Prvi nacionalni dan žena obeležen je u SAD, 28. februara 1909. godine u znak sećanja na štrajk radnika u tekstilnoj industriji u Njujorku, kada su žene protestovale zbog loših uslova rada. Socijalistička internacionala je sledeće godine uspostavila 8. mart kao Međunarodni dan žena iz poštovanja za pokret za ženska prava i radi izgradnje podrške za ostvarivanje univerzalnog prava glasa za žene.
Od tada je Međunarodni dan žena dobio novu globalnu dimenziju i za žene u razvijenim zemljama i za žene u zemljama u razvoju. Sve snažniji međunarodni ženski pokret, podržan od strane četiri svetske konferencije o ženama koje su organizovale Ujedinjene nacije, omogućio je da obeležavanje ovog dana sve više postaje prilika da se sumira postignuti razvoj, ali i da se ukaže na potrebne promene, kao i da se učine vidljivim hrabrost i odlučnost žena koje su igrale posebnu ulogu u istoriji svoje zemlje ili zajednice. Međunarodni dan žena nas takođe podseća da se žene širom sveta i dalje suočavaju sa neravnopravnošću. Veoma često, žene i devojčice su diskriminisane u oblasti zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja. U mnogim zemljama žene zarađuju manje od muškaraca iako su na istim pozicijama, rade u nesigurnim uslovima sa malim prihodima i istovremeno snose najveći teret brige o porodici i domaćinstvu, ređe su vlasnice imovine i zemlje nego muškarci, što ima negativne posledice na njihov položaj i mogućnosti. Svakoga dana hiljade žena i devojčica su žrtve rodno zasnovanog nasilja, uključujući i seksualno nasilje, trgovinu ljudima, prisilne i maloletničke brakove.
Ravnopravnost žena i muškaraca u Srbiji garantovana je Ustavom, a zaštita ljudskih prava žena obezbeđena je relevantnim zakonima (Zakon o ravnopravnosti polova, Porodični zakon, Zakon o radu, Zakon o izboru narodnih poslanika, Krivični zakonik, itd.). Napori institucija, ženskih nevladinih organizacija, sindikata, medija i drugih relevantnih činioca učinili su vidljivim ključna pitanja za ostvarivanje ravnopravnosti, kao što su učešće u javnom i političkom životu, suzbijanje nasilja nad ženama, rešavanje problema nezaposlenosti žena i mogućnosti obrazovanja, i na različite načine doprinose prevazilaženju prepreka ostvarivanju ravnopravnosti polova. Uprkos tome treba naglasiti da je pred nama još dug put do ostvarivanja pune ravnopravnosti žena i muškaraca, pravne i faktičke, na kojem međunarodne, vladine, nevladine i sve druge organizacije moraju da rade zajedno.
Ravnopravnost žena i muškaraca jedno je od fundamentalnih prava i zajednička vrednost svih zemalja članica Evropske unije. Imajući u vidu da je Republika Srbija nedavno dobila status zemlje kandidata za ulazak u Evropsku uniju, u narednom periodu od posebnog će značaja biti nastavak rada na unapređenju rodne ravnopravnosti, a posebno na sprečavanju diskriminacije, nasilja nad ženama i osnaživanje posebno ugroženih grupa žena. Pored toga, unapređenje rodne ravnopravnosti odvijaće se u sklopu ispunjenja EU standarda.
Imajući u vidu da će se upravo ove godine u Republici Srbiji na svim nivoima održati izbori, ključna oblast delovanja u narednom periodu treba da se odnosi na podršku političkoj participaciji žena, kao i njihovom većem uključivanju u procese donošenja odluka. Učešće i zastupljenost žena u političkom životu prestavlja poseban izazov, kako na globalnom nivou, tako i u Srbiji. Pitanje zastupljenosti žena u parlamentima i političkim telima je pitanje demokratičnosti. Žene predstavljaju preko 50% populacije. Njihova nedovoljna zastupljenost u procesima i na mestima donošenja odluka ukazuje na to da još uvek postoje tradicionalne barijere koje sprečavaju da se njihov glas čuje i potrebe uzmu u obzir.
U svom jučerašnjem saopštenju Pokrajinski sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova navodi da će pored zalaganja za veće učešće žena u javnom i političkom životu nastaviti rad na uključivanju principa rodne ravnopravnost u sve politike na pokrajinskom nivou kako bi one što bolje odgovorile potrebama žena i muškaraca u Vojvodini. Takođe, Pokrajinski sekretarijat će nastaviti aktivnosti koje se odnose na dalje unapređivanje koordinisanog delovanja institucija i organizacija protiv nasilja nad ženama, a poseban fokus rada u narednom periodu biće osnaživanje žena u ruralnim predelima u AP Vojvodini.
Autor: Redakcija
Datum: 08, 03, 2012.