010denika Georgija, i\u017ee v Lidije, idje\u017ee polo\u017eeno \u010dasnije tjelo jego.&#39;<\/p>\n<p>\t<strong>U IME OCA I SINA<br \/>\n\tI SVETOGA DUHA<\/strong><\/p>\n<p>\t<strong>Georgije mu\u010deni\u010de, Georgije pobedni\u010de: kroz muke si pobedio i kroz smrt se proslavio.<\/p>\n<p>\tSve si smatrao jeftinije od Istine, Georgije, vlast i \u010dast si zemnu dao, uz \u017divog si Hrista stao.<\/strong><\/p>\n<p>\tOvako peva o svetom Velikomu\u010deniku Georgiju nas bogomudri i bogonadahnuti vladika Nikolaj Velimirovi\u0107.<\/p>\n<p>\t<strong>Bra\u0107o i sestre!<\/strong><\/p>\n<p>\tOvako bismo trebali i mi da pevamo o sv. velikomu\u010deniku Georgiju, da govorimo o njegovom \u017eivotu i da molimo njegovu pomo\u0107, ako ne svakog dana &#8211; \u0161to bi trebalo &#8211; onda bar danas kada ga proslavljamo i kada mu je sveta Crkva posvetila dan i kada mnogi od nas slave svetog Georgija kao svoju Krsnu slavu.<\/p>\n<p>\tMnogi od nas \u0107e danas potro\u0161iti dosta vremena na razne ovozemaljske poslove od kojih ne\u0107e biti koristi za du\u0161u, ve\u0107 \u0107e se samo natovariti sa jo\u0161 vi\u0161e nemira i nevolja, a vrlo \u0107e mali broj nas poraditi na du\u0161ekorisnim poslovima koji bi nam doneli mir i radost du\u0161evnu. <\/p>\n<p>\tVaistinu, bra\u0107o i sestre, malo i premalo se brinemo za du\u0161e svoje i svoj du\u0161evni \u017eivot, a mnogo i premnogo se brinemo za telo i telesne ugodnosti.<\/p>\n<p>\tDana\u0161nji dan bismo trebali ponajpre da posvetimo svetom Velikomu\u010deniku Georgiju, sebi i svom duhovnom \u017eivotu i bli\u017enjima svojima, a tek onda telu i telesnim potrebama. Trebali bismo da se prise\u0107amo sta je to sv. velikomu\u010denik Georgije u\u010dinio da ga danas toliki svet slavi, kako je \u017eiveo i \u010dime je stekao dar Bo\u017eji kojim poma\u017ee svima onima koji mu se obrate za pomo\u0107.<\/p>\n<p>\tOni koji slave svetog Georgija kao svoju Krsnu slavu trebali bi da ga dostojno proslavljaju, kao pravi hri\u0161\u0107ani, uz slavski kola\u010d, koljivo i sve\u0107u, da do\u010dekuju svoju rodbinu i prijatelje i da ih najpre sa slavskim kola\u010dem i koljivom poslu\u017ee, pa tek onda sa ostalom hranom koju su spremili za tu priliku. Jer, Krsna slava bez slavskog kola\u010da, koljiva i sve\u0107e nije Krsna slava, ve\u0107 neki paganski i nehri\u0161\u0107anski obi\u010daj koji samo donosi \u0161tetu onima koji ga prire\u0111uju.<\/p>\n<p>\tPreci na\u0161i su to dobro znali i svetog velikomu\u010denika Georgija mnogo po\u0161tovali i molili mu se, crkve gradili i njemu ih posve\u0107ivali. Budimo pravi naslednici na\u0161ih predaka i \u010dinimo ono sto su i oni \u010dinili: molimo se Bogu i svetom Georgiju i privla\u010dimo na sebe zastupni\u010dke darove molitava svetog Georgija.<\/p>\n<p>\t\u010cudesa koja se desi\u0161e na grobu svetog Georgija ne mogu se izbrojati, a tako\u0111e nema broja njegovim javljanjima u snu i na javi mnogima koji ga pomenu\u0161e i njegovu pomo\u0107 poiska\u0161e od onda do dana dana\u0161njega.<\/p>\n<p>\tPotrudimo se i mi, bra\u0107o i sestre, da odr\u017eavamo svoju veru ugledaju\u0107i se na primer svetog velikomu\u010denika Georgija. Pomolimo se svi skupa da nam sveti velikomu\u010denik Georgije izmoli u Boga dar nepokolebljive vere i trpljenja svih nevolja koje nas zadese. Samo sa \u010dvrstom verom i nepokolebljivom nadom mogu se pobediti sva zla. To nam Sveti Georgije potvrdi svojim primerom, a to nam potvrdi\u0161e i svi mu\u010denici vere Hristove, koji kroz svoja stradanja steko\u0161e neprolazne vence na nebesima i neiskazanu slavu u Carstvu Bo\u017ejem. Milioni i milioni mu\u010denika dado\u0161e dobrovoljno svoje \u017eivote za veru Hristovu i svojim primerom nam zasvedo\u010di\u0161e da je Hristos Bogo\u010dovek najve\u0107a vrednost i ovoga i onoga sveta. Vaistinu, bolje svoju izgubiti glavu, nego svoju ogre\u0161iti du\u0161u.<\/p>\n<p>\tGeorgije mu\u010deni\u010de, Georgije pobedni\u010de, o, smiluj se Sve\u010de nama, za\u0161titi nas molitvama pred prestolom<\/p>\n<p>\tHrista Boga, na\u0161eg Spasa svemo\u0107noga, da se muke ne stra\u0161imo, da trpljenjem pobedimo!<\/p>\n<p>\tBogu na\u0161emu, Trojici jednobitnoj i nerazdeljnoj, Ocu i Sinu i Svetome Duhu neka je slava navek.<\/p>\n<p>\t<strong>Amin<br \/>\n\t<\/strong><\/font><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n\tIzvor: <a href=\"http:\/\/www.srpskadijaspora.info\/vest.asp?id=7191\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">www.srpskadijaspora.info<\/a><\/p>\n<p><strong>Autor:<\/strong> Redakcija Ravnica INFO<br \/>\n<strong>Datum:<\/strong> 06, 05, 2007.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Srpska pravoslavna crkva [SPC] i njeni vernici slave dan svetog velikomu\u010denika i pobedonosca Georgija &#8211; praznik koji je u narodu poznat kao \u0110ur\u0111evdan.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-10461","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10461","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10461"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10461\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10461"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10461"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnica.info\/arhiva\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10461"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}